Smiljana Rendić o koncilu

Smiljana Rendić (Split, 1926. – Trsat, 1994.) bila je hrvatska katolička novinarka izuzetne erudicije, "najbolji hrvatski novinar vatikanist" i "prepoznatljivi znak katoličke publicistike u nas". Našao sam na internetu dva njezina teksta. Prvi, naslovljen Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod, objavljen je 1971. g. i jedan je od najvažnijih tekstova Hrvatskog proljeća, a drugi, koji je zapravo privatno pismo, objavljen je u knjizi Ivana Mužića (nisam čitao knjigu, ali njezino pismo je na str. 69 – 75) pod naslovom Židovska tradicija o Mesiji.

I tekst koji donosim u nastavku njezino je privatno pismo. Upućeno je 1987. g. Radovanu Grgecu, dugogodišnjem uredniku hrvatske književne revije Marulić u kojoj je 2002. g. i objavljeno (Marulić br. 4/2002. str. 764–781). U njemu Smiljana Rendić kritički analizira koncilska i postkoncilska zbivanja u Crkvi uz brojne zanimljive digresije i primjere iz povijesti. Iako se ne moramo složiti baš sa svakim njezinim zaključkom, ipak je ovo pismo jedinstveni primjer realističnog pogleda na II. vatikanski koncil i razdoblje koje je za njim uslijedilo i na hrvatskom jeziku nema puno takvih primjera.

Ispričavam se što kvaliteta kopije koju donosim nije jako dobra, ali mislim da ipak nije preproblematična. Veliko hvala osobi koja mi je dala ovaj tekst, a svima preporučujem da pročitaju stvari o kojima u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća kako sama autorica kaže "pod ondašnjim terorom samozvanih perjanika "koncilske obnove" u GK, nisam u GK smjela ni pisnuti".

Smiljana Rendić: Mon Église... (PDF, c. 2 MB, 18 stranica)


PS. Nadam se da ćete se barem nakratko pomoliti za pokoj autoričine duše.

Najvažnija pravila i tekstovi ovog bloga

Ovom tekstu uvijek ćete moći pristupiti preko poveznice ispod slike svetih Ćirila i Metoda uz lijevi rub stranice. U prvom dijelu ću navesti kratko objašnjenje što je blog Toma Blizanac (i brat Marko) i kakvi komentari su poželjni i dopušteni na ovom blogu.

Ova pravila i popis najvažnijih tekstova bit će povremeno obnavljani.
Datum posljednje obnove: 16. prosinca 2013.

Ovaj blog nastao je kao projekt dvojice braće (na blogu se potpisuju kao Toma i Marko) koji žele zapisati neka svoja razmišljanja, upozoriti na teme koje su im zanimljive i važne te prenijeti neke informacije koje su pronašli na internetu ili su ih primili od prijatelja, suradnika i ostalih. Nijedan tekst, slika ili video ne predstavlja službeni stav autora kao zaposlenika tvrtke ili ustanove za koju radi, predstavnika ili člana udruga i društava kojima pripada. Nijedan link koji se nalazi na ovoj stranici ne podrazumijeva prihvaćanje svih ili ikojeg dijela sadržaja kojemu se preko tog linka može pristupiti. Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorā ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.

Ovaj blog, u principu, nije mjesto za rasprave i prepirke. Za to vam mogu poslužiti druge stranice poput, primjerice, internetskih foruma. Na nekim temama bit će dopuštena slobodnija diskusija u granicama određenim od autora i urednika ovog bloga. Prihvaćanje ili odbijanje komentara čitatelja može biti uvjetovano sljedećim okolnostima čije stanje utvrđuju autori bloga:

• Nije dopušteno nepristojno izražavanje i vrijeđanje drugih osoba.
• Nisu dopušteni komentari kojima je cilj poticanje svađe i polemike.
• Komentari kojima je cilj prikriveno ili otvoreno podrivanje vjere ili morala bit će obrisani.
• Nije preporučljivo iznošenje osobnih podataka, a ukoliko su ti podatci o maloljetnoj osobi, bit će obrisani.
• Komentator mora navesti neko ime ili nadimak radi lakšeg razaznavanja sugovornika.

