Jedan naš čitatelj napisa u komentarima, a mislim da vrijedi istaknuti da više ljudi pročita:
Podsjetio bih čitatelje bloga, poklonike tradicije, koji to znaju, a obavijestio one koji ne znaju da se u korizmi tj. u Velikoj ili Svetoj četrdesetnici u grkokatoličkoj konkatedralnoj crkvi sv. braće Ćirila i Metoda na zagrebačkom Gornjem gradu svake srijede i petka u 18 sati služi liturgija Pretposvećenih darova ("Preždeosvjaščenaja") - prekrasan liturgijski oblik koji "iako na sebi nosi sve oznake raznolikosti Istoka, ipak najvećma odrazuje jedinstvenost bogoslužja prvih kršćanskih vremena" [J. Pavić]Iz mog izuzetno ograničenog iskustva složio bih se da je to jedan vrlo lijep obred.
Volio bih imati skeniranu kopiju knjižice koja se može posuditi u crkvi sv. Ćirila i Metoda na Gornjem Gradu. Ako mi ju je netko voljan posuditi na tjedan-dva bit ću mu zahvalan. Na internetu sam našao samo engleski i srpski tekst (transliterirano). Općenito, ako znate za neke dobre resurse za istočne liturgije, posebice slavenske verzije bizantskog obreda, ali i ostale, navedite linkove u komentarima.
DODANO isti dan. Puno hvala čitatelju koji mi je poslao skeniranu knjižicu koju gore spominjem:
Evo i o izvorniku:
Crkvenoslavenski tekst (čiji je prijevod u priloženoj knjižici) nalazi se u Služebniku (Liturgikonu) objavljenom u Rimu 1952. godine (http://www.patronagechurch.com/Sluzebnik/sluzebnik.htm) od stranice 401 do stranice 458. Današnja je praksa nešto izmijenjena Liturgija oglašenih u odnosu na originalnu. U Služebniku možete naći i Liturgije sv. Ivana Zlatoustoga i sv. Bazilija Velikoga.
Blago vama u Zagrebu, imate pristup mnogo čemu! I dok ovo veličanstvo jedva preživljava, ovakvih disidenata je sve više. Obratite pozornost na misnicu.
OdgovoriIzbrišiNe zaboravite da su uskrsne liturgije nešto najljepše što Istok brižno čuva. Ako ne možete na Uskrs, onda na Bijelu nedjelju svakako u crkvu sv.Ćirila i Metoda!
OdgovoriIzbrišiKikii
Vezano za komentar Lex Vivendija... jučer navečer slušam na HKR-u gostovanje jednog vokalno-instrumentalnog sastava ("Milost") koji su se okupili oko nekog župnika koji voli glazbu, svira gitaru, sklada duhovnu glazbu, itd. Pustili su i par pjesama s njihovih albuma i moram priznati da sam se iznenadio da su sa glazbene strane vrlo kvalitetno napravljeni (iako, razumije se, potpuno neprimjereni za rimsku liturgiju kojoj je vlastit gregorijanski koral).
OdgovoriIzbrišiOno što mi je zapralo uši jest kako je jedan član benda pričao kako je svećenik toliko cool i drugačiji, da se uopće ne libi za vrijeme dok slavi sv. Misu odmaknuti se od oltara, uzeti gitaru i zapjevati. Kako to izgleda imao sam prilike i iskusiti.
Zanima me ako itko do vas zna, postoji li neki eksplicitni propis koji to zabranjuje. Gledao sam u Redemptoris Sacramentum i nisam našao ništa baš o tome. Mislim, implicitno je jasno da je riječ o zloporabi i nedoličnom ponašanju za vrijeme liturgije - zanima me postoji li baš to negdje eksplicitno, da svećenik celebrant ne smije svirati glazbeni instrument za vrijeme sv. Mise?
Luka, baš si me sjetio s ovim linkom na svoj članak o svećeniku i gitari, na isto jednu misu iz Slovenije koju sam gledao na TV. Slovenci je još uvijek drže na netu pa „uživajte“
Izbrišihttp://tvslo.si/predvajaj/nedeljska-masa-prenos-iz-zupnije-ankaran/ava2.144740558/
od 38 minute kreće zanimljiviji dio ali specijalno bi izdvojio:
39:05 Pretvorba
52:05 Pružanje mira tj. plesanje mira u ovom slučaju
56:50 Bez komentara
62:38 Blagoslov ali nisam siguran od koga, od vjernika ili od svećenika!?
S.H.
Problem nastaje u onom trenutku kad se pobrkaju lončići. Naime, u liturgiju se uvuklo pravilo: sve što nije izričito zabranjeno jest dopušteno. To pravilo vijedi samo u odnosu pojedinca prema instituciji prema dobrim tekovinama rimskog prava. Međutim, to pravilo ne može vrijediti u liturgiji. Za svećenika u liturgiji vrijedi pravilo: ako nije izričito dopušteno, nije pravilno.
