Čudesni Toma dotakavši tvoja rebra, otvorio je, Vladaru, bogomudrima izvor dogmi

Tvojim vjernim nevjerovanjem vjernima si objavio Boga i Gospoda cijele tvorevine, i počeo si blagoslivljati Onoga koji je radi nas zemnih primio tijelo, i pretrpio križ i smrt, i prikivanje čavlima i probadanje rebara iz kojih zahvaćamo život.

Kao sluga Boga-Riječi i njegovoga neizrecivoga utjelovljenja, zahvatio si u dubinu mudrosti apostole Tomo, pa si križem kao trskom ulovio duše i izvukao ih iz dubine obmane. Tako si mrežom svojih dogmi prosvijetlio cijeli svijet i prosvijetlio pomračene duše Hindusa svjetlošću bogospoznanja. Zato se radosno naslađuješ slave Kristove, pa ga moli da pomiluje duše naše.

(izvor)

Mnogaja ljeta!

Obično ne pišem o događanjima vezanima uz naše grkokatolike budući da i Križevačka eparhija i župa sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu imaju dobre Facebook stranice na kojima redovito izvještavaju o trenutnim zbivanjima i svojim aktivnostima. No, učinilo mi se prikladnim da barem crticom zabilježim današnji lijepi događaj, posjet biskupa Mikole Bičoka koji će za tjedan dana postati novi kardinal Katoličke crkve. 

Vladika Bičok je zajedno s križevačkim vladikom Milanom Stipićem i drugim svećenicima večeras celebrirao svetu liturgiju u konkatedrali na Gornjem Gradu. Poslije liturgije biskup Stipić je spomenuo da se njih dvojica već neko vrijeme znaju otkad su u Rimu bili na nekom susretu za mlađe biskupe, a biskup Bičok je zahvalio svome domaćinu, vjernicima i hrvatskom narodu na pomoći koju su pružili i pružaju ukrajinskim izbjeglicama te onima koji su ostali u ratom pogođenoj Ukrajini. 

Iz intervjua s budućim kardinalom saznajemo da je i njega iznenadilo to imenovanje. Meni se čini da je papa Franjo odavno trebao ubrojiti i vrhovnog nadbiskupa Ukrajinske grkokatoličke crkve Svjatoslava Ševčuka u kardinalski zbor te ga nazivati patrijarhom kako ta istočna crkva svojim ugledom i veličinom zaslužuje. Nećemo sada ulaziti u papine političke sheme, ali zanimljivo mi je bilo čuti da je vladika Bičok u nabrajanju na kraju velikog ulaza nadbiskupa Ševčuka spomenuo kao patrijarha. To je, dakako, sasvim ispravno, jer dok dočeka "svetoga, sveopćeg prvosvećenika našega" da se toga dosjeti, postat će najstariji, a ne najmlađi član kardinalskog zbora kakav je sada. 

No, vratimo se ljepšim temama, budući kardinal Bičok se čini kao pobožan čovjek s normalnim, katoličkim razmišljanjem. Ponikao je iz sredine koja je puno propatila za vrijeme komunizma, a i sada pati. Oblikovan je pravom kršćanskom liturgijom i duhovnošću, pa je za očekivati da će pozitivno utjecati na kolege iz kardinalskog zbora i vjernike među kojima djeluje. Jedna od najsimpatičnijih stvari kod naših grkokatolika je vidjeti vladiku Milana kako sasvim prirodno skrbi za bogoslove svoje biskupije uz koje je često i u koru za božanske liturgije ili večernje. Također, čovjek ima dojam da mu je lako prići i da zaista očinski prati sve koji su mu povjereni. Iako vladiku Mikolu prvi put vidim, izgleda mi da je sličnog kova, a to može biti samo poticajno za sve koji ga susreću. 

