Pučko vremenoslovlje i blagdani

U pučkoj meteorologiji vrlo je obljubljeno pretkazivanje vremena prema tome kakvo je vrijeme vladalo jednog posve određenog dana u godini. S obzirom na to da je vrijeme tih dana "ključ" za nagoviještanje vremena nekoga drugog dana, mjeseca ili godišnjeg doba što će tek slijediti, pa čak i cijele sljedeće godine, uobičajeno je da se takvi dani nazivaju "ključnim". Radi lakšeg prepoznavanja i zapamćivanja, oni su ponajčešće pridjeljeni vjerskim blagdanima ili spomendanima svetaca i svetica u kalendaru, pa su poznati i pod imenom "svetih dana".

(Milan Sijerković, Pučko vremenoslovlje)

Mr. Sijerković navodi dalje razloge zbog kojih su određeni dani izabrani kao ključni. To je prije svega položaju u kalendaru: dani na početku mjeseca ili pri početku godišnjeg doba prikladni su za pretkazivanje vremena čitavog mjesec ili godišnjeg doba, zatim prema smještaju dana prema nekim čestim i prepoznatljivim klimatskim događajima tijekom godine, te također prema važnosti blagdana ili prema raširenosti štovanja pojedinog svetca. U navedenoj knjizi možete naći puno detaljniji opis kako su u narodu nastale pojedine izreke, a ne treba posebno spominjati da je moderna meteorološka znanost pokazala da je uporabna valjanost takvih izreka najčešće ništetna. No, u ovom tekstu se ionako ne bavim metodama predviđanja vremenskih prilika, već me više zanima kako je stari crkveni kalendar na neki način srastao s narodnim običajima i općenito životom. Prije detaljnijeg pregleda izreka, evo jedne zanimljive anegdote iz iste knjige o takozvanim "kišnim svetcima":

Kad je godine 862. umro winchesterski biskup Swithin, prema vlastitoj je želji pokopan u dvorištu katedrale, kako bi kiša mogla s nadstrešnice padati na njegov grob. Nakon jednog stoljeća njegova je želja zaboravljena, pa je odlučeno da se biskupovi posmrtni ostatci premjeste na prikladnije mjesto, unutar katedrale. No kada je 15. srpnja 971. njegov grob otvoren, da bi se nakana mogla provesti u djelo, počela je padati tako jaka kiša, da se od toga odustalo. Kiša je, prema predaji, potrajala 40 dana, tako da tijekom tog razdoblja nije bilo moguće premjestiti svečeve ostatke. Tada se netko sjetio njegove posljednje želje, pa je tako dugotrajna, dotada nezapamćena kiša, protumačena kao kazna za njezino neštovanje. Stoga je tijelo ostavljeno na starom mjestu, u crkvenom dvorištu. Kiša je, navodno, tada prestala padati.
Možda je upravo ova legenda utjecala na to da se i u drugim područjima Europe uvedu u pučke izreke neki drugi "kišni svetci", poput Medarda (8. lipnja) u nas, čija kiša nagoviješta 40 kišnih dana.

U pregledu koji slijedi u zagradama dajem vrlo kratko objašnjenje izreke ne zadržavajući se na njezinoj točnosti (najčešće nikakvoj) niti na vjerojatnom objašnjenju njezina nastanka. Više o tome pročitajte u zanimljivoj knjizi Milana Sijerkovića. Ilustracije su minijature iz rukopisa MS Lat 253 (Cambridge, Harvard University, Houghton Library).

