ponedjeljak, 11. veljače 2013.

Konklava - stanje 28. veljače 2013.



Kardinali izbornici prema redovima i prvenstvu (28.2.2013.)


Red biskupa

Suburbikalne biskupije:

1.     Giovanni Battista Re, suburbikalna biskupija Sabina-Poggio Mirteto, umirovljeni pročelnik Kongregacije za biskupe (kard. od. 8. konzistorija, Ivana Pavla II., 21.2.2001., red biskupa od 1.10.2002.)
2.     Tarcisio Bertone, S.D.B, suburbikalna biskupija Frascati, kardinal državni tajnik (kard. od. 9. konzistorija, Ivana Pavla II., 21.10.2003., red biskupa od 10.5.2008.)

Patrijarsi istočnih crkava:

3.     Antonios Naguib, umir. aleksandrijski koptski patrijarh (kard. od. 3. konzistorija, Benedikta XVI., 20.11.2010.)
4.     Béchara Boutros Raï, antiohijski maronitski patrijarh (kard. od. 5. konzistorija, Benedikta XVI., 24.11.2012.)


Red svećenika

(Ivan Pavao II., 2. konzistorij, 2.2.1983.)

5.     Godfried Danneels, umir. nadbiskup Mechelena i Bruxellesa
6.     Joachim Meisner, nadbiskup Kölna

(Ivan Pavao II., 5. konzistorij, 28.6.1991.)

7.     Nicolás de Jesús López Rodríguez, nadbiskup Santo Dominga (Dominik, Rep.)
8.     Roger Michael Mahony, umir. nadbiskup Los Angelesa

(Ivan Pavao II., 6. konzistorij, 26.11.1994.)

9.     Jaime Lucas Ortega y Alamino, nadbiskup Havane (Kuba)
10.  Julius Riyadi Darmaatmadja, S.J.,  umir. nadbiskup Jakarte (Indonezija)
11.  Jean-Claude Turcotte, umir. nadbiskup Montreala
12.  Vinko Puljić,  nadbiskup Vrhbosne-Sarajevo
13.  Juan Sandoval Íñiguez, umir. nadbiskup Gualadajare (Meksiko)

(Ivan Pavao II., 7. konzistorij, 21.2.1998.)

14.  Antonio María Rouco Varela,  nadbiskup Madrida
15.  Dionigi Tettamanzi, umir. nadbiskup Milana
16.  Polycarp Pengo,  nadbiskup Dar-es-Salaama (Tanzanija)
17.  Christoph Schönborn, O.P.,  nadbiskup Beča
18.  Norberto Rivera Carrera,  nadbiskup Ciudada de Mexico
19.  Francis Eugene George, O.M.I.,  nadbiskup Chicaga

(Ivan Pavao II., 8. konzistorij, 21.2.2001.)

20.  Zenon Grocholewski, pročelnik Kongregacije za katolički odgoj
21.  Crescenzio Sepe, nadbiskup Napulja
22.  Walter Kasper, umir. predsjednik Vijeća za jedinstvo kršćana
23.  Ivan Dias, umir. pročelnik Kongregacije za evangelizaciju naroda
24.  Geraldo Majella Agnelo, umir. nadbiskup São Salvador da Bahia
25.  Audrys Juozas Bačkis,  nadbiskup Vilniusa (Litva)
26.  Francisco Javier Errázuriz Ossa, umir. nadbiskup Santiaga de Chile
27.  Julio Terrazas Sandoval, C.SS.R.,  nadbiskup Santa Cruz de la Sierra, Bolivija
28.  Wilfrid Fox Napier, O.F.M.,  nadbiskup Durbana (Južna Afrika)
29.  Oscar Andrés Rodríguez Maradiaga, S.D.B.,  nadbiskup Tegucigalpe (Honduras)
30.  Juan Luis Cipriani Thorne, Opus Dei,  nadbiskup Lime (Peru)
31.  Clâudio Hummes, O.F.M., umir. pročelnik Kongregacije za kler
32.  Jorge Mario Bergoglio, S.J.,  nadbiskup Buenos Airesa
33.  José da Cruz Policarpo,  patrijarh Lisabona
34.  Severino Poletto, umir. nadbiskup Torina
35.  Karl Lehmann,  biskup Mainza

(Ivan Pavao II., 9. konzistorij, 21.10.2003.)

36.  Angelo Scola, nadbiskup milanski
37.  Anthony Olubunmi Okogie,  nadbiskup Lagosa (Nigerija)
38.  Gabriel Zubeir Wako,  nadbiskup Khartouma (Sudan)
39.  Carlos Amigo Vallejo, O.F.M.,  umir. nadbiskup seviljski
40.  Justin Francis Rigali, umir. nadbiskup Philadelpije
41.  Keith Michael Patrick O'Brien,  nadbiskup St. Andrewsa i Edinburgha (Škotska)
42.  Ennio Antonelli,  predsjednik Papinskog vijeća za obitelj
43.  Peter Kodwo Appiah Turkson,  predsjednik Papinskog vijeća za pravdu i mir (Iustitia et Pax)
44.  Telesphore Placidus Toppo,  nadbiskup Ranchija (Indija)
45.  George Pell,  nadbiskup Sidneya (Australija)
46.  Josip Bozanić,  nadbiskup zagrebački
47.  Jean-Baptiste Pham Minh Mân,  nadbiskup Thành-Phô (Ho Ši Min), Vijetnam
48.  Philippe Barbarin,  nadbiskup Lyona, primas Galije
49.  Péter Erdö, nadbiskup Ostrogona i Budimpešte
50.  Marc Ouellet, P.S.S., umir. nadbiskup Quebeca, pročelnik Kongregacije za biskupe

(Benedikt XVI., 1. konzistorij, 24.3.2006.)

51.  Agostino Vallini, papinski vikar grada Rima i nadsvećenik Lateranske baz.
52.  Jorge Liberato Urosa Savino,  nadbiskup Caracasa, Venezuela
53.  Jean-Pierre Ricard,  nadbiskup Bordeauxa
54.  Antonio Cañizares Llovera,  pročelnik Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, bivši nadbiskup Toleda i primas Španjolske
55.  Seán Patrick O'Malley, O.F.M.Cap.,  nadbiskup Bostona
56.  Stanisław Dziwisz,  nadbiskup Krakowa
57.  Carlo Caffarra,  nadbiskup Bologne

(Benedikt XVI., 2. konzistorij, 24.11.2007.)

58.  Seán Baptist Brady,  nadbiskup Armagha, primas Irske (Sj. Irska, UK)
59.  Lluis Martínez Sistach,  nadbiskup Barcelone
60.  André Vingt-Trois,  nadbiskup Pariza
61.  Angelo Bagnasco,  nadbiskup Genove
62.  Théodore-Adrien Sarr,  nadbiskup Dakra (Senegal)
63.  Oswald Gracias,  nadbiskup Bombaya (Indija)
64.  Francisco Robles Ortega,  nadbiskup Guadalajare (Meksiko)
65.  Daniel Nicholas DiNardo,  nadbiskup Galvestona i Houstona (Texas, USA)
66.  Odilio Pedro Scherer,  nadbiskup São Paola (Brazil)
67.  John Njue,  nadbiskup Nairobija (Kenija)

(Benedikt XVI., 3. konzistorij, 20.11.2010.)