Meni je osobno jako vrijedno moći otići u normalnu crkvu (s vrlo lijepim ikonostasom) koja nije opustošena modernizmom, prisustvovati tradicionalnoj liturgiji u kojoj sveti služitelji nemaju potrebu izmišljati i improvizirati neke svoje kerefeke te primiti svetu pričest na dostojanstven i predajom potvrđen način. 

Također, često otkrijem neke nove i zanimljive stvari, npr. večeras sam prvi put primijetio okrugle podloške koje su stavljali ispod biskupa, a ChatGPT mi kaže da se zovu orleci jer prikazuju u letu iznad grada orla koji bi trebao simbolizirati biskupovu uzvišenost iznad svijeta i ujedno skrb za povjerenu mu biskupiju. Na blagdan Zbora svetog arkanđela Mihaela i ostalih bestjelesnih sila jedna me rečenica biskupa Stipića potakla da istražim interesantno pitanje u kojem trenutku nas Bog povjerava našem anđelu čuvaru. 

Sviđa mi se što liturgija u bazičnom obliku izgleda kao posao koji treba otpjevati, otkaditi i općenito odraditi kako je to određeno, a ne prilika da nam svećenik nešto (više puta i naširoko) kaže, da se odvije kakav skeč, glazbena točka i općenito zajedničko druženje. Propovijedi u crkvi sv. Ćirila i Metoda radnim danom nisu česte (kako i treba biti), ali nekoliko njih koje sam čuo, ostale su mi u pamćenju kao dosta dobre, posebno ona koju je održao đakon o. Livio Marijan na spomendan bl. Karla Austrijskog i jedna koju je izrekao novi duhovnik grkokatoličkog sjemeništa o. Željko Pajić. 

Naravno, ovo su sve moja razmišljanja. Jasno mi je da među grkokatolicima, pa i njihovim klerom ima onih koji potpuno drugačije vide stanje Crkve, liturgijska, međureligijska i druga pitanja. Dobra stvar je što niti oni moraju znati moje stavove, niti ja njihove već je dovoljno da svi zajedno u bogoslužju slijedimo ono što nam je propisala i predala tradicija. A poslije, kud koji mili moji!

Kako si, Spasitelju, došao među svoje učenike dajući im svoj mir, dođi i k nama i spasi nas.

Mirom Gospodu pomolimsja. 

Gospodi, pomiluj. 

O svišnjem mirje i spaseniji duš naših, Gospodu pomolimsja. 

Gospodi, pomiluj. 

O mirje vsego mira, blagostojaniji svjatih božijih cerkvej, i o sojedineniji vsjeh, Gospodu pomolimsja. 

Gospodi, pomiluj. 

...

O blagorastvoreniji vozduhov, o izobiliji plodov zemnih, i vremenjeh mirnih, Gospodu pomolimsja. 

Gospodi, pomiluj. 

...

Dobrih i poleznih dušam našim i mira mirovi, u Gospoda prosim. 

Podaj, Gospodi. 

...

Mir mirovi Tvojemu daruj, cerkvam Tvoim, jerejem, prederžaščim vlastem našim, i vsjem Ijudem Tvoim. Jako vsjako dajanije blago, i vsjak dar soveršen sviše jest, shodjaj ot Tebe Otca svjetov.

Jedan od načina kako podržati ukrajinski narod koji se bori protiv ruske agresije je svakako molitveni. Najjača veza Hrvatske i Ukrajine su vjerojatno naši grkokatolici, pa ne bi bilo loše prisustvovati, ako je moguće, božanskoj liturgiji u jednoj od njihovih crkava. U Zagrebu na Gornjem gradu liturgija se slavi od ponedjeljka do petka u 18 sati, a nedjeljom u 10 i 18 sati. 