SIJEČANJ

Klimatske odrednice
Vodokršće, i pop dršće! (Prodor hladnog zraka oko blagdana sv. Tri kralja.)
Tri kralja prvo bez mesa nego bez bure. (Prije će na blagdanskoj trpezi uzmanjkati mesa nego što će izostati bura.)
Ako je na Tri kralja vrijeme jasno, za dugu zimu čuvaj sijeno.
Pavel pustinjak zimu nutri, a obrnjeni Pavel zimu van pela. (Najhladnije razdoblje zime od sv. Pavla pustinjaka 15.1. do Obraćenja sv. Pavla 25.1)
Sveti Ante bijele brade. (sv. Antun opat 17.1.)
Sveti Ante opat, uzmi motiku i pođi kopat. (Očekuje se omekšanje zemlje u južnijim krajevima.)
San Bastian con la viola in man. (sv. Sebastijan s ljubicom u ruci, 20.1.)
Sebastijan zove u raslinje vlagu nazad.
Sveti Vinko, najveća zima. (22.1.)

Ključni dani
Kakvo je vrijeme Makarija, takvo bude i rujna. (2.1. Jer se smatralo "kakav je prvi dan u godini, takvi budu svi u kolovozu dani", pa je to predviđanje i prošireno)
Makarija vedar ili maglen, očekuj takvu i jesen.
Če Vinka sunce peče, v lagve vino teče. (22.1.)
Vinkovo sunce, dobro vince.
Pavlovo lepo vreme, v sadovnjaku lepo breme.
Pavla dan vedar, urod dobar.

VELJAČA

Klimatske odrednice
Kandelora, zima fora, a za njom gre Sveti Blaž, koji govori da je laž, a za njim gre Sveta Kristina, koja govori da je istina. (Na Svijećnicu, 2.2. bi trebalo sunčano i toplo vrijeme navijestiti svršetak zime, međutim već sljedeći dan 3.2. vrijeme se pogoršava, ali se 4.2 opet proljepša.)
Sveta Agata snigom bogata. (5.2.)
Toplina Valentina stiže do korijenja. (14.2.)
Poslije sveti Matija svaka ptica propiva. (24.2.)
Na Vodokršte zimi oko ispršte, a na Poklade i drugo joj ispade (6.1. i utorak prije Pepelnice)

Ključni dani
Svijećnica (2.2.):
Ako na Svijećnicu zlo je vrijeme, tada jazavac iz jame izljeze van, jer se ne boji više velike zime; ako sunce grije, još veća zima nastupljuje. (Izjednačenje vremena: "Ako je toplo Svijećnice, snijeg ili mraz dolazi; ako je mrzlo, zima uskoro odlazi.")
Čez koju luknju na Svečnicu sunce sveti, ta bo još letos puna snega.
Na Svečnicu medved ide z luknje glet: če je vuni lepo, se još globle zakopa.
Koliko dana prije Svijećnice slavuj poje, toliko poslije mukne, jer studen nastupi.
Kandelora oblačna, godina rodna.
Ako na Svijećnicu lete mušice, poslije ćeš nositi rukavice.

Na dan Stolice svetog Petra i Matijaša uzburkano vrijeme za sobom takvih deset dana povuče. (22.2. i 24.2.)
Sveti Matija led razbija; če pa ga ni - ga naredi!
Sveti Matija zimu zatvara, a ljeto otvara.

Kakvo fašnik vrijeme ima, tak se ravna i korizma.
Fašenk v blati, Vuzem na trati.

OŽUJAK

Klimatske odrednice
Sveti Grgur papa, svaka zvjerad vanka. (12.3.)
Sveti Grgur papa, na dvanaest marča, lastavica vanka, zmija ispod kruga, dida iz komina.
Poslije svetog Grgura svaka ptica gnjezdura.
Za Jožefovo zima z bičom poka! (sv. Josip 19.3.)
Sveti Josip, snigom posip.
Sveti Bene snigom krene. (sv. Benedikt 21.3.)
Sveti Bene omindule bere. (Badem prije cvate, nego lista, pa je opasnost od smrzavanja cvijeta vrlo velika, što smanjuje urod.)
Blagovijest, goveda u obijest, riba u mrijest, čobani u nesvijest. (25.3. Osjetno zatopljenje u primorju.)