68.  Raúl Eduardo Vela Chiriboga, umir. nadbiskup Quita (Ekvador)
69.  Laurent Monsengwo Pasinya, nadbiskup Kinshase (DR Kongo)
70.  Paolo Romeo, nadbiskup Palerma
71.  Donald William Wuerl, nadbiskup Washingtona
72.  Raymundo Damasceno de Assis, nadbiskup Aparecide (Brazil)
73.  Kazimierz Nycz, nadbiskup Varšave
74.  Albert Malcolm Ranjith Patabendige Don, nadbiskup Colomba (Šri Lanka)
75.  Reinhard Marx, nadbiskup Münchena i Freisinga

(Benedikt XVI., 4. konzistorij, 18.2.2012.)

76.  George Alencherry, veliki nadbiskup Ernakulam-Angamalyja, Siro-Malabarske Crkve, Indija
77.  Thomas Christopher Collins, nadbiskup Toronta
78.  Dominik Jaroslav Duka, O.P., nadbiskup praški
79.  Willem Jacobus Eijk, nadbiskup Utrechta, Nizozemska
80.  Giuseppe Betori, nadbiskup firentinski
81.  Timothy Michael Dolan, nadbiskup New Yorka
82.  Rainer Maria Woelki, nadbiskup berlinski
83.  John Tong Hon, nadbiskup Hong Konga, Kina

(Benedikt XVI., 5. konzistorij, 24.11.2012.)

84.  Baselios Cleemis Thottunkal, veliki nadbiskup Trivandruma, Siro-Malankarske crkve, Indija
85.  John Olorunfemi Onaiyekan, nadbiskup Abuje, Nigerija.
86.  Rubén Salazar Gómez, nadbiskup Bogote, Kolumbija
87.  Luis Antonio Gokim Tagle, nadbiskup Manile, Filipini


Red đakona

(Ivan Pavao II., 9. konzistorij, 21.10.2003.)

88.  Jean-Louis Tauran,  predsjednik papinskog vijeća za međuvjerski dijalog, protođakon
89.  Attilio Nicora, umir. predsjednik Uprave dobara sv. Stolice

(Benedikt XVI., 1. konzistorij, 24.3.2006.)

90.  William Joseph Levada, umir. pročelnik Kongregacije za nauk vjere
91.  Franc Rodé, umir. pročelnik Kongregacije za ustanove posvećenog života i društva apostolskog života

(Benedikt XVI., 2. konzistorij, 24.11.2007.)

92.  Leonardo Sandri,  pročelnik Kongregacije za Istočne crkve
93.  Giovanni Lajolo, umir. predsjednik Poglavarstva vatikanske države
94.  Paul Josef Cordes, umir. predsjednik papinskog vijeća “Cor unum”
95.  Angelo Comastri, papinski vikar Vatikanskog grada Rima i nadsvećenik bazilike sv. Petra; predsjednik Fabrike sv. Petra
96.  Stanisław Ryłko,  predsjednik Papinskog vijeća za laike
97.  Raffaele Farina, S.D.B., umir. knjižničar i arhivar Svete Rimske Crkve

(Benedikt XVI., 3. konzistorij, 20.11.2010.)

98.  Angelo Amato, S.D.B., pročelnik Kongregacija za kauze Svetih
99.  Robert Sarah, predsjednik papinskog vijeća “Cor unum”
100.  Francesco Monterisi, umir. nadsvećenik Bazilike sv. Pavla Izvan Zidina
101.  Raymond Leo Burke, predsjednik Vrhovnog sudišta Apostolske signature
102.  Kurt Koch, predsjednik Vijeća za potporu jedinstvu kršćana
103.  Paolo Sardi, pokrovitelj Suverenog viteškog reda Hospitalaca Sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte
104.  Mauro Piacenza, pročelnik Kongregacije za kler
105.  Velasio de Paolis, C.S., umir. predsjednik Pročelništva za gospodarske poslove sv. Stolice.
106.  Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskog vijeća za kulturu, Papinskog povjerenstva za ckveno nasljeđe i Papinske komisije za arheologiju

(Benedikt XVI., 4. konzistorij, 18.2.2012.)

107.  Fernando Filoni, pročelnik Kongregacije za evangelizaciju naroda
108.  Manuel Monteiro de Castro, veliki pokorničar
109.  Santos Abril y Castelló, nadsvećenik Liberijeve bazilike (sv. Marija Velika)
110.  Antonio Maria Vegliò, predsjednik Papinske komisije za putnike
111.  Giuseppe Bertello, predsjednik Poglavarstva vatikanske države.
112.  Francesco Coccopalmerio, predsjednik Papinskog vijeća za tumačenje zakonskih tekstova
113.  João Braz de Aviz, pročelnik Kongregacije za ustanove posvećenog života i društva apostolskog života
114.  Edwin Frederick O'Brien, veliki meštar Viteškog reda Svetog Groba u Jeruzalemu
115.  Domencio Calcagno, predsjednik Uprave dobara sv. Stolice
116.  Giseppe Versaldi, predsjednik Pročelništva za gospodarske poslove sv. Stolice

(Benedikt XVI., 5. konzistorij, 24.11.2012.)

117.  James Michael Harvey, nadsvećenik Bazilike sv. Pavla Izvan Zidina



Napomena:
Walter Kasper (rođen 5.3.1933.) (a moguće i Severino Poletto, rođen 18.3.2013.) će u trenutku ulaska u konklavu imati navršenih 80 godina. Međutim, granica ulaska u konklavu odnosi se na dan kad papinska stolica ostaje prazna, u konkretnom slučaju, 28. veljače 2013.

Broj komentara: 106:

  1. Hahhahahahahahahaha, tradicionalisti, ode vam vaš Benedikt, a sa njime i svi motupropriji i sumorumi, hahahahahahahahahaha

    Modernist sam i ponosim se time

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Benedikt odlazi, ali ne i tradicionalna misa. Ona se sluzila i prije, a sluzit ce se i poslije njega. Mozda u nekim krajevima teze...

      Izbriši
    2. U svakom slučaju u svim prioratima FSSPX-a kao i dosada. Ako smo preživjeli (valjane, ali tzv. slabe) pape Pavla VI. i Santo Subito, ne znam čemu strahovi?!
      Sljedeći će papa ionako povratiti Tradiciju u cijelu Crkvu!Ipak ovaj papa živ će utjecati na izbor novoga-htjeli to ili ne?!
      Ako se povlači, nisu zbog toga što smo mu mi tradicionalisti smetali. Mi smo ionako manjina, nego očito modernisti!
      Kikii
      Kikii

      Izbriši
    3. Anonimno, lijepo je vidjeti da si sretan, ne sumnjam ni da su tvoje kolege sretne.
      Možda bi bilo najbolje da to večeras negdje proslavite uz pjesmu i ples … joj da pa to možete i na vašoj Misi :-)

      S.H.

      Izbriši
    4. Čime se ti točno ponosiš ?

      Usput, zanimljivo je kako dva retka komentara mogu dati sliku o autoru (da ne bude zabune, ista nema veza s modernizmom/tradicionalizmom)...