Milošću mudrosti ispunjen Kristov apostol

Bio si učenik Kristov i član zbora apostolskoga, o slavni Toma. Nevjerom si posvjedočio uskrsnuće Kristovo i dodirom ruke provjerio si predragocjenu njegovu muku. A sada nam izmoli mir i veliku milost. (tropar)

Njegovom se modricom izliječismo

Kao od Jeruzalema udaljih se od tvojih božanskih zapovijedi i privučen požudama i životnim brigama jerihonskim, upadoh u razbojničke pomisli i od njih bijah ogoljen od milosne odjeće posinovljenja te sada ležim u ranama kao mrtav. A svećenik dođe i vidjevši ranu ne obazre se, i levit, gnušajući se, prođe mimo. A ti, Gospode, na neizreciv način utjelovljeni od Djevice, izlio si dobrovoljno krv i vodu iz boka svoga i kao uljem pomazao me za spasenje. Povij rane moje, Kriste Bože naš, i po milosrđu svome pribroji me nebeskim zborovima.

(stihira petka petog tjedna velikog posta)

Raskolnici i sjedinjeni u Ukrajini

Moskva ukrajinske „unijate“ ponovno stavlja na dnevni red

Novi sukob oko ukrajinskih „unijata“. Fotografija „sveukrajinske“ procesije
Pravoslavne Crkve Moskovskog patrijarhata

(Moskva/Kijev) Pitanje „unijatskih“ katolika Ukrajine uskoro bi moglo ponovno opteretiti odnose između Rima i Moskve. Povijesnim susretom jednog Moskovskog patrijarha s Rimskim papom koji se u veljači održao na karipskom otoku Kubi, Rim se nadao smirenju situacije. Prošlih su dana pak tonovi ponovno postali dosta grublji.

Ruska pravoslavna crkva kritizirala je u izjavi koja je objavljena ovaj tjedan „ispolitizirano“ držanje grkokatoličkih crkvenih vođa u Ukrajini. Prije toga je grkokatolički Vrhovni nadbiskup Svjatoslav Ševčuk izrekao kritiku „sveukrajinske“ procesije Ukrajinske pravoslavne crkve koja je održana u srpnju ove godine.

Nakon susreta pape Franje i patrijarha Kirila 12. veljače u Havani bio je potreban znatan trud Vatikana i također i Pape osobno da se smire uzrujani ukrajinski grkokatolici. Papa i patrijarh potpisali su Zajedničku izjavu kojom se „unijati“ osjećaju ostavljenima i izdanima. Papa Franjo pokušao je već samo nekoliko sati nakon potpisivanja umanjiti domašaj te izjave, izjavivši, potkopavajući pri tome svoj vlastiti autoritet, da potpisani papir uopće nije od posebnog značaja. Kako bi naglasio svoju „očinsku brigu“, odredio je da se kupi posebna milostinja za potporu Ukrajini.

Moskva se naprotiv ovom izjavom osjetila ojačanom. Kao gestu naklonosti Moskva je uzela na znanje najavu Rima da će raspustiti glasoviti rimski Russicum.

Ovaj je tjedan Moskva obznanila da će pitanje „unijata“ staviti kao temu katoličko-pravoslavnog dijaloga. To se pitanje po njihovu mišljenju nameće zbog događanja oko „sveukrajinske“ procesije u srpnju ove godine.

Na sljedećem zasjedanju Međunarodnog mješovitog povjerenstva za teološki dijalog između Katoličke i Pravoslavne Crkve koje će se održati od 15.-22. rujna u Chietiju u Italiji, Moskva će to iznijeti kao temu. Kažu da je „neodloživa zadaća razjasniti pitanje kanonskih i pastoralnih posljedica unijatizma“.

Riječju „unijatizam, unijaćenje“ pravoslavni prijezirno označavaju dijelove pravoslavlja koji su se ujedinili s Rimom i koji se pozivaju na Firentinski sabor. Na ovom „saboru ujedinjenje“ mogao je se 1439. godine prevladati Istočni raskol iz 1054. godine i ponovno uspostaviti jedinstvo Istočne i Zapadne Crkve. Osmanlijskim osvajanjem Carigrada 1453. godine uništeno je ovo ujedinjenje.