Ukoliko je vaš komentar obrisan, pokušajte utvrditi jeste li prekršili neku od prethodnih točaka. Ako mislite da vam je nanesena nepravda, pomolite se za autore ovog bloga i pokušajte im oprostiti.
Svoje stajalište i mišljenje uvijek možete u potpunoj slobodi iznositi na vlastitom blogu.


Uputa kako staviti link u komentar:

1. Upišite sljedeće: <a href=
2. Upišite ili kopirajte adresu stranice u dvostrukim navodnim znakovima
(npr. "http://www.vatican.va/")
3. zatvorite desni kraj: >
4. Stavite tekst koji želite da se pokazuje kao tekst linka (npr. Vatikanska stranica)
5. Stavite završni dio naredbe - </a>;

Na kraju imate sljedeće:
<a href="http://www.vatican.va/">Vatikanska stranica</a>

a to izgeda ovako:
Vatikanska stranica

***

U nastavku donosim linkove na izabrane tekstove koji su do sada objavljeni na ovom blogu. Potpuni popis tekstova poredanih po datumu objave možete pronaći pri vrhu lijeve margine bloga, a tematski indeks koji će povremeno biti reorganiziran nalazi se na dnu lijeve margine. Imajte u vidu da su neki tekstovi stari po više mjeseci ili više od godine dana te da bi neke od njih trebalo dopuniti ili ispraviti.

Ovaj ću popis ponekad obnavljati.




Najvažniji tekstovi bloga:

• Usporedni pogled jednog laika na staru i novu misu. 
• Tekstovi, audio i video snimke vezani uz tradicionalnu latinsku misu.
• Traditional Mass in Croatia – a brief report (Stanje tradicionalne mise u Hrvatskoj – pregled na engleskom)
• Početak redovnog služenja tradicionalne mise u Zagrebu, Return of Traditional Mass to Zagreb and Croatia.
• Tekst biskupa Josipa Langa o modernizmu.
• Pučke izreke o vremenu vezane uz određene blagdane i spomendane u godini.
• Pismo poznate katoličke novinarke Smiljane Rendić o koncilskim promjenama; još neki tekstovi Smiljane Rendić u polemici s p. Tomom Verešom, Smiljana Rendić o Međugorju.
• Posjet pape Benedikta XVI. Hrvatskoj u lipnju 2011. – izvadci iz govora i slike, doček.
• Molitve sv. Ambrozija prije mise, molitve sv. Alfonza poslije mise.
• vlč. Brian Houghton: iz 3. poglavlja knjige Judithin brak (preporučujemo!).
• Dariusz Oko - S Papom protiv homokrivovjerja.
• Starije hrvatske filozofske i teološke knjige - redovito se dodaju nove!

Liturgija:

• Ispravno prevođenje riječi pro multis – za mnoge u misi.
• O izvanrednim djeliteljima i djeliteljicama pričesti.
• O trajnim đakonima. 
• O ministriranju djevojčica.
• O pričesti na ruke ili usta uz knjigu vlč. Bavčevića
• Neugodni aspekti slušanja predugačkih i neprikladnih propovijedi.
• Ne smije se mijenjati tekst stalnih dijelova mise pri pjevanju.
• Stari obredi blagoslova vode, posebno oni vezani uz blagdan Bogojavljenja; nastavak.
• Navještaj pomičnih svetkovina na Bogojavljenje.
• O trećoj nedjelji došašća i o svećeničkoj koncelebraciji.
• Nedjelja septuagesima i priprava za korizmu; liturgijsko vrijeme od sedamdesetnice do korizme; Pepelnica i korizmeno vrijeme 
• Blagdan sv. Marka, velike i male prošnje.
• Duhovska osmina i njezino ukidanje, uvođenje novog obreda mise.
• Kvatre.
• Oblačenje liturgijske odjeće i pripadajuće molitve; kako se veže cingulum.
• Predgovor kardinala Cañizaresa knjizi Reforma Benedikta XVI.
• Izabrane misli kardinala Newmana o liturgiji.
• Odabrano poglavlje iz knjige filozofa Dietricha von Hildebranda o ljepoti u religiji. 
• Knjige: preporuke, Kniewaldova Liturgika, Vajsov glagoljaški misal, posljednji pretkoncilski Rimski obrednik, Markov - Katolička liturgika, Kršćanski nauk 1 i 2,
• Posjet književnika Martina Mosebacha Zagrebu u prosincu 2011.
• Tradicionalni katolički kalendar (liturgijski ordo).
• Usporedni tekst reda mise za staru i novu misu.
• Srednjovjekovna misa u crkvi u Švedskoj: tekstovi, video snimka.
• Smije li se moliti krunicu za vrijeme sv. Mise?
• Prave nakane molitvene osmine za crkveno jedinstvo
• Grkokatolici: liturgija pretposvećenih darova, molitvenik,
• Mlada misa u crkvi sv. Martina 2013. prije i poslije te još fotografija.
• Posvetna molitva Srcu Isusovu što se moli na blagdan Krista Kralja.
• Tradicionalno krštenje u Zadarskoj nadbiskupiji.