Ključni dani
Kak' je na 40 mučenikov, tak' bo 40 dni trpelo. (Četrdeset mučenika 10.3.)
Mučenički dežđ se četrdeset dni vleče.
Ak' je na Jožefovo lepo i letina bo lepa.
Lepo vreme na Jožefovo da čuda kuruze.
Na svetog Josipa, jaja ptica prosipa.
Na dan Marije noćna vedrina, redovita bude ljetina.

Ako Cvjetna nedjelja nije jasna, ne nadaj se ljeta časna.
Pilat malokad iz crkve bez buke izađe.
Če na Veliki petek curi, to leto bo zemla dežda želna.

TRAVANJ

Klimatske odrednice
Nema proljeća do Jurjeva dana, ni ljeta do svetog Petra. (sv. Juraj 23.4., sv. Petar 29.6.)
Ne baci kabanice do Jurjeva dana, a halje do Ivanje. (rođenje sv. Ivana Krstitelja 24.6.)
Jurij potkuri.
Jurjevska kiša ne ogladni svijeta. (Važnost kiše za razvoj raslinja.)
Saka kapla jurjovske rose zlata vredi.

Ključni dani
Četvrti travnja što nam daje četrdeset dana traje. (Quatro aprilanti, quaranta di duranti.)
Ako se na dan Tiburcija zelene polja, tada će raži, pšenice, ječma i drugoga biti koliko ti volja. (14.4.)
Koliko dana pred Markovim žabe regeću, toliko iza njega neće regetati, jer će hladnoća nastupiti. (25.4.)

SVIBANJ

Klimatske odrednice
Pankraci, Servaci i Bonifaci so ledeni sveci. (sv. Pankracije, Servacije i Bonifacije 12.-14.5. Jako pogoršanje vremena koje može donijeti snijeg i mraz u nizinama kopnenog dijela Hrvatske.)
Filip popija, Sofija dopija. (sv. Filip 1.5., sv. Sofija 15.5. Mraz u tom dijelu godine pogibeljan je za vinograde, pa i za urod vina.)
Sveta Jelena zna mraza s križom donesti. (sv. Jelena Križarica 22.5.)

Ključni dani
Na Duhove ako kiša lijeva, slabe nade tada od usjeva. (Jer će kiša na taj dan biti uvod u dugo kišno razdoblje.)
Mokri Duhovi, tusti Božić. ("Ako o Duhove pada kiša, pomažu se strni i tim se slanina tusta napravi." Mokro vrijeme je prikladno za rast žitarica, a njihova se strn, tj. dio biljke koji nosi klas koristila za hranu svinjama.)
Filip rosi, Jakob nosi. (sv. Filip 1.5., sv. Jakov 25.7. Kiša početkom svibnja je povoljan znak za dobru žetvu u srpnju.)
Od križovskoga dežđa pšenica v križih klije. (sv. Jelena 22.5. Kiša na taj dan navješćuje vlažno ljeto, pa se pšenica koja se poslije žetve stavljala u hrpe zvane "križi" neće moći vršiti nego će tamo i proklijati.)
Kaj sveti Vrban natače, to mimo lagva teče. (sv. Urban 25.5. Prema vremenu toga dana može se odrediti vrijeme cijelog srpnja, a i rujna, pa je kiša znak lošeg ishoda berbe, a "ako na Vrbana sunce grije, jesen pune bačve nalije".)