Kardinal Husar: „Najgori cinizam“

„Sveukrajinska“ procesija održana je od 3-27.srpnja i okupila je u Kijevu oko 100.000 vjernika koji su iz raznih dijelova zemlje hodočastili u ukrajinski glavni grad. Procesija je imala svoj simbolični zaključak na uočnicu Krštenja Rusi koja se obilježava 28. srpnja. Carstvo germanskih Rurikida slovi istodobno kao „kolijevka“ Rusije, Ukrajine i Zapadne Rusije. Dok Moskva naglašava zajedništvo, u Ukrajini koja je neovisna tek 25. godina boje se od ruskih hegemonijskih nastojanja.

Grkokatolički vrhovni nadbiskup Kijeva kritizirao je procesiju kao „prorusko političko djelo“. Moskovski patrijarhat je se „često rabio kao oruđe u ruci agresorā“ čime je Vrhovni nadbiskup aludirao ne samo na prošlost, nego i na trenutačni rastući ukrajinsko-ruski sukob u istočnoj Ukrajini.

Njegov prethodnik na mjestu Vrhovnog nadbiskupa, kardinal Husar označio je procesiju čak kao „najgori zamislivi cinizam“.

U Moskovskoj se izjavi postavlja pitanje može li uopće Ruska pravoslavna crkva raspravljati o „teološkom pitanju s Rimom“ dok je „problem unijaćenja rana koja krvari“, a predstavnici unijata se „služe ispolitiziranim i bogohulnim jezikom protiv kanonske, Ukrajinske pravoslavne crkve.“

Cijela je Ukrajina doduše prožeta grčkom, bizantskom Istočnom crkvom, ali je jako podijeljena. Postoji kanonski priznata, Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovskog patrijarhata; kanonski nepriznata Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevskog patrijarhata; Autokefalna ukrajinska pravoslavna crkva povezana s Carigradom i Ukrajinska grkokatolička Crkva koja je od 16. stoljeća ujedinjena s Rimom. Oko 15% Ukrajinaca jesu katolici: četiri petine od toga su grkokatolici, a jedna petina rimokatolici.


Tekst: Giuseppe Nardi
Izvor: http://www.katholisches.info/2016/08/08/moskau-setzt-ukrainische-unierte-wieder-auf-die-tagesordnung/

Blagoslov vode na Bogojavljenje kod grkokatolika

RIKATV - BOGOJAVLJENJE - Obred blagoslova vode kod grkokatolika

engl.: 1, 2; stsl.: 1, 2, 3.

Ako netko ide sutra kod "grka", neka mi uzme 2 dcl blagoslovljene vode (najbolje u maloj plastičnoj bočici od Jane), ja ću ići kod "latina" po vodu.

PS. Vidim da je stranica grkokatolik.com nedostupna, da li se negdje preselila ili je jednostavno ugašena?

Zbor arkanđela Mihaela

(u subotu 8. studenog, blagdan kod grkokatolika, božanska liturgija na Gornjem Gradu u 10,30)

Veličamo te, vojskovođo Mihaele, i sve vas nebeske sile koji sveudilj slavite Gospoda.

Vi uvijek stojite pred veličanstvenim Božjim prijestoljem, obasjani svijetlim zrakama sjajnoga Boga. Obasjajte nas koji slavno svetkujemo vašu svetkovinu.

Odagnajte od nas tamu grijeha i svesrdno molite Boga da nas spasi od svakoga zla i napasti.

Blagoslivljajte Gospoda sve sile Gospodnje, sluge njegove koji vršite volju njegovu.

Sveti Mihaele arkanđele slavimo te kao vođu zborova nebeskih, kao snažnog zaštitnika ljudi na cijeloj zemlji, kao branitelja i izbavitelja.

Božji arkanđele Mihaele, saberi nas koji s vjerom dolazimo pod tvoju zaštitu i brani nas kroz cijeli naš život.

U smrtnom času budi nam, Arkanđele, najizvrsniji pomoćnik u našoj nadi.