Kritički komentari:

• Kritika internetskog portala Križ Života (vidi i slučaj sa studentskim kapelanom).
• Analiza djelovanja kardinala Christopha Schönborna (vidi i početak ovdje).
• O modernističkim gostima predavačima na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu: prvi dio, drugi dio; Neprikladan plakat za brucošijadu istog fakulteta.
• Uništavanje oltara crkve svetog Petra u Zagrebu, novi oltar.
• Dietrich von Hildebrand o Teilhardu de Chardinu (na engleskom).
• Propast jedne redovnice kao slika revolucije šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća.
• Kritični pogled na islam.
• Papa Benedikt XVI. i stav Crkve o kondomima. 
• Međureligijski dijalog uz osvrt na susrete u Asizu. 
• Moderna sakralna umjetnost; poredak sakramenata.
• Austrijski stručnjak za pitanja obitelji gostuje u Rijeci.
• Što je nova evangelizacija.
• Euharistijske hereze jednog franjevca.
• Primitivno objašnjenje Glasa Koncila o narodnom jeziku na misi.
• Iz mjesečnika Kana.
• Starokatolici.
• O sv. Benediktu i kako ga danas tumače.
• Nova crkvena arhitektura u Zagrebu.
• Kritika Tele 2 reklame.
• Različite neprikladne kombinacije.

Gostujući autori:

• Veliki tjedan u Dalmaciji – opis običaja: prvi dio, drugi dio.
• Hrvat iz Brazila – vjerski i nacionalni život jednog Hrvata rođenog u Brazilu.
• Iskustva vjerskog i crkvenog života u Njemačkoj.
• Život i doživljaji jednog Hrvata katolika u Švedskoj – tekst je napisao Ivan Kovačić, naš najproduktivniji suradnik.
• Vlastiti dijelovi Božićnih misa.
• Dva razmišljanja o svećeništvu: prvo, drugo. 
• Zbor i gregorijansko pjevanje.
• Prvi doživljaj tradicionalne mise.
• Izvještaj s tradicionalne mise u Dubrovniku.
• Demokracija vs. katolička monarhija.
• O sv. Ivanu Zlatoustom: prvi, drugi dio.
• Doživljaj tradicionalne mise u Parizu.
• O 2. vatikanskom koncilu: Čitav koncil!, 50 godina koncila, Ratzinger o koncilu, jedan doživljaj koncila nakon 50 godina, govor biskupa Čekade o liturgiji na koncilu,
• Vjerska sloboda ili sloboda za kršćane?
• Spaemann: Evropska kultura i banalni nihilizam, intevju.
• Iz intervjua s Mosebachom.
• Rim iz druge perspektive.
• Put jedne osobe k Tradiciji.
• vlč. Brian Houghton: iz 3. poglavlja knjige Judithin brak, Patnja laika.
• Blagoslov kuća ili obitelji.
• Gostujući autor o copyrightu.
• O pobačaju i Njemačkoj biskupskoj konferenciji.
• O redovničkom habitu.
• Svjedočanstva o poteškoćama u provedbi liturgijske reforme
• O geocentrizmu, o nezabludivosti Biblije.
• Vatikan na venecijanskom bijenalu.
• Dan reformacije.
• Razgovor s msgr. Schneiderom.