LIPANJ

Klimatske odrednice
Od mrazova iza Medardova ne postrada lozica vinova. (sv. Medard, 8.6.)
Sveti Ante višnjar. (sv. Antun Padovanski, 13.6. Vrijeme za berbu višanja u uobičajenim okolnostima.)
Vidovska kiša ječmu je škodljiva. (sv. Vid, 15.6. Pogoršanje vremena koje pridonosi širenju biljnih bolesti.)
Medardovo četrdesetodnevlje (sv. Medard, 8.6., v. citat o "kišnim svecima" od prije):
Kiša Medarda 40 dana traje.
Kakav bude dan Medarda bio, takav bit će za njim mjesec cio.
Sveti Medardo kaj nam daje, četrdeset dana traje.
Medardova dežđ na saku tablu sena vudri. (pričinja štetu sijenu)
Če je na Medardovo dežđ, onda križi raseju. (pričinja štetu i pšenici, v. kod sv. Jelene 22.5.)

Ivanjski krijes. (paljenje vatri uoči rođendana sv. Ivana Krstitelja 24.6.)
Ne baci halje do Ivanje.
Do krijesa sukno oblači, poslije ga svlači.
Kiša ivanjska škodi lješnjacima.
O ivanjskoj krijesi sunce se "objesi". (Dan se postupno skraćuje.)

Ključni dani
Ak na Telovo dežđ ide, bodo velke vode.
Sveti Vid dežđa ne daj, da bo lepe žetve kaj. (15.6.)
Sveti Vide, čuvaj sime. (Govori se kad se sije.)
Čim dulje poslije Ivanja kukuvača kuka, to više ljudstvo zbog gladi i skupoće zakuka. (Glasanje kukavice može biti povezano s njezinim naslućivanjem promjene vremena, a nestalno vrijeme je neprilično u tom dijelu lipnja, pa ima i loše posljedice.)
Ivanjska kiša slabu ljetinu priredi, a ivanjsko sunce ratara gladi poštedi.
Kada kiša na Ladislava pada, kišno vrijeme dugo vlada. (27.6.)
Bude li na Petra i Pavela vremena jasna, žetva će biti krasna. (sv. Petar i Pavao 29.6.)

SRPANJ

Klimatske odrednice
Petar peče, Ilija žeže. (sv. Petar 29.6., sv. Ilija 20.7.)
Sveti Ilija Gromovnik. (prema Biblijskoj predaji o kazni kralja Ahaba dugotrajnom sušom i o uznesenju na nebo u vatrenim kolima s "ognjenim" konjima, ali i zbog nevremena s munjama i gromovima koje u to doba godine posebno pogađaj sjeverni dio Europe, staroj postojbini Slavena)
Ilijina kiša ne nosi berićeta. (U južnijim podnebljima nevrijeme s grmljavinom u ovo doba je rjeđe, pa se smatra da kiša o sv. Iliji ne donosi koristi.)
Ilija ne sme za svoj god znati. (kao i prethodna)
Kad Margareta i Jakop dođu, rijetko kad bez kiše prođu. (sv. Margareta 13.7., sv. Jakov 25.7.)
Margarete grom i munje prijete.
Magdalena plačljiva je žena. (22.7.)
Jakob kuri, Ana žari. (25. i 26.7.)
O Jakobu pšenica zori ili zgori.

Ključni dani
Kiša na dan Pohođenja Marije skoro 40 dana traje. (2.7.)
Margareta mora lepa biti, onda bomo siti i napiti. (13.7.)
Ako je Aleksij sparan i suh, za zimu pripremi topao kožuh (17.7.)
Kiša Magdalene više kiša za sobom pokrene. (22.7.)
Ako na Jakopa kiša pada, oštra zima zavlada. (25.7.)
Sveti Jakov palentu miša. (U Dalmaciji nakon dugotrajne suše kiša o sv. Jakovu pridonosi dobrom urodu kukuruza.)

KOLOVOZ

Klimatske odrednice
Do Prcinkolovoga se koruza mora triput frkati. (Porcijunkula 2.8. Vrlo toplo vrijeme iz srpnja se nastavlja)
Lovrenc leda vu vodu hiti. (sv. Lovro 10.8. Završava najtopliji dio ljeta.)
Do Lovrečevi s prahon, od Lovrečevi s kalon. (Promjena vremena sa suhoga na kiše.)
Sveti Lovre, paligore. (Učestali požari.)
Sveta Klara grožđe šara. (12.8.)
Sveti Bare potjera solare. (sv. Bartolomej 24.8. Zbog prvih obilnijih kolovoskih kiša prekida se rad u solanama.)