Nebeskih sila učiteljem i Božje slave sužiteljem dostojno si postavljen ti, vojskovođo Mihaele.

Po Božjoj si zapovijedi postao spasonosni zaštitnik kršćana koje štitiš svojom nadnaravnom silom.

Moli Krista Boga neka daruje oproštenje grijeha onima koji s ljubavlju svetkuju tvoj blagdan.

Vođe anđeoskih sila, koji sveudilj stojite pred Vladarevim prijestoljem,

molite se Gospodu neka daruje svijetu mir i našim dušama veliku milost.

Radujte se zajedno s nama, najviše anđeoske sile.

Veliki vaš vođa i zaštitnik preslavno se sada objavio u svom svetom hramu i sve nas blagoslivlja.

Stoga ga uzveličajmo skladno pjevajući: stavi nas pod zaštitu svojih krila, najviši arkanđele Mihaele.

Ti, preslavni vojskovođo Mihaele, uvijek stojiš pred veličanstvenim Božjim prijestoljem.

Zagovaraj i štiti, sačuvaj i spasi sve one koji te vjerom štuju kao zaštitnika svijeta.

(Iz časoslova na blagdan Zbora arkanđela Mihaela)

Raju, moj raju

Седе Адам прямо рая, / и свою наготу рыдая плакаше: / увы мне, прелестию лукавою увещанну бывшу / и окрадену и славы удалену! / Увы мне, простотою нагу, ныне же недоуменну! / Но о раю, ктому твоея сладости не наслаждуся: / ктому не узрю Господа и Бога моего и Создателя: / в землю бо пойду, от неяже и взят бых. / Милостиве щедрый, вопию Ти: / помилуй мя падшаго.

Sede Adam naspram raja, i svoju golotinju oplakujući, ridaše: "Avaj meni koji sam bio lukavom prelašću nagovoren i pokraden i od slave udaljen! Avaj meni, negda nagom u prostosrdačnosti, a sada pak zbunjenome! Ali, o raju, više se tvoje sladosti neću nasladiti, više neću videti Gospoda i moga Boga i Stvoritelja jer ću u zemlju otići od koje i bih uzet, milostivi i milosrdni vapijem Ti: Pomiluj me, paloga."

Sjedi Adam nasuprot raja oplakujući svoju golotinju: "Jao meni zavedenomu i okradenomu đavolskom napašću, lišenom slave! Jao meni što sam po svom razumu postao gol i siromašan! O, raju, više ne osjećam tvoje naslade, više ne gledam Gospoda Boga, stvoritelja svega! Poći ću u zemlju iz koje sam uzet! Milosrdni i milostivi, vapim Tebi: Smiluj mi se palome!"

(Stihir sutrašnje, Siropusne nedjelje)

***

Idući tjedan počinje korizma. Dobro bi bilo otići na kraće ili duže duhovne vježbe, ali jer ih kod nas nema u tradicionalnom duhu, a i mnogi vjernici imaju brojne obaveze, možda mogu poslužiti audio snimke koje se nalaze na internetu. Potrebno je odvojiti barem sat vremena dnevno (bolje bi bilo sat ujutro i sat navečer) kroz nekoliko dana. Moji prijedlozi su Audiosancto, Arhiv o. Hardona, Serija govora biskupa Sheena, niz nagovora o. Thwaitesa. Naravno, poslušao sam samo manji dio snimki s prethodnih linkova. Predlažem vam da malo prolistate i izaberete ono što vam se čini prikladno, ali i da kad jednom nešto odaberete ustrajete u slušanju (uz razmatranje, molitvu itd.) do kraja. Slobodno ostavite svoju preporuku u komentarima.

(Dodano 4. ožujka 2014.: još materijala.)

Grkokatolici - web stranica

Vidjeh upravo na facebook stranici Tradicionalna latinska misa u Hrvatskoj da je već neko vrijeme aktivna stranica grkokatolik.com koja nosi naslov Baština katolika bizantsko-slavenskoga obreda. Upućujem vas na tu stranicu s vrlo zanimljivim materijalima, uz blago prijekoran pogled prema čitateljima koji su za nju znali, ali mi to nisu javili.