      Postmodernist ;)

      Izbriši
    5. Gospodin Modernist/Postmodernist,
      kako god da se definirate Papa je Papa. I nema tu nas/vas - ako ste katolik onda je on i Vas Sveti Otac.

      svecenik78

      Izbriši
    6. Tradicionalisti?Naš Benedikt?Modernist si kažeš?

      Moram priznati da imaš "impresivan" pogled na vjeru, život i svijet.A znaš li išta o crkvi?Povijesti?Nauku?Dogmama?Moralu?Bilo čemu?
      Benedikt nije "naš", on je katolički, nisu to politički izbori, to je najodgovornije mjesto u svijetu, zar misliš da Bog to deistički nezainteresirano promatra s nebesa?Razumijem tvoju zluradost i mentalni sklop, ali bio bi mnogo vjerodostojniji da se ne prikazuješ katolikom kad to, bar po ovim stajalištima, nisi.Znaš li da je modernizam osuđen kao hereza?Neprihvaćenjem tog suda, sam sebe izbacuješ iz zajednice vjernika, jeli ti to jasno?Pretpostavljam da nije, ali Bog je milostiv, pa se i ti možeš obratiti, dok si god živ.

      Izbriši
    7. Svecenik 78,

      slažem se s Vama. Moj komentar (pod nickom postmodernist) odnosio se upravo na prvog komentatora ("hahahaha" od 14:42), ponajviše baš na na to njegovo "vaš" Papa.

      Vidim da još uvijek nije odgovorio, ali zaista me zanima čime se on to ponosi...

      Postmodernist

      Izbriši
    8. Samo se vi tješite, "ponosni moderniste". Na vašu žalost, Sveti otac je raspirio žeravicu koja će kad-tad buknuti u plamen i sagorjeti svu pljevu modernističkih zabluda.

      Izbriši
    9. Postmoderniste,
      ispricavam se. Moram reci, jos uvijek sam pod dojmom. Boli me srce. Zao mi je sto je Sveti Otac morao patiti najvise zbog napada onih koji su pripadali Katolickoj Crkvi - odnosili su se prema njemu precesto prostacki, pausalno donoseci zakljucke i paradirajuci ironizirali svaku njegovu odluku. Postujem njegovu ostavku, ali svejedno... boli.

      svecenik78

      Izbriši
  2. Hvala gostujucem autoru koji je priredio ovaj popis, a i preporucio sljedecu stranicu o povijesti konklava i kardinalima.

    OdgovoriIzbriši
  3. Modernist u postmoderni. Da te nije vrijeme pregazilo? In te Domine speravi!

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Točno im se to dogodilo.
      Evo ja im sad predlažem da uzmu puno prikladniji naziv npr. "zaostali modernisti".

      S.H.

      Izbriši
  4. Broj 17. iz reda svećenika me najviše plaši (Christoph Schönborn, O.P., nadbiskup Beča)!
    M

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Nakon Nijemca Austrijanac? Teško...

      Izbriši
  5. Volio bih vidjeti broj 101. na Petrovoj stolici - Raymond Leo Burke!:-)
    M

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Kardinal Malcom Ranjith, nadbiskup Colomba. 100% tradicionalist.
      Rekao da će svoju bogosloviju odmah nakon rješavanja kanonske situacije povjeriti lefebvrovcima.

      Izbriši
    2. Vodeći papabile je svakako kardinal Angelo Scola. Međutim, tko u konklave ulazi kao papa, izlazi kao kardinal...
      Samo Duh Sveti zna tko će biti sljedeći Vicarius Christi!

      Izbriši
    3. Ma dobro, bili su i Pacelli i Montini i Ratzinger vodeći papabili.
      Općenito gledano, vodeći bi bili Scola (Milano, prije togaVenecija; Milanezi su bili Pio XI. i Pavao VI., Mlečani Pio X., Ivan XXIII. i Ivan Pavao I.) i Ouellet (kongregacija za biskupe, prije Quebec).

      Izbriši
    4. Po nekim procjenama već bismo između 15.-20. ožujka mogli imati novoga papu. Ako izbor bude predugo trajao, valjda će ipak završiti prije Uskrsa zbog blagoslova "Urbi et orbi".
      U svakom slučaju, nema zatvaranja Anđeoskih i Brončanih vrata i zvonjave zvona koje zvoni samo nakon preminuća jednog pape. Neće se malenim srebrnim čekićem konstatirati papina smrt. No, papinske će se odaje zapečetiti, Sveti će Otac predati Ribarev prsten i pečat koji će biti uništeni u tijeku prvog kardinalskog konzistorija.Otpočet će tako vrijeme sedisvakancije koje Rimljani baš i ne vole!
      Kikii

      Izbriši
    5. Kikii, nisu procjene, nego konklava po zakonu mora započeti između 15.3. i 20.3. (tj. između 15 i 20 dana od trenutka kad Petrova stolica bude ispražnjena).

      Izbriši
    6. Jasno. Sedisvakancija ne smije trajati duže od toga. Govorio sam o samom izboru novog pape: najranije već 15.03., jer nema pokopa pape, pa bi moglo otpočeti već za dva tjedna. Nije realno da otpočne odmah 15. i da već bude izabran prvi dan, ali vrlo vjerojatno za nekoliko dana izbora: dva, tri ili pet. No, opet se svašta može očekivati...
      Kikii

      Izbriši
    7. U svakom slučaju, ja se još prisjećam svih lijepih trenutaka u tijeku ovog blagoslovljenog pontifikata. Moj je trady staž otpočeo 1999. Do 2005. bilo je to puno teže...
      A zamislite od 1970.-2000.- Majko moja!
      Puno lijepih trenutaka sa slavno vladajućim papom benediktom Mudrim kako ga prozva naš marljivi i samozatajni Splendor!
      Kikii

      Izbriši
    8. "Velike face" postaju pape nakon kratkih konklava (iako je i prva 1978. bila vrlo kratka). Što dulje potraje, veće su mogućnosti iznenađenja (Ivan XXXI., Pio XI., Ivan Pavao II.)

      Izbriši
    9. Dakako, Ivan XXIII.

      Izbriši
  6. Velika hvala papi Benediktu Mudrom!!!

    OdgovoriIzbriši
  7. Očito nisu samo starost i bolest u igri. Papa Benedikt XVI. se mogao odreći svih putovanja i još štošta i ostati papom. Bog dragi zna hoćemo li ikada saznati koji su stvarni razlozi ove teške odluke. Premda je kardinal Ratzinger još nekada u razgovoru s Peterom Seewaldom govorio da papa može odstupiti od dužnosti, ipak ne vjerujem da je to čisto birokratska odluka...
    Sveti će se Otac povući u samostan u Vatikanu koji sada drže karmelićanke. Dok radovi ne budu okončani, boravit će u Castel Gandolfu(od 28.veljače nadalje).
    Za mene je ovo jedna dobra lekcija svima, a osobito neokonzervativcima: Sveti je Otac čuvar Tradicije. U vrijeme ispražnjene Petrove Stolice upravo je sveta Tradicija koja nas čuva od zastranjenja. U ovim nemirnim vremenima važno je povratiti vjeru u svetu Tradiciju i ponovno širiti nepromjenjivi nauk vjere, onako kako su nam ga oci prenijeli, bez izmjena, dopuna itd. I modernisti i nekakvi papistički legalisti su sada u problemima. Mi tradicionalisti ostajemo kod svoga. Jedino se molimo da Duh Sveti odabere dostojna Petrova nasljednika(novog Pija X.)! U srednjem su vijeku postojale i po tri pape. Neki su pape svrgavani i tri puta vraćani na Petrovu stolicu...Međutim, vjera je katolička jasna! Zato: obratite se nama tradicionalistima ako ste u dilemi. Crkvu Kristovu ništa ne može uništiti!