Serijali:

• Svi tekstovi vezani uz povratak tradicionalne mise u Hrvatsku.
• Preporuke drugih blogova.
• Sjećanja na liturgijsku i druge postkoncilske reforme. 
• Priče iz školske bilježnice. 
• Desetak izvadaka iz knjige p. Jacquesa Philippea "Traži mir i idi za njim", počevši od ovog. 
• Prijevod odabranih govora pape na Svjetskom danu mladih 2011.: 1, 2, 3, 4, 5.
• Molitve sv. Alfonza de Liguorija poslije svete mise za svaki dan u tjednu. 
• Razmišljanja o Svetoj Misi uz apostola Euharistije: uvod, čitav serijal.
• Duhovna lirika utorkom.
• Liturgijski tjednik Život s Crkvom.

Razno:

• Neki dokumenti o katoličkoj vjeri.
• Veliki katekizam svetog Pija X.
• Zanimljivosti o svetom Emeriku / Mirku.
• O blaženom Augustinu Kažotiću; fotografije iz Lucere i njegova molitva prije mise.
• Sveti Vinko mučenik.
• Sveta Emerencijana, posestrima sv. Janje.
• Apolonija i Krsto Frankopan.
• Ispravan pogled na moguća Marijina ukazanja s posebnim usmjerenjem na Međugorje.
• Preporuka nekoliko "katoličkih filmova".
• Opus Dei – što je i koja su iskustva autora bloga; sveti Josemaria i sveta liturgija.
• Doživljaji jednog od autora kod posjeta Auschwitzu.
• Američki biskup Fulton Sheen.
• Ukratko o Svećeničkoj družbi svetog Pija X. povodom povlačenja izopčenja njezinih biskupa.
• Vrlo kratki uvod u demonologiju. 
• Papa Benedikt XVI. u Velikoj Britaniji: prvi dio.
• Borba za život nerođene djece: p. Marko Glogović, molitveno bdjenje u zajedništvu s papom.
• Zapovijedani blagdani u Hrvatskoj i drugo.
• O homoseksualnosti i svećeničkom pozivu.
• Društvo za promicanje tradicionalne Mise "Benedictus" – svi tekstovi, osnivanje, godišnji izvještaj za 2011., hodočašće 2012., godišnji izvještaj za 2012., sjednica Skupštine Društva 2013., promjena statuta i primanje u FIUV.
• Analiza podataka o poreznim dužnicima.
• S hodočašća tradicije u Vadsteni.
• Hodočašće zahvale za Summorum Pontificum u Rimu 2012.
• Izlet u Lepoglavu.
• Papina abdikacija i izbor novog pape: konklava stanje 28.2.2013.; zašto nam je papa to napravio; neke fotografije; sede vacante; habemus Papam 1, 2, 3, 4 (ljubiti Papu), 5.
• Čistilište ilustrirano privatnim objavama.
• knjiga Feliks Suk: Katolička apologetika.
• Obljetnica potresa u Sinju 1898.
• Izvještaj s tradicionalne mise u Mariboru.
• Preporuke nekih knjiga i filmova izvan vjerske tematike.
• Iz Bordeauxa.
• Držanje u molitvi i u crkvi.
• Pobožni molitveni zazivi.

Smiljana Rendić, 2. put

Još kada sam za prvi članak o Smiljani Rendić na ovom blogu istraživao što ima dostupno o njoj i od nje na internetu, naišao sam na neke reference s člancima neobičnih naslova. Podsjetio me nedavno netko na te naslove, pa sam otišao do Gradske Knjižnice i potražio dotične članke. Nažalost, u knjižnici ne dopuštaju fotokopiranje, pa sam ono što mi se učinilo zanimljivim fotografirao i kasnije na kompjuteru pretočio(?) u tekst. Ispravio sam pogreške koje u tom automatskom procesu često nastaju, ali mi se nije dalo dodatno uređivati tekst, prije svega unositi kurziv. Fusnote sam prebacio na kraj svakog članka.