Ključni dani
Ako je o Porcijunkuli vrućina, huda bude sljedeća zima.
Lijep dan Lovrenca kaže lijepu jesen i dobroga vinca.
Ako Velika maša kišu ima, bude grda zima. (Velika Gospa - Uznesenje Marijino 15.8.)
Kiša o Velikoj maši, u prosincu se cesta praši. (Suho vrijeme u prosincu.)
Jasna Velika maša dobro vino donaša.
Na Veliku Gospu vedro vrijeme, grožđa će biti obilno breme.
O Gospojini bura, snijeg zimi dugo dura.
Velika Gospa - mala zima; Mala Gospa - velika zima (15.8, 8.9. U gorskim krajevima zamjetno zahladnjenje o Velikoj Gospi)
Bradu stresu Sv. Grgur i Sv. Josip, a Gospoja krilo. (12.3. i 19.3. neugodni snjegovi, a 15.8. obilna kiša)
Kakav je Bartol, takva je jesen.
Kiša Ivana Glavosijeka pogubi mnogo oraha. (Glavosijek Ivana Krstitelja 29.8.)

RUJAN

Klimatske odrednice
O Maloj maši lješnjaci su naši. (Mala Gospa - Rođenje Marijino 8.9. Dozrijevaju plodine.)
Mala Gospa, a kaca u vinograd.
Tko po Maloj maši kosi, taj na peći suši. (Sve manje sunčana vremena poslije Male Gospe.)
Sveti Matij, uzmi vrčić pak se napij. (sv. Matej 21.9. Uz pravodobnu berbu već se može kušati novo vino.)
Sveti Kuzma i Damjan, slivaj vino u badanj. (27.9. Vino treba pretakati u bačve.)
Miholje pašu zatvara, a Jurjevo otvara. (sv. Mihael arkanđel 29.9., sv. Juraj 23.4.)
Miha potpiha. (Uz zahlađenje vjetar pojačava neugodu.)

Ključni dani
Ako je Egidij slabe volje, cijeli mjesec ne bude bolje. (sv. Egidije 1.9.)
Kakši je Egidi, takša bo jesen.
Kakvo vrijeme na Malu Gospu nastane, takvo rado još dva mjeseca ostane.
Ako na Mateja sunce sja, naskoro lijepa jesen zasja. (21.9.)
Ako Mauricija sunce grije, po zimi oštar vjetar brije. (22.9.)
Miholjska znamenja (sv. Mihael ili Mihovil 29.9.):
Ako je uoči Miholja vedra noć, zima će imati veliku moć.
Ako na Miholje sjever vuče, veliku zimu i snijeg dovuče.
Ako na Miholje snijeg naleće, kasno će doći proljeće.
Kiša Miholja, do Božića blaga zima.
Ako grmi na Miholje, slijedi slabo i vjetrovito vrijeme, a sljedeća godina bit će rodna žitom, ali ne i voćem.
Ako ftice ne odletiju pred Miholjem, pred Božićem bu zima.
Ako na Miholje s hrasta padne mnogo žira, do Božića bit će mnogo snijega.
Ako šišarki pred Miholjem mnogo ima, rano pred Božićem dođe sa snijegom zima.
Koliko ima mrazova prije Miholja, toliko ih bude poslije Jurjeva.