    OdgovoriIzbriši
  8. Što mislite o kard. O'Brienu (#114) ?

    OdgovoriIzbriši
  9. Gledam sada koji su kardinali skloni trad. latinskoj misi. I dođoh na ovu stranicu.

    Kard. Angelo Scola je na popisu... Samo mi nije jasno zašto tamo piše da je biskup Pozaić javno prikazao TLM? Da nam nije nešto promaklo?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. To je preuzeto s bloga Acción Litúrgica kojima sam napisao ispravak vec davno da biskup Pozaic nije javno prikazao tradicionalnu misu, ali oni su odgovorili da biljeze sve biskupe koji su na bilo koji nacin sudjelovali u tradicionalnoj misi (koliko znam, on je bio prisutan u dnu crkve jedan ili vise puta za vrijeme mise).

      Izbriši
    2. Da, sjećam se toga.

      Znaš li možda, postoji li neki popis kardinala koji su prikazali TLM? Baš bi me zanimalo koliko kardinala je javno prikazalo misu po izvanrednom obliku...

      Recimo, kard. O'Brien je koliko znam propovijedao na TLM prilikom ređenja svećenika FSSP-a (ili nešto slično).

      Kako stoji kard. Angelo Scola?

      Izbriši
    3. Mislim da nije služenje TLM pravo mjerilo za ocijeniti koji je od njih u naravi tradicionalan, a koji liberalan. Ovdje na ovoj listi vidim i liberalnijih biskupa koji su služili TLM: kardinali Barbarin i Ricard naprimjer

      Izbriši
  10. Bit će amerikanac, ako Bog da Burke!

    OdgovoriIzbriši
  11. u svakom slučaju gledajući situaciju,sve sam bliže odluci da pristupim sspx-u

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ovo gore su provokacije. FSSPX ć više moliti i postiti za izbor novog pape nego 5 drugih redova skupa. Uostalom, neprijatelja pape i papinstva FSSPX ne bi ni primio. Ali većina modernističkih bogoslovija s velikom radošću.
      Kikii

      Izbriši
  12. Predalažem čitateljima i komentatorima ovog cijenjenog bloga ( kao i samim autorima ) da se svi obavežemo kako ćemo korizmenu pokoru, sve što smo planirali učiniti kao žrtvu, poboljšanje, post i dobra djela, prikazati za dobro Crkve te za izbor one osobe koja je po Božjoj volji najpogodnija za slijedećeg Papu.
    seoski župnik

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Slažem se, i predlažem da svatko tko je u mogućnosti izmoli večeras krunicu za našeg Svetog oca.

      Izbriši
    2. Slažem se, tu sam odluku već donio ranije. Pozivam i druge da tako učine.

      Izbriši
  13. Ako koga zanima:

    Heirs of the Fisherman
    Behind the Scenes of Papal Death and Succession
    John-Peter Pham

    http://www.oup.com/us/catalog/general/subject/ReligionTheology/HistoryofChristianity/?view=usa&ci=9780195178340

    http://libgen.org/book/index.php?md5=F0D3FC6A18D966FF8F7470866E08B4D9

    Ako je netko možda već čitao/pročitao knjigu, bio bih zahvalan na komentarima...

    Postmodernist ;)

    OdgovoriIzbriši
  14. Još neke crtice...
    S događajem prazne Petrove stolice državni tajnik i svi prefekti Kurije su nominalno u ostavci.
    Oni kojima ne prestaju funkcije su
    kardinal komornik (camerlengo) je Tarcisio Bertone (ujedno i državni tajnik, ali to su dvije odvojene dužnosti u istoj osobi; doduše, camerlengo često jest upravo državni tajnik) i
    veliki pokorničar je Manuel Monteiro de Castro, Portugalac.
    Kardinal koji ima oglasiti tko je novi papa i koje ime je uzeo je protođakon, Francuz Tauran.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Prečasni uopće nije specijalizirao kanonsko pravo. Opet naši novinarčići fantaziraju...

      Izbriši
  15. Novi papa bi se zvao:
    Ivan XXIV.
    Grgur ili Benedikt XVII.
    Klement XV.
    Inocent ili Lav XIV.
    Pio XIII.
    Bonifacije ili Stjepan X.
    Aleksandar ili Urban IX.
    Pavao ili Hadrijan VII.
    Nikola ili Martin ili Celestin VI.
    Siksto VI. (ali to bi zvučalo blesavo Xystus Sixtus)
    Eugen ili Honorije ili Anastazije ili Sergije V.
    Julije ili Kalikst ili Lucije ili Viktor ili Silvestar IV.
    Marcel ili Gelazije ili Paškal ili Agapet ili Teodor ili Pelagije III.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Svakako bi dobar predznak bio Pio XIII.

      Izbriši
    2. A i Marcel III zvuči dobro

      S.H.

      Izbriši
    3. Dakako da bi Pio XIII. imao za nas tradicionaliste najjači predznak. Kod prošle konklave prognoza mi je bila Grgur ili Benedikt. Sad mi je prognoza Grgur ili Lav. Klement i Benedikt odmah poslije toga u "drugom ešalonu" (bilo bi pretenciozno nakon dvesetsetšest godina Ivana Pavla II. da se nasljednik prozvao Ivanom Pavlom III.), ali sad je realno da bude Benedikt XVII.

      Izbriši
    4. U svakom slučaju bit će to Petrus Romanus, Petar Rimski ili Petar Rimljanin kako to Nijemci prevode(Petrus ein Römer). Što to ima značiti, vidjet ćemo uskoro?
      Jedino mi nije jasno što je onaj „caput nigrum“ koji se u nekim verzijama pojavljuje?! Je li to papa između Gloria ulivae i Petrus Romanus?
      Ili je ipak nejasno koliko je papa između ove dvojice još ostalo?!
      Bili to onda mogao biti broj 74. Albert Malcolm Ranjith Patabendige Don, nadbiskup Colomba (Šri Lanka) koji je udaljen iz Kurije zbog svojih oštrih tradicionalnih stavova?! On nije crnac, ali je tamne boje kože,Singalez!
      Ili je taj "Caput nigrum" vezan za onaj grb nadbiskupije Freisinga na papinom grbu?! Toliko nedoumica u vezi s Malahijinim proroštvom koje Crkva oduvijek ozbiljno doživljava(upozoravam da pretjerivanje u vezi s time nije u duhu katoličanstva.)
      Ne zaboravimo i broj 45. George Pell, nadbiskup Sidneya (Australija), pobožan i svet čovjek, veliki ljubitelj Tradicije. Bio početkom ovog tisućljeća u posjetu u Zagrebu!
      U svakom slučaju slažem se sa Seoskim župnikom i Aggelosom da valja moliti i postiti za Papu i Crkvu! To je vazda na prvom mjestu!
      Kikii