Toliko o tehničkim detaljima, a možda bi bilo dobro reći i koju riječ o čemu se ovdje zapravo radi. Dominikanac p. Tomo Vereš napisao je za časopis Matice Hrvatske članak Kršćanin i suvremena tehnika (Kolo, 1969, 3, str. 213-220). Ni po čemu izniman članak ostao bi vjerojatno vrlo brzo prekriven prašinom zaborava da se nije javila Smiljana Rendić svojom reakcijom u članku "Bog, to su drugi"  (Kolo, 1970, 7, str. 818-825). Vereš odgovara člankom Judaiziranje kršćanstva (Kolo 1970, 7, str. 826-829), a Rendić na to odvraća tekstom Knut oca Tome (Kolo 1970, 10, str 1187-1190). S rečenicom u Verešovu Umjesto odgovora (Kolo 1970, 10, str 1193) završava ova diskusija.

Dok sam listao stranice od prvog do posljednjeg gore navedenog članka, naišao sam na jedan tako prikladan tekst da sam jednostavno morao i njega uvrstiti. Mene je nenamjerna ironija tog teksta, samog po sebi ne posebno vrijednog, postavljenog nekako unutar ove diskusije, jako zabavila. No, isto tako mi je ilustrirala zašto je Rendić postajala sve ogorčenija u svome viđenju stanja u Crkvi. Doista mislim da je Vereš ovdje bio samo katalizator za njene vrlo opravdane izljeve nezadovoljstva. Interesantno mi je bilo čitati ove tekstove jer se u nekim stvarima slažem i s Verešom iako se s Rendićkom slažem u onim važnijim. Isto tako mislim da ako znaš dijeliti, trebaš znati i primiti, ali je to sigurno puno teže ako stojiš sam protiv svih. Razumjet ćete o čemu pričam. 

Na kraju je i jedna poslastica (ostavlja gorki okus) koja izvrsno opisuje neka moderna blebetanja ili mistificiranja, kako bi rekla Rendić. Otkrit ćete je sami, ali nemojte preskakati. Pročitajte i tekstove koji vam se čine dosadni. Posebno je prvi tekst takav. Prije nego krenete, evo vam nekoliko natuknica:

• Koje rečenice vama iskaču kod čitanja prvog teksta? (Meni iste kao i Rendićki.)
• ekrazantan - uništavajući, eksplozivan, snažan, razoran, rasprsan, ubitačan, porazan; ekrazirati - razbiti u parampačad (Klaić, Rječnik stranih riječi)
• knut - kožni bič s olovnim kuglicama ili bodljama na kraju koji se upotrebljavao za kažnjavanje u Rusiji za vrijeme carizma (do 1845. kada je zamijenjen trostrukim kožnim remenom) (Klaić, Rječnik stranih riječi)
•  Marcion - utemeljitelj marcionita. Oko 140. u Rimu prima kršćanstvo, ali je uskoro (144) zbog svog nauka i protužidovskog stava isključen iz Crkve. Odbacivao Stari zavjet, držeći da Bog stvoritelj Starog zavjeta nema ništa zajedničko s Bogom ljubavi Novog zavjeta. Jedino je Pavao to ispravno shvatio i suprotstavio milost Zakonu, dok su ostali evanđelisti bili previše pod utjecajem židovstva. Kanonskim spisima Novog zavjeta Marcion je priznavao samo 10 Pavlovih poslanica i svoje izdanje Lukina evanđelja, izbacivši iz njih sve što bi, po njegovu mišljenju, kvarilo izvorno Pavlovo učenje. Marcionovo učenje potaknulo je Crkvu da 150-200. proglasi kanon Staroga i Novog zavjeta.