Christos Aneste

Hristos voskrese iz mertvih, smertiju smert poprav, i suščim vo grobjeh život darovav.

Krist uskrsnu od mrtvih, smrću satre smrt, i onima u grobovima život darova.

(Uskrsni tropar)

Gospode, oprosti mi

Vjerujem, Gospode, i priznajem da si ti zaista Krist, Sin Boga živoga, koji si došao na svijet da spasiš grješnike od kojih sam prvi ja.
(...) ja neću izdati tajne tvojim neprijateljima, niti ću ti poljubac dati kao Juda, već ti se kao razbojnik priznajem:
Spomeni se mene, Gospode, kad dođeš u kraljevstvo svoje.
Spomeni se mene, Vladaru, kad dođeš u kraljevstvo svoje.
Spomeni se mene, Sveti, kad dođeš u kraljevstvo svoje.

(...) Bože, milostiv budi meni griješnomu. Bože, očisti grijehe moje i smiluj mi se.
Bez broja sagriješih, Gospode, oprosti mi.

(iz molitve prije pričesti u liturgiji sv. Ivana Zlatoustog)

Gospodi pomiluj

Nedavno smo uz temu liturgije pretposvećenih darova okrenuli svoj pogled prema istoku. Ovaj put vam donosim skeniranu kopiju molitvenika za grkokatolike iz 1961. godine naslovljenog Gospodi pomiluj (verzija 1, verzija 2). Hvala osobi koja mi ga je posudila za skeniranje. Premda kvaliteta moje kopije nije posebno dobra, mislim da je upotrebljiva.

Možda će nekoga zanimati i skripta Istočna liturgija i ikonografija.

Liturgija pretposvećenih darova

Jedan naš čitatelj napisa u komentarima, a mislim da vrijedi istaknuti da više ljudi pročita:

Podsjetio bih čitatelje bloga, poklonike tradicije, koji to znaju, a obavijestio one koji ne znaju da se u korizmi tj. u Velikoj ili Svetoj četrdesetnici u grkokatoličkoj konkatedralnoj crkvi sv. braće Ćirila i Metoda na zagrebačkom Gornjem gradu svake srijede i petka u 18 sati služi liturgija Pretposvećenih darova ("Preždeosvjaščenaja") - prekrasan liturgijski oblik koji "iako na sebi nosi sve oznake raznolikosti Istoka, ipak najvećma odrazuje jedinstvenost bogoslužja prvih kršćanskih vremena" [J. Pavić]

Iz mog izuzetno ograničenog iskustva složio bih se da je to jedan vrlo lijep obred.

Volio bih imati skeniranu kopiju knjižice koja se može posuditi u crkvi sv. Ćirila i Metoda na Gornjem Gradu. Ako mi ju je netko voljan posuditi na tjedan-dva bit ću mu zahvalan. Na internetu sam našao samo engleski i srpski tekst (transliterirano). Općenito, ako znate za neke dobre resurse za istočne liturgije, posebice slavenske verzije bizantskog obreda, ali i ostale, navedite linkove u komentarima.

DODANO isti dan. Puno hvala čitatelju koji mi je poslao skeniranu knjižicu koju gore spominjem:

Božanstvena služba pretposvećenih darova (39 MB).

Evo i o izvorniku:

Crkvenoslavenski tekst (čiji je prijevod u priloženoj knjižici) nalazi se u Služebniku (Liturgikonu) objavljenom u Rimu 1952. godine (http://www.patronagechurch.com/Sluzebnik/sluzebnik.htm) od stranice 401 do stranice 458. Današnja je praksa nešto izmijenjena Liturgija oglašenih u odnosu na originalnu. U Služebniku možete naći i Liturgije sv. Ivana Zlatoustoga i sv. Bazilija Velikoga.