      Izbriši
    5. U iskrenost i svetost kardinala Pella ne smunjam, ali bilo je nekih optužbi na njegov račun prilikom onog skandala sa pedofilijom, tako da nažlost sumnjam da je on među kardinalima koji će uči u uži izbor. Što se tiče Petrus Romanusa... nekoliko kardinala koji uđu u konklavu nose ime ''Petar'' (Peter Turkson, Peter Erdo, Bechara Boutros Rai, Tarcisio Pietro Bertone, Jean-Louis Pierre Tauran, Jean-Pierre Ricard i Odilio Pedro Scherer)

      Izbriši
    6. Čekaj, zašto bi se uopće morao zvati s nekim od ovdje ponuđenih imena.
      Zašto se npr. nebi nazvao Luka I.

      Luka :)

      Izbriši
    7. Da, i ja sam se pitao isto što i moj imenjak. Zašto novi papa ne bi mogao odabrati neko novo ime? Pa i Luciani je bio prvi svog imena.

      Naravno, ja se nadam da neće: skeptičan sam prema svakoj novotariji. Pijo XIII naravno ostaje kandidat broj #1, iako se ne bih bunio ni na Inocenta XIV :)

      Izbriši
    8. Zašto ne Marko II. Sramota da je samo jedan papa ito kratkog pontifikata nosio to ime

      Vlado

      Izbriši
    9. Recimo da Marc Ouellet postane papa i prozove se Marko II.
      Zadnji koji je zadržao ime bio je Marcel II. (1555), ne tako davno prije njega i slavni Julije II. (1503-1513).
      Inače, nisam naveo Feliksa. zadnji papa Feliks bio je Feliks IV., a u međuvremenu i protupapa "Feliks V."
      Poznati su slučajevi paralelnih protupapa "Ivana XXIII." i "Benedikta XIII.", obojice u vrijeme zakonitih papa Grgura XII. i njegovih prethodnika (koncil u Konstancu je sazvao car i naš kralj Sigismund, a Grgur XII. pokazao veličinu naknadno sazivajući već okupljeni koncil i dajući mu timelegitimnost i onda odstupajući). Kad je 1724. izabran sljedeći Benedikt, on je uzeo broj XIV. pa se onda nakon par dana predomislio i vratio na broj XIII. Problem Ivana riješio je Roncalli postavši Ivan XXIII.

      Izbriši
    10. A ovisi koga izaberu. Po meni najbolje opcije bi bile Benedikt XVII, Grgur XVII i Pio XIII... međutim moguće da će novi papa uzeti ime Ivan XXIV ili Ivan Pavao III

      Sarajlija

      Izbriši
  16. http://www.ansa.it/web/notizie/rubriche/politica/2013/02/11/Benedetto-XVI-lascia-pontificato-Papa-dimette-28-febbraio_8225601.html?idPhoto=1

    Neznam talijanski ali na današnji dan kada je papa rekao da ide u mirovinu grom iz vedra neba dernio je u kupolu sv. Petra u Rimu.

    Poruka je i više nego jasna - DRAGI BOG OVU OSTAVKU NE ŽELI!!!

    Luka :)

    OdgovoriIzbriši
  17. I poslije Pape - Papa...

    Kad bi još to bio kardinal Burke... :)

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Liberalni mediji će u zvijezde kovati kardinala Taglea (i čita se Tagle). On im je novi C. M. Martini. Međutim, Tagle je premlad, samo mu je 55. On će biti opasnost u nekim idućim konklavama.
      Ivan Pavao II. je izabran s 58, Benedikt XVI. sa 78 godina. Mislim da će kardinali ljudski gledano ići na neku sredinu, a onda zamoliti neka im na pomoć bude Duh Sveti.
      Mislim da će novi papa biti netko rođen u četrdesetima.

      Izbriši
    2. Malo sam pregledao talijanske stranice: Antonio Socci, veliki katolički intelektualac koji je još prošle godine pisao o mogućem odreknuću Sv.Oca s nadom da se to ipak neće dogoditi, poziva na molitvu sv.Krunice, žalostan da se ovo dogodilo i kaže da, citiram:“ Ora bisogna pregare veramente tanto perché la situazione è apocalittica.“
      I sjetih se: Sveti Otac zna ono što mi ne znamo: drugi neobjavljeni dio Treće fatimske poruke, a o tome je upravo Socci pisao skupa s mnoštvom drugih ljudi nesklonih nekakvim suludim scenarijima. Je li to utjecalo na Sv.Oca?! Vjerojatno.
      Molimo sv. Krunicu. Pouzdajmo se u Providnost koja vodi Crkvu, no ipak svjesni ozbiljnosti trenutka.
      Kikii

      Izbriši
    3. Pa ne znam sad da li je i kardinal Tagle tako liberalan kao što neki kažu.
      Bogu hvala pa papa Benedikt XVI kardinalom nije proglasio Gerharda Mullera pročelnika Kongregacije za nauk vjere. Neki njegovi stavovi su mi poprilično sumnjivi.
      Šteta što u kardinalskom zboru nisu Jose Horazio Gomez (nadbiskup Los Angelesa) i Georg Gaenswein (tajnik sadašnjeg pape)

      Izbriši
    4. Ne znam koliko je Tagle liberalan, ali kad sam sinoć čuo da ga Pilsel hvali kao najboljeg nasljednika, odmah mi se upalio alarm.

      Izbriši
    5. Prve kritike: kardinal Meisner otvoreno priznaje da je šokiran. Kako je u Kölnu jučer bio Rosenmontag, a Köln ima najveći karneval u Europi(uz Veneciju) kaže da je mislio da je posrijedi pokladna šala. Govori o očinstvu, a otac se ne može prestati biti.
      Također i kardinal Dziwisz otvoreno kritizira odreknuće.“S križa sa ne može sići“ citira Ivana Pavla II.
      U svakom slučaju, modernistički guru Hans Küng (Küng Kong) kaže da ima „ein schlechtes Gefühl“ što se tiče odreknuća i nasljednika, a to nas iznimno veseli!
      Daj Bože da se Küngove „crne“ slutnje ispune! Novi Pijo X.: Omnia instaurare in Christo!
      Kikii

      Izbriši
  18. Džaba ste kupovali ormar za sakristiju :) sad će u njega gitare i bubnjevi kada mi preuzmemo sv. Martina :))))

    Modernist sam i ponosim se time

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Gitare i bubnjevi su se koristili prije 50 godina na Woodstocku kamo i spadate...

      Izbriši
    2. Vi ste nam zadnja briga, toliko slabite da vas i karizmatici više ozbiljno ne doživljavaju. Prije će nam ormare zauzeti Bookovci nego KUD Kaptol.

      S.H.

      Izbriši
    3. Haha, pa vi mozete svoje zabave imati bilo gdje, ne treba vam za to lijepa crkva.