Smiljana Rendić, treći put

Smiljana Rendić je uvijek dobrodošla gošća na ovom blogu (1,2), posebno kad polemizira o kontroverznim pitanjima poput onog koje slijedi. Ako se i nećemo s njom složiti baš u svemu, ipak je većinu stvari vrlo dobro opisala, i to onda kada je njezino stajalište bilo vrlo usamljeno. Netko bi je nepristojno mogao okarakterizirati kao frustriranu babetinu, ali tko ne bi bio frustriran gledajući kako se laži i manipulirani sentimenti podmeću pod istinu. Stil joj je osebujan i pravo osvježenje za naše prilike gdje se do pojavka interneta teško moglo u crkvenim glasilima pronaći nešto bolje od glaskoncilovske uravnilovke.

 Radikalno odbija abdicirati od razuma 

(O Međugorju, o mons. Žaniću i mons. Franiću, 

o Ivanu Pavlu II. i o Hansu Ursu von Balthasaru)

Marulić 1-2, 2013
(arhiv)

Govore o Crkvi kao o sakramentu slobode, a u tom sakramentu laiku se držati pravila: “Veži konja gdje ti aga kaže”

Tekstove Smiljana Rendić već sam više puta prenosio na ovom blogu (1, 2, 3). Ipak, od zadnje takve objave prošlo je već desetak godina. U međuvremenu je postalo dostupno još njezinih tekstova od kojih izdvajam: Mjesto lomljenja štapova, Katedrala i katakomba, Katedrala koja je u nama, Teror u crkvi šutnje, Kriza Crkve i kriza vjere, O imenu Židova, O Hrvatima, svetištima i Židovima. 

Dobio sam prije par godina na poklon Pascalove Misli koje su pripadale toj vrlo načitanoj autorici, pa kao ilustraciju za ovaj članak donosim dvije fotografije te formatom male knjige. 

Hvala gostujućem autoru što mi je poslao ova Rendićkina pisma koja sam već većim dijelom prenio na blogu u obliku u kojem su bila objavljena u časopisu Marulić. No za ovakve sadržaje koje ste možda čitali prije trinaest godina, dobro je ponoviti gradivo. 

Kako Smiljana Rendić, govoreći o kojekakvim nacionalnim proslavama i obljetnicama, primjećuje "kroz sva ta slavlja nitko [nam] u Crkvi nije rekao da se pomolimo za duše tih naših starih vladara i naših prvih evangelizatora i njihovih Papa". Nemojte se barem vi zaboraviti pomoliti za pokojnu Smiljanu. 

T.B.

***

U četvrtom broju časopisa "Marulić" 2002. i trećem broju 2005. objavljen je izbor iz pisama Smiljane Rendić Radovanu Grgecu, a poslije je u "Maruliću" izišao izbor iz njezinih pisama o Međugorju koji je uredništvo dobilo od njihova naslovnika preko preč. Stanislava Vitkovića. Pisma Smiljane Rendić mom ocu, Radovanu Grgecu, svojedobno sam posudio Silvani Burilović Crnov, koja je to spomenula nedavno u jednom intervjuu o svojoj knjizi o Smiljani Rendić. Taj mi je intervju bio zanimljiv i s obzirom na sadržaj tih pisama, pa sam ovih dana zavirio u njih, provjere i usporedbe radi. Na koncu sam prepisao dio jednog od njih, uključivši i odlomak o ženskome ministrantstvu, koji je u izboru za "Marulić" izostavljen, a onda je objavljen kao uvod u ulomke iz pisama o Međugorju. Također sam sada ispravio pogreške koje su se u "Maruliću" potkrale u izboru iz pisma o Drugom vatikanskom saboru. Prvom tekstu sâm sam dao naslov, a drugomu ostavio naslov iz časopisa.

P. G.

Žalosno na što je HKD sv. Jeronima spalo

Jedan me čitatelj ovog bloga uputio na facebook stranicu vlč. Stjepana Razuma, točnije na video snimku predavanja g. Vjekoslava Grbeše održanog 8. lipnja u sklopu Književnih večeri četvrtkom u organizaciji Hrvatskog književnog društva sv. Jeronima.