LISTOPAD

Klimatske odrednice
Sveti Frane, nesta u polju hrane. (sv. Franjo Asiški 4.10.)
Sveti Luka rado snijegom fruka. (18.10. zamjetno zahladnjenje)

Sveti Luka u nokte huka.
Sveti Luka snijeg zahuka.
Sveti Luka u arbule lupa, za njim majka u ručice huka: Sine Luka, ne pomori puka. (arbul - jarbol. Vjetrovito vrijeme u primorju.)
Do svetog Luke kud ti drago ruke, a od svetog Luke tur' u njedra ruke.
Šimun i Juda - repu duda. (sv. Šimun i Juda Tadej 28.10.)
Čuvaj se Šimuna i Jude da te sa snijegom ne probude.
Poslije Šimuna i Jude rado zime bude.

Ključni dani
Vedrina i toplina Gala bude ljeti sušu dala. (sv. Gal 16.10.)
Kakvo vrijeme Uršula donese, takvo jesen (a i zima) ponese. (21.10.)

STUDENI

Klimatske odrednice
Ak' je na Lenartovo dežđ, svinja ne spi na suhom listju. (sv. Leonard 6.11. vlažno vrijeme)
Sveti Mrata, snijeg na vrata. (sv. Martin 11.11.)
Elizabeta na bijelom konju dođe. (17.11.)
Gospe od Kaštela, snijeg do maštela. (21.11. maštel je čabar, vedro, kaca)
Sveti Klimente koji kopa od mora fundamente. (sv. Klement 23.11. Moguća olujna juga i valovito more koje može razarati i građevine na obali.)
Sveta Kata, snijeg na vrata. (sv. Katarina Aleksandrijska 25.11.)
Sveta Kata, obilata vrata.
Sveta Kate prigna ognju gnjate. (gnjati je dio noge ispod koljena)
Sveta Katarina belog konja jaše.
Sneg na Jendraša veliku škodu nanaša. (sv. Andrija 30.11.)
Sveti Jadre, bile brade.
Sveti Andrija dijeli kabanice.

Ključni dani
Svi sveti mrzli dan, Božić u ledu okovan. (1.11., 25.12.)
Ako Sve svete kiša namaka, debeo snijeg nas čeka.
Sunčani Svi sveti, obilje žira i žita ljeti.
Koliko Lenard ima snijega u planini, toliko ga Božić ima u dolini. (6.11. Snijeg u planini padne prije nego u gorju.)
Ako je Martin oblačan ili maglen, doći će zima blaga kao jesen. (11.11.)
Ako Martin oblake preganja, nestalnu zimu pripravlja.
Ako je Sveti Martin suh, bo po zimi rasel kruh. (Povoljna zima za poljske usjeve.)
Ako na Martinje guska po ledu plazi, tada za Božić po blatu gazi. (Studeno vrijeme za sv. Martina navješćuje topao Božić.)
Cecilije grmljenje, dobre ljetine znamenje. (22.11.)
Kakvo vrijeme Ivan ima, takva bude zima. (sv. Ivan od Križa 24.11.)
Konrad veljaču najavljuje. (26.11. Jer sv. Katarina 25.11. najavljuje siječanj, a sv. Konrad slijedi za njom.)
Na Andrašovo jug, Drava i Mura skup. (sv. Andrija 30.11. Toplo vrijeme s južnim vjetrom slijedit će jaka hladnoća koja će zalediti Dravu i Muru i tako će se moći pješice prelaziti s jedne na drugu.)

PROSINAC

Klimatske odrednice
Sveta Kate prigna ognju gnjate, sveti Niko na oganj sinko. (sv. Katarina 25.11., sv. Nikola 6.12.)
Sveti Šime štracavela, koji dere jedra vela. (sv. Šimun 8.12. Jaka vjetrena oluja, vjerojatno jugo, koja lomi drveno kormilo (timun) i kida jedra u krpe, dronjke (štracavela).)