      Izbriši
    4. Mogu vam ja pribaviti ritam-mašinu, stroj za dim i stroboskop umjesto srca, tamjana i pogleda Božjeg oka. To vam je sad puno više "in" od prošlostoljetnih gitara i bubnjeva i time ćete se zasigurno približiti svijetu do neslućene mjere...

      Izbriši
    5. Dim imaju, ako se ne varam još je njihov omiljeni Papa Pavao VI spominjao nešto da su ga već nabavili ili da im se uvukao , tako nešto ...

      S.H.

      Izbriši
    6. ...Kad vidim taj zluradi komentar tog moderniste, ne mogu a da se ne sjetim one zmije na početku Svetog pisma...

      Izbriši
    7. kako ide ona pjesma od balašević
      "...razbit ću gitaru,crn je mrak ispunjava..." ;D

      Slipo

      Izbriši
  19. Ne želimo širiti teorije zavjere, ali se zadnjih dana govorkalo o pritiscima liberalnih biskupskih konferencija, uroti unutar Vatikana da se FSSPX ponovno ekskomunicira, a time i cijela Tradicija te da se celebracija stare Mise svede na puke iznimke.
    Sjećate se kad je kardinal Castrillon Hoyos, inače tradicionalist, došao do informacija o uroti protiv Sv.Oca?! Ta, nije on neozbiljni šarlatan! A ne bi se ni Vatikan uopće osvrtao na puke izmišljotine.
    Nije li Sveti Otac možda uvidio da se ne može oduprijeti, star i bolestan, navali modernista i izdajnicima unutar Vatikana?!
    Nije li možda bio siguran da ga se želi umoriti, a njegovom smrću okončati i započetu reformu reforme.
    Teško da će sljedeći papa sada preko noći baciti ferulu, tradicionalne paramente, odmah udaljiti ceremonijara Marinija i ekskomunicirati lefebvrovce dok je Ratzinger živ. Da će odmah početi dijeliti Pričest na ruke i uvesti liturgijski ples i zabraniti staru Misu?!
    Nijemci se nikada ne povlače. Ako je itko odan radu i poslu, do posljednjeg daha, onda su to Nijemci. On je doduše spominjao mogućnost da se jedan papa odrekne papinske službe, ali ne znači da je to, što je teoretski moguće, upravo on prvi morao provesti u djelo.Jasno, Sveti je Otac vidno oslabio, no ipak ima nešto iza svega toga...nešto što ja ne znam ili što mi ne znamo...Ipak je on dugo u Kuriji i zna govoriti istinu i upućivati poruku na pomalo skriven način, onako "isusovački" rekli bismo...Poruka je poslana: Crkvi, nama svima, no kardinalima ponajprije.Koja? Ili više njih?
    Je li ovo udar mogućoj šizmi koju su spremali Nijemci, Austrijanci i Francuzi, a za koju je Papa saznao? Ne znam, zbilja ne znam. Valja početi moliti, puno moliti!
    Kikii

    OdgovoriIzbriši
  20. Ja sam pravoslavni Srbin, ali često posjetim ovaj sajt, jer sam zainteresovan za razne liturgijske tradicije, pa sam ovdje se i upoznao sa Tridentskom liturgijom. Vrlo mi je žao, zbog ostavke pape B. Smatram da su on i naš mitr. Jovan Zizjulas dva najveća hrišćanska teologa danasnjice. Želim mu dobro zdravlje, i plodonosan teološki rad.

    Imam i jednu poruku za moderniste. Uzalud se radujete, i novi papa da bude modernista neki od sledećih će opet niti tadicionalista. Možete svirati i igrati ( a tome činite službu Vallu) ali doći će vrijeme kada će nama pravoslavnima sestrinska RKC, opet imati tradicionalnu liturgiju, a ova novotarija od sadašnje liturgije će otići u zaborav.

    OdgovoriIzbriši
  21. Evo, smilovat ćemo vam se, pa ćemo vam dozvoliti da to odstupa pape možete održavati Srednji vijek u sv. Martinu :) a već sada nam možete posuditi krpice za karneval? :)

    Modernist sam i ponosim se time

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Hoćete moći napunit sv. Martina?
      Imam ideju; po hitnom postupku angažirajte Brunu Šimlešu za trajnog đakona pa nek vam on propovijeda. Baš sam čitao jučer njegov članak na vecernji.hr http://www.vecernji.hr/zivot/simlesa-brak-sve-manje-ima-auru-svetosti-to-mi-se-svida-clanak-508495 i baš mi je nekako na vašem putu … naravno samo puno oštriji :-)

      S.H.

      Izbriši
    2. Istina, vrijeme je karnevala, vidim da smo dobili i klauna na blogu.

      Izbriši
  22. Pa gdje ti je onda ekumenski duh da rastuzujes kolegu nam pravoslavca u kojem ocito ima n-puta vise prave vjere?

    OdgovoriIzbriši
  23. Prema Rorate Caeli komentarima mogli papabilni kandidati su navjerojatnije:
    Ouellet
    Bagnasco
    Scola
    Ranjit
    Piacenza

    Neki spominju Australca Bella, Burku ne daju velike šanse zbog njegove intelektualne manjkavosti (teološke naravi). Turskonu ne daju vele šanse i mole Boga da ne bude Schonborn. :)

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Bilo bi dobro, skoro najbolje da bude Ranjith. Ne znam koliko je realno. Ali mislim da Ranjith ima puno veće šanse nego Burke jer je Burke Amerikanac.

      Izbriši
    2. Posve se slažem. Ima kurijalno iskustvo, no opet nema dlake na jeziku. Naviješta crkveni nauk bezkompromisno! Izvrstan poznavatelj liturgije. Jedini kadar nastaviti djelo koje je započeo veliki Benedikt XVI.
      Uostalom, dolazi iz Azije. Bila bi to šansa za taj kontinent toliko zatvoren za Radosnu vijest. Papa koji nije bijelac-to bi bila jaka poruka! K tome tradicionalist koji bi posramio Europljane i Amerikance! Daj Bože!
      Kikii

      Izbriši
    3. A onda kard.Burke državni tajnik, kardinal Pell za Pročelnika kongregacije za nauk vjere i pregovore s FSSPX-om, a nadbiskupu Mulleru povjeriti nadzor šišanja trave po Vatikanskim vrtovima i redovito održavanje vodovoda i grijanja!
      Kikii

      Izbriši
    4. Ne znam baš za Pella. Gledao sam jednu njegovu debatu s Dawkinsom; tamo je nijekao povijesnost Adama i Eve.

      Izbriši
    5. Ranjith je super ali sumnjam da ima šanse.

      Čini se da bi Scola, Bagnasco ili Piacenza bili sasvim OK izbor.

      Pa čak ni Ouellet nije loš. Ne bih rekao da je liberalan, evo jedan citat sa wikipedije:
      Ouellet believes that many Catholics interpreted the teachings of the Second Vatican Council in far too liberal a way and by doing so disconnected from the core of their faith. Relativism led to priests abandoning celibacy, a drop in proper religious education, and a general infusion of leftist politics — all of which was not the intention of the council. Ouellet stated: “After the council, the sense of mission was replaced by the idea of dialogue. That we should dialogue with other faiths and not attempt to bring them the Gospels, to convert. Since then, relativism has been developing more broadly.”