Prije nego prijeđem na samu temu, spomenut ću da sam već ranije htio napisati par riječi o HKD sv. Jeronima, ali nije bilo prigode. Ja sam dosta neupućen u povijest tog društva i što se s njime događalo zadnjih desetljeća. Znam da su imali vrlo jako i kvalitetno izdavaštvo, njihova vjerska, prosvjetna i književna izdanja koja sam susreo ostavila su na mene konzistentno dobar utisak. Neke od njihovih knjiga s kraja 19. i početka 20. stoljeća dostupne su skenirane na internetu. Sjećam se da sam još u djetinjstvu kod bake i djeda na selu listao godišnje kalendare Danica (s prostorom za bilješke popunjenim natuknicama poput one kada se krmača oprasila). To samo govori o vrlo širokoj rasprostranjenosti i korisnosti njihovih publikacija. Ako ste redovito pratili ovaj blog od njegova početka, sjetit ćete se da smo prenijeli više članaka iz časopisa Marulić. Bila bi izvanredna stvar kad bi netko u cjelosti skenirao tu reviju. Sjećam se da sam za jedan članak Smiljane Rendić morao ići u Gradsku knjižnicu u čitaonicu za časopise i tražiti odgovarajući svezak te slikati stranice fotićem (nije se smjelo fotokopirati). To je za istraživače vjerojatno dovoljno dobro, ali je šteta da brojni kvalitetni članci ostaju za širu publiku nedostupni. Stekao sam dojam da je taj časopis bio otvoreniji za pravovjerna i tradicionalnija katolička stajališta, nego bilo koji drugi vjerski ili svjetovni list u bivšoj Jugoslaviji te Hrvatskoj u 90-ima. Čini mi se da zadnjih (desetak?) godina Marulić i čitavo Društvo sv. Jeronima propada. Sigurno da iza toga stoje opći procesi koji su zahvatili sve nakladnike, a pogotovo one koji nisu shvatili da se uz internet i nove načine komunikacije i marketinga mnoge stvari moraju promijeniti. Ipak, možda je jedan od razloga ubrzane marginalizacije Društva, uz vrijedne nekretnine koje Društvo ima (a netko je na njih bacio oko?), i to što se konačno htjelo utišati "tradicionalniju staru gardu". Daleko od toga da ja imam uvide što se događalo, to su moji dojmovi, a ako tko ima potpunije i potkrijepljenije informacije, rado bih ih pročitao.

Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu...

Povodom četrdeset godina "ukazanja" u Međugorju, evo nekih relevantnih tekstova i rasprava na ovom blogu: 

• “A gle dima i tame!” 
• Ukazanja 
• s. Faustina, o. Gobbi 
• Smiljana Rendić, treći put 
• Što god vam rekne, učinite!

Definitivno najvažnija knjiga o međugorskim zbivanjima: Ogledalo pravde.

Još jedan koristan članak: O međugorskim zelotima ili gospom protiv Gospe. 

***

Naravno, postavlja se pitanje ima li uopće potrebe ulaziti u diskusije s ljudima koji podupiru i propagiraju međugorske objave? Ako isključimo primitivne lokalnopatriotske ili gospodarske motive, većina takvih ljudi je doživjela "obraćenje" ili neko slično emotivno iskustvo vezano uz Međugorje, pa im racionalna razlaganja neće previše koristiti. Mislim da nekima od njih analize među kojima su i gore navedene ipak mogu pomoći da ekstrahiraju iz svoga iskustva one elemente koji su konzistentni s katoličkom vjerom i tradicijom (molitva, post, pokora i slično), a napuste likove zavedenih ljudi (kako vidjelaca, tako i svećenika) i zavodećeg duha. To je uostalom najviše što se može očekivati i od vjernika zahvaćenih drugim antiracionalnim pokretima koji su se kao požar proširili ledenim postdrugovatikanskim katoličanstvom, poput neokatekumena ili karizmatika. 

Silvestrovo 2012.

U protekloj godini (1.1.2012.-31.12.2012.):