IzbrišiSama narav liturgije je takva da teži uređenosti, pravilnosti i stalnosti. Kad bi se i nešto novoga uvodilo, to novo zapravo teži da postane stalno i u toj točki je najveći problem s "improvizacijama".
Svi crkveni dokumenti za svoju podlogu imaju tu intenciju, čak i kad ona nije eksplicitno izrečena, jer su pisani u tom duhu: uređenosti i stalnosti.
Tako da mi se čini da iz samog duha Redemptoris SAcramentum izlazi da nema govora o sviranju za svećenika za vrijeme sv. Mise.
seoski župnik
Aposlutno se slažem s Vama i razumijem što govorite. Međutim, ja se pitam kako nekome to objasniti. Npr. da želim napisati protestno pismo HKR-u zbog poticanja na liturgijske zloporabe (zaboravio sam napisati da je reakcija voditelja na tu izjavu bila: 'Kako fora!', dakle oduševljenje), na što se mogu pozvati.
IzbrišiAko se pozovem na "duh" ovoga ili onoga oni mi mogu uzvratiti pozivanjem na "duh 2VK" i reći da je u tom duhu poželjno i 'fora' da svećenik svira gitaru za vijeme sv. Mise. A to bi me onda odvelo u rasprave kozmičkih razmjera.
Zato sam se nadao da negdje postoji eksplicitna zabrana tog tipa, kao što su RS postoji nekoliko eksplicitnih zabrana najčešćih liturgijskih zloporaba. Možda to znači da ovo nije toliko često: Bogu hvala ako je tako!
S.H.,
Izbrišipredivno luteransko bogoslužje!
Oduševljen sam!
Ah kad bi na "mojoj" misi ovako lijepo pjevali, vjerujem da bi moje bakice bile oduševljene.
Jole
Pa većina luteranskih misa više liče na katoličku od ove. Žalosno, ali istinito.
IzbrišiVlado
Ovakve mise je katolik dužan izbjegavati pod smrtni grijeh, jer tko i sudjeluje u ovome ruga se svetinjama
IzbrišiBosanac
http://www.youtube.com/watch?v=kHgCPzum3Z8
IzbrišiMože li se ovo dogoditi na tradicionalnoj Misi?
Bogu mrska Pričest na ruke je strahota, strahota...Zar to nije dovoljno da uopće ne idemo na novu Misu!
Ima toga još:
Izbrišihttp://de.gloria.tv/?media=109837
Nije čudno da se zemlja otvara i guta ljude!
Da toga ima kod nas, mogu posvjedočiti iz prve ruke, jer sam sudjelovala na takvim misama. I gdje svećenik u misnici pod misom za oltarom svira gitaru, i tulumi oko oltara, i samoprićeščivanje pod obje prilike. Svašta je bilo, ali mi se čini da je dotični svećenik nakon više pritužbi postao oprezniji (barem na izvana). Znači, ima ploda kad se ukaže na liturgijske prekršaje.
IzbrišiS.Š.
Istok me je uvjek facinirao. Pogotovo su mi zanimljivi njihovi blagdanski pozdravi i čestitke koji uvjek u sebi navješćuju otajstvo pojedinog blagdana. Šteta da hrvati kao jedini narod koji baštini i istok i zapad nije baštinik tih čestitki
OdgovoriIzbrišiA
Ono iz Slovenije je strašno, prestrašno! To je takvo zlostavljanje liturgije! Ne znam imaju li ti ljudi imalo pameti?!
OdgovoriIzbrišiDanas više nitko ne mari za istinsku dostojanstvenost i ljepotu liturgije. Danas se tako prečesto kaže "liturgijsko/misno slavlje". A da nije ovo možda bio jedan "liturgijski dernek/party/tulum"?
Ne znam, Toma, je li Vam ikada u rukama bio grkokatolički Božanski časoslov? Ne bi možda bilo loše napisati koji redak i o njemu. Nabavio sam ga jedne godine u Verbumu (za 120 kn), a s obzirom na to da nisam iz grkokatoličke tradicije, ne znam uopće "kako" se moli jer redoslijed i odabir pojedinih molitava (uz mnoštvo drugih stvari) i nije baš osobito jasno objašnjen...
Georgije
Jel se to samo meni čini ili je toliko molitava koje su jako slične sa starim obredom?
OdgovoriIzbrišiPredobro!
Isto tako, došao sam do ovog zaključka. Ako svećenik ima više za moliti i raditi, manje je mjesta za improvizaciju - više je "zaposlen". To je moje skromno mišljenje.
http://www.de.gloria.tv/?media=410892
OdgovoriIzbrišiIzlaganje Presvetog 6.ožujka za kardinale u Bazilici sv.Petra. Vrlo pobožno i dobrim dijelom predkoncilski(iako bi bilo još malo više svijeća, polaganiji hod itd.).