      Mislim da je to sasvim na liniji s onim što većina nas misli.

      Izbriši
  24. Mišljenje jednog "moderniste"-komuniste pod kodnim imenom "slobodni član Crkve". Ako je II. Vatikanski koncil donio toliko dobra Katoličkoj Crkvi zašto je taj isti Koncil toliko omiljen i obljubljen od ovakvih zagriženih anticrkvenih struktura da ga dižu u nebo. Nakon 50. godina od tog Koncila činjenice o stanju Crkve pokazuju da je veliku korist donio upravo njima i njihovim namjerama da unište Crkvu.
    Radi se o "Prometej" nešto? za laičku državu i sekularno društvo.
    Članak:
    http://www.prometej.ba/index.php/home-4/304-sukob-tradicije-i-aggiornamenta-u-katolickoj-crkvi

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ma ne obazirite se na tu stranicu. Taj portal vode uglavnom nekolicina ekstremno lijevo orjentiranih bosanskih fratara (većinom rodom iz Rame)i bivših bogoslova uz još nekoliko suradnika. Mnoge od njih i osobno poznajem. I osoba koja je napisala ovaj članak je bivši đakon.
      Upravo zbog ovakvih često ljudi često sude cijelu provinciju Bosnu Srebrenu, ali među njenim članovima ima jako puno svetih ljudi i revnih svećenika, ustvari većina su takvi, ali s obzirom na političku situaciju u zemlji, (uglavnom bošnjački) mediji jako populariziraju ovu skupinu i tako ispada da su najglasniji.

      Sarajlija

      Izbriši
    2. Ovo je više nego žalosno da ovako pišu i misle redovnici, posvećeni Božji službenici. Sada mi je još teže.

      Izbriši
    3. A kažem ti, poznajem neke od njih. Međutim, oni su manjina. Njih bošnjački mediji iskorištavaju za svoje ciljeve i daju im maksimalan medijski prostor.
      Kažem ti, odlično poznajem bosanske franjevce, (jednom me je sekunda dijelila da se i ja zaputim u postulaturu), većina njih su pošteni, ponizni, revni i pravovjerni ljudi i svećenici. Pa eto prve javne tridentinske mise u BiH (još od reforme 1969) držali su upravo bosanski fratri fra Danijel Rajić i fra Slavko Topić. Poznanstvo s njima dvojicom je jedan veliki blagoslov u mom životu.

      Sarajlija

      Izbriši
  25. Modernisti su vam zapravo komunisti. Kada je pao komunizam, oni su uzeli prividan izgled pobožnosti a njene sile su se odrekli. I jedina želja i cilj im je da uniste Crkvu. Nekada su na Crkvu udarali spolja, a sada lukavo udaraju iznutra. Takvih ima i kod nas pravoslavnih, ali slava Bogu i toj epidemiji doći će kraj, i Bog će razdvojiti pljevu od pšenice .

    OdgovoriIzbriši
  26. Kako je rekla ona duša iz čistilišta-pokojne majke koja se ukazala svome sinu, grešniku-Moli(mo), mnogo moli(mo) za Crkvu! Da se izvrši sveta volja Božja.

    OdgovoriIzbriši
  27. Izjave ovih modernista nažalost nisu mišljenje nekog pojedinca. Posrijedi je cijeli sustav onih koji su mrzili ovoga Papu i čekali biološko rješenje pontifikata. Na kraju to uopće nisu dobili. Hinili su poslušnost, a gdje su god mogli, štetili su ugledu ovog Sv.Oca. Sve su se odluke sporo provodile u nadi da će noćnoj mori zvanoj "Benedikt XVI." brzo doći kraj. Ali nije tako.
    Kardinala su Ratzingera i kod nas mrzili i javno nazivali luđakom i starim senilnim kardinalom. Gade mi se izjave mnogih i lažne suze. Je li to Evanđeoski duh: laž, himba i jal!?
    Je li sada očito koga modernisti čekaju?! Dobrim dijelom svi čekaju nekoga tko će ukinuti celibat, dopustiti ređenje žena, pokrenuti intercelebracije s protestantima, ući u dijalog s nekršćanima, proglašavajući ih putovima spasenja, dopustiti sv.Pričest onima koji žive u divljem braku, a dobar dio modernista želi i čak i gay "brakove" u Crkvi?!
    Ljudi moji, modernisti pripravljaju put antikristu, onome koji će tražiti da svi zaniječemo Krista. Je li to sada barem svima jasno!
    Salva nos Domine, Iesu Christe...
    Kikii

    OdgovoriIzbriši
  28. Potrebno je dobro promisliti kako je anticrkveni sustav, opet lukavo, podmetnuo jabuku Katolicima da zagrizu. Najlakše, zavadi pa vladaj.
    Katolici tradicionalisti protiv Katolika modernista. To je opasna zamka raskola. Treba dobro razlikovati iskrenog vjernika Katolika koji želi napredak Crkve, a ne njezinu štetu i propast od prikrivenih neprijatelja Crkve koji ruju kao krtice da ju sruše iznutra. Presudno je ne nasjesti na tu prijevaru i čvrsto razotkrivati ove prerušene vukove među ovcama.
    Na njih treba obratiti pozornost, a ne na nametnutu nam raskolničku retoriku o modernistima. Nema tu nikakvih modernista, samo antikristi.
    Ovo je borba ANTIKRISTA protiv Kristove Svete Apostolske Crkve i Njegove Presvete Riječi koju niječu i zatiru gdje god stignu.

    Ako vam nije problem volio bih čuti vaše mišljenje o ovoj stranici:
    http://www.mostholyfamilymonastery.com/VaticanII_mainpage.php

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ova dvojica 'braće' Dimond su jedni obični pseudotradicionalni đavolji sluge. Ima sedevakantista koji ozbiljno prezentiraju svoju poziciju kao npr. p. Cekada i grupa okupljena oko biskupa Dolana i Sanborna, zatim CMRI, SSPV i dr., no ovo su čisti diletanti i ekscentrici, koji sve njih zajedno optužuju da su heretici zbog svojeg legalističkog shvaćanja dogme da izvan Crkve nema spasenja, i uopće poimanja čovjekove odgovornosti i slobode te nerazlikovanja teoloških kvalifikacija pojedinih nauka (što uistinu spada na objavljene istine, a što je po rangu niže od toga). Uz to su vrlo sirovi i neotesani - dakle i na ljudskoj razini nemogući za normalnu raspravu. Evo jedne vrlo fine analize od apologeta J. Salze: http://www.scripturecatholic.com/feature-articles/Feature_-_Salza%27s_rebuttal_of_Dimond_on_sedevacantism_(2).pdf .
      Kad govorimo o svemu tome, valja svakako pohvaliti što ovi 'ozbiljni' sedevakantisti odbacuju Feeneyeve zablude, iako kao što znamo, u drugim pitanjima odlaze ukrivo.