Sveti Šimun lomi timun.
Sveta Luce, ukaži mi sunce! (sv. Lucija 13.12. Do reforme kalendara 1582. godine je 13. prosinca bio najkraći dan u godini.)
Sveta Luce drvarica, trinaest dana do Božića. (Potrebno se ugrijati zbog zahladnjenja, a peći su na drva.)
Da Santa Luzia a Nadal el giorno se slonga un pie de gal. (Od svete Lucije do Božića dan se produži za pijetlovu nogu. Noć nastupa kasnije za 4-5 minuta. "Na Božić je za toliko veći dan, koliko peteh udela koračić.")
Božićni jug nije dug. (25.12. Do Božića toplo vrijeme, a poslije nastupa hladnije razdoblje.)
Do Božića jugo i daž, po Božiću zima i mraz.
Do Božića med, od Božića snijeg i led.
Do Božića sito i lito, od Božića hladno i gladno.
Nema zime dok Božić ne mine.
Božić prođe, zima dođe.
Silvestar pita za drva. (31.12.)

Ključni dani
Sveta Bibijana, četrdeset dana i jedna šetemana. (2.12. Prema primorskoj izreci, slično vrijeme će se zadržati još četrdeset dana i jedan tjedan.)
Kakše Barbarije, takši Božić. (sv. Barbara 4.12.)
Barbare mraz trajat će cijeli zimski čas. (Vrijeme početkom prosinca obilježava cijelu zimu.)
Ako se Barbare vide vide oranice, vidjet će se u sve zimske mjesece. (Neće biti snijega.)
Kakve su Otačke kvatre, tako je i sve lito. (Zimske kvatre prije Božića.)
Sveti Toma, ubij prasca doma; ne skitaj se po selu, dobit ćeš bat po čelu. (sv. Toma Apostol 21.12. Svi se za Božić trebaju okupiti.)
Božićne izreke:
Na Badnjak i na Božić vrijeme lijepo, takvo bude cijelo ljeto.
Božićna kiša i vjetar donose pomor.
Tih vjetar o Božiću navješćuje dugu zimu. (Vlada li hladno vrijeme, slab vjetar pokazatelj je da je vrijeme stabilno.)
Kakav vjetar o polnoćki puše, takav kroz cijelo ljeto vlada ponajviše.
Kada Božić pri rastućem Mjesecu nastupi, dobro ljeto pristupi: što je bliži mlaju, tim gora vremena nastaju.
Bijel Božić, zelen Uskrs; zelen Božić, bijel Uskrs. (Ako je zima "uredna", onda će i druga godišnja doba biti takva, "kako Bog zapovijeda")
Božić na snegu - Vuzem na trati; Božić na trati - Vuzem na snegu.
Ako nije mraz o Božiću, on je o Uskrsu. (Izjednačenje vremena tijekom godine, vrlo često u ovim izrekama.)
Božić rutavac, Uskrs gizdavac.
Ako vodenica o Božiću melje kolače, neće o Uskrsu pogače.
Če je na Božić južno, spravlja se ljeto tužno. (Nije primjereno toplo i kišno vrijeme o Božiću, pa će plodnost sljedeće godine biti mala.)
Bolje Božić kužan nego južan.
Božićnoj jugovini i tetinu kolaču ne treba se veseliti.
Kiša na Štefanje obećaje sljedećeg ljeta žita manje. (sv. Stjepan 26.12.)

Brojne pučke vremenske izreke u svezi s Božićem samo ističu činjenicu da je blagdan Kristova rođenja odvajkada bio u hrvatskom pučanstvu znakovit glede svekolikog života. Međutim, prognostička valjanost tih izreka jednaka je kao i u svim drugim slučajevima "svetih" pretkazivačkih dana, a to znači - nikakva. Kao dio duhovnog naslijeđa može ih se zapamtiti, ali ih nije za prečestu uporabu preporučiti.

Možda se pitate što znače podebljani datumi. To su spomendani kojima je u reformi kalendara 1969. promijenjen datum ili su izbrisani iz općeg kalendara. Više o tome drugom prilikom. Usto ću još napomenuti da su neki svetci i njihovi spomendani lokalnog karaktera.