Daj Bože da ovo inspirira novog papu da nastavi sa smislom za obrede u stilu pape Benedikta XVI.
Problem je jedino ako to kardinali prihvaćaju dok su u Rimu, a kada se vrate kući, onda liturgijski minimalizam.
Ili pak na sebe nabace paramenata i zlata kada su velike Mise koje prenosi televizija ili sudjeluju državni dužnosnici, a jadni mladi se upropaštavaju po ljetnim kampovima, sjemenišnim kapelicama i tzv.duhovnim vježbama gdje im se ucjepljuje virus kreativnosti, improvizacija i banalnosti!
Stoga, Duše Sveti, pošalji nam papu reformatora koji će vratiti pravovjerje i pravu sv.Misu i za kardinale i za nas malene ljude, s televizijom ili bez nje, s premijerima, ministrima i bez njih!
Kikii
Internet, nažalost, ne obiluje materijalima vezanima uz katoličku istočnu crkvenu tradiciju.
OdgovoriIzbrišiIpak, na stranicama američkih katoličkih eparhija
(Melkite Greek Catholic Church,
Byzantine Catholic Archeparchy of Pittsburgh,
Byzantine Catholic Eparchy of Passaic, ...),
čiji su vjernici uglavnom Ukrajinci, Rusini, Slovaci pa i Hrvati, može se naći ponešto informacija.
Od važnije literature izdvojio bih:
1. Zakonik kanonskoga prava istočnih crkava (latinski, engleski),
2. gore već spomenuti Služebnik na staroslavenskome jeziku, Rim, 1952. g.,
3. Služebnik na starogrčkome jeziku, Rim, 1950. g. (samo Liturgija sv. Ivana Zlatoustoga),
4. The History of the Greek Rite Catholics in Pannonia, Hungary, Czechoslovakia and Podkarpatska Rus' (863 – 1949), John Slivka, 1974. g.,
5. Our Faith - a Byzantine Catechism for Adults, Casimir A. Kucharek, 1983. g.,
6. The Sacramental Mysteries - A Byzantine Approach, Casimir A. Kucharek, 1976. g.
Osim navedenoga, može se naći mnoštvo literature vezane uz istočnu litrugiju na raznim ruskim stranicama, jasno, pravoslavnima. Na njima su dostupni liturgijski tekstovi na staroslavenskome (Služebnik, Činovnik, Časoslov, Osmoglasnik (Oktoih), Mineja (opća, mjesečna, praznična - "Antologion"), Triod (posni, cvjetni - "Pentikostarion"), Apostol, Trebnik, Irmologij, Molitvoslov, Tipik, Troparion, Akatist...).
Od svega izdvajam samo Sveto pismo.
Hristos posredi nas! - Jest i budet!
Negdje sam pročitao da je ovu Liturgiju ustanovio papa Grgur. Koliko je to istina znal tko?
OdgovoriIzbrišiA
Zna Grgur Veliki kojeg danas slavimo :-)
IzbrišiA hvala, baš fino. Šteta što i za latinsku crkvu nije sastavio neku za korizmeno vrijeme, a ne samo na VP
OdgovoriIzbrišiA
VP predpostavljam da ti znači Veliki petak.
IzbrišiDa, liturgija pretposvećenih darova nastala je prvo u Rimu, a zatim ju je Istok preuzeo.
Prije zadnje reforme obreda Velikoga tjedna (1955.g.), služila se u rimskom obredu prava liturgija pretposvećenih darova.Danas je samo obred svete pričesti.
Jole
Za liturgiju Velikog petka ima dosta informacija na engleskom
Izbrišiu serijalu objavljenom na New Liturgical Movementu:
http://www.newliturgicalmovement.org/2009/05/compendium-of-1955-holy-week-revisions_11.html
(lista za citav serijal)
http://www.newliturgicalmovement.org/2009/04/compendium-of-1955-holy-week-revisions.html
http://www.newliturgicalmovement.org/2009/04/compendium-of-1955-holy-week-revisions_03.html
te u opseznom clanku na Rorate Caeli:
http://rorate-caeli.blogspot.com/2010/07/reform-of-holy-week-in-years-1951-1956.html
Jole prava liturgija. Oćeš reći ova koja se služi i na istoku ili?
OdgovoriIzbrišiA
Ne u smislu istočne liturgije nego u smislu bitnih sastavnica i sličnosti sa Misom. Neki bitni dijelovi su 55-te godine izbačeni te je to bitno osiromašilo rimsku liturgiju preosvećenih darova te je postala malo bogatiji obred pričesti.
Izbrišia šteta služe li je bar tradicionalisti i fsspx ovci
OdgovoriIzbrišiNe. Oni služe po Misalu 1962. Skoro ista kao i današnji modernistički obred.
IzbrišiJole
Znači da u nekim slučajevima treba reformirati i reformu. Zašto nam čitavu povijest ukidaju sve sta valja, to ko neka vječna borba da se istisne Tradicija.
IzbrišiB