      O temi, moja osobna procjena najboljih izbora, po redu:
      1. Ranjith, 2. Burke, 3. Canizares, 4. Piacenza. Nužno je da dobijemo jednog istinski tradicionalnog papu, jer sve manje od toga značit će u određenom smislu stagnaciju za sadašnje stanje Crkve. Naravno, velika je stvar što je tradicionalna misa liberalizirana i svakako je da taj papin potez daje veliku osnovu za daljnji progres tradicije, međutim situacija je u stvarnosti još uvelike limitirana, kao što smo dobro svjesni, jer još smo pogođeni diktaturom novus orda kao 'redovnog oblika' koji taj napredak guši malo manje od svojih maksimalnih mogućnosti gušenja. Zato, sljedeći korak, na domaćem terenu, treba biti stvaranje okvira apostolske administrature za sve tradicionalne zajednice i svećenike, koji će moći slobodno, bez ikakvih ovisnosti s obzirom na teritorijalne ordinarije, otvoriti tradicionalnu kapelu ili crkvu i voditi apostolat. Svjesni smo dobro kakva su ta ograničenja, kada treba navlačiti za rukav i nastojati sve u svojim silama da se mjesnog ordinarija oraspoloži pa dade dopuštenje nekoj regularnoj, ED zajednici, da se nastani u biskupiji. I kasnije, pomno paziti na sve što bi ga moglo oneraspoložiti u bojazni da ne bi to dopuštenje povukao (kao npr., izbjegavati javnu kritiku nove mise, ekumenizama, Asiza itd.). Sljedeći papa MORA NUŽNO biti spreman provesti taj korak, u protivnom, to će biti veliki neuspjeh za Crkvu i njezinu vjekovnu tradiciju. A na terenu novus orda, njegova daljnja tradicionalizacija, skučivanjem nepreglednog prostora za provođenje devijacija. Dugim riječima: zabranjivanje pričesti na ruku, univerzalna odredba o pričesti klečeći, o oltarima ad orientem, zabrana ministrantica, po mogućnosti eliminiranje druge anafore (ili još ajmo biti idealistični: svih osim Rimskog kanona), uvođenje tradicionalnog ofertorija itd.

      Preporučimo Gospodinu u svojim molitvama tu nakanu!

      Izbriši
  29. Joj kako ovo dobro zvuči! Prenosim s predstavljanje najizglednijih kandidata za papu na dnevno.hr. Naravno njima je to negativan kontekst :-)
    "Malcolm Ranjith poliglot je, iz Šri Lanke, tamnoput, ali je ipak odgojen u engleskoj i katoličkoj tradiciji tako da bi lako zadovoljio zagovaratelje kandidata izvan Europe. Problem bi mogla biti njegova prevelika konzervativnost jer je reakcionarno raspoložen prema odredbama Vatikana II. i želi vratiti misticizam crkvenim obredima kao i važnost latinskom jeziku. U smislu obnove utjecaja Crkve mogao bi se pokazati potpuno krivom osobom na krivom mjestu. Vjerojatnost da će biti novi papa:12%."

    S.H.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Genijalno. Autor članka je izvjesni T.M. i po greškama koje se pojavljuju na par mjesta čini se da je na brzinu prevođen s nekog drugog jezika.

      Izbriši
    2. Kao da je 'obnova utjecaja Crkve' uvijek proporcionalna s progresivističkom politikom. Papir sve trpi...

      Izbriši
  30. Molimo se da kardinal Ranjith postane novim papom!
    Bogu ništa nije nemoguće!
    Kikii

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Mislim da Ranjith Patabedinge Don ima više šansi nego Burke. Mada teško da će nekog njih izabrat. Koliko sam dosad uspio pročitat o ovim kardinalima najgore moguće opcije bi bili Schonborn i Woelki.

      Sarajlija

      Izbriši
  31. U tom slučaju mogao bi se dogoditi i Obama I. i eto nevolje ...

    OdgovoriIzbriši
  32. Indonežanin Julius Darmaatmadja, S.J. (#10), 78 godina, izjavio je da neće sudjelovati u konklavi zbog progresivnog gubitka vida.
    Također, upitno je hoće li sudjelovati umirovljeni koptski katolički patrijarh Antun (#3) koji je zatražio umirovljenje nakon što je pretrpio moždani udar te Bolivijac Julio Terrazas Sandoval, CSsR koji bi želio doći, ali mu je zdravstveno stanje loše pa će liječnici još dati mišljenje. Zanimljivo, dvojica latinskih kardinala od ove trojice su obojica redovnici i zovu se Julije.

    OdgovoriIzbriši
  33. Nadam se da su svi čuli najnovije teorije o velikoj boli koju je izazvala "Relationem" koju su mu predala tri kardinala koja su istraživala Vatileaks.
    Navodno će se to pročitati pred kardinalima na prvom konzistoriju...i da će Sveti Otac osobno predati te dokumente svom nasljedniku.Zasada su svi ti dokumenti strogo čuvani pečatom papinske tajne.
    Ne želim komentirati. Ne osjećam se dostojnim. Prestrašne su to stvari. To je onaj često spominjani dim Sotone...
    Uglavnom, contra VI. et VII. comandamentum!
    Sve to daje razlog za nadu da će se tražiti čvrstu ruku i jasan nauk. Daleko od postkoncilskog optimizma.
    Možda je onaj Papin govor prije nekoliko mjeseci pred mladima katoličke udruge Azione Cattolica- a u kojem se spominje korov koji je neprijatelj posijao te loše ribe u Petrovoj mreži, odnosno trezvenost kao opreka optimizmu koji je sam Papa prije pedeset godina kao mlad čovjek i sam dijelio slušajući na istom mjestu papu Ivana XXIII.- okončanje postkoncilske epohe u Crkvi?!
    Kikii

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Kardinal O'Brien (#41) smijenjen ("odstupio jer za koji dan navršava 75 godina") s položaja nadbiskupa St. Andrewsa i Edinburgha i svojevoljno neće sudjelovati u konklavi.
      Kardinal je osobno optužen da je "neadekvatno pristupio" određenim sjemeništarcima negdje osamdesetih godina.
      Iako ga je Luka ovdje spominjao u pozitivnom kontekstu (propovijed u sklopu tradicionalnog ređenja), kasnije je, prošli petak, na sam blagdan Katedre rekao: For example the celibacy of the clergy, whether priests should marry - Jesus didn't say that. There was a time when priests got married, and of course we know at the present time in some branches of the church - in some branches of the Catholic church - priests can get married, so that is obviously not of divine of origin and it could get discussed again.. Naravno, to je posve netočno. Eventualno su oženjeni ljudi mogu postati svećenici. Neoženjeni svećenik ili svećenik udovac bizantske ili druge istočne tradicije ne može se ženiti. Mediji ga opisuju kao uobičajenog umjereno konzervativnog biskupa, ali prema medijima bi valjda i Schillebeeckx bio umjereno konzervativan.

      Izbriši
  34. Spominje se kao papabil (čudan mi je taj izraz) kardinal Odilio Pedro Scherer. Evo jedne pozitivne stvari o njemu koju sam našla:
    'In reference to the popular Brazilian priest Marcelo Rossi, Scherer stated that, "Priests aren't showmen... The Mass is not to be transformed into a show".'
    S.Š.

    OdgovoriIzbriši

Upute za komentiranje

Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.

Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.