ponedjeljak, 21. veljače 2011.

Tradicionalna latinska misa vratila se u Hrvatsku


Kako je bilo i najavljivano, danas je u crkvi svetog Martina u Zagrebu održana prva javna pjevana tradicionalna latinska misa u Hrvatskoj još od liturgijskih promjena. Budući da će se tradicionalna misa prema odluci kardinala Josipa Bozanića redovito služiti svake nedjelje i zapovijedanog blagdana na istom mjestu i u isto vrijeme, ovo je bio važan trenutak u životu katolika glavnog grada, ali i čitave Hrvatske.

Zahvaljujući Božjoj providnosti grupa zainteresiranih laika uspjela je zajedno s prečasnim Stanislavom Vitkovićem organizirati dostojanstveno i pobožno slavlje svete mise. Kroz tjedan dana nabavljene su potrebne stvari (kalež, patena, ciborij, pričesna plitica, posudice za vodu i vino, posudice i ubrusi za pranje ruku, tjelesnik, kaležnjak, hostije, vino, manipul, pala, bursa, veo za kalež, oltarne pločice, svijećnjaci, svijeće, stalak za misal, oltarnik, reverende i rokete, spužve za klečanje, marame, mali misali i letci), ljubaznošću nadbiskupije dobavljen je misal, a iz katedrale je posuđena misnica i štola.

Rektor crkve vlč. Đuro Zalar pozdravio je prije početka mise nazočne vjernike u ime drevne zajednice koja slavi misu prema misalu pape Pavla VI. u crkvi svetog Martina i zaželio da se nova zajednica skladno uklopi u ovu malu crkvu.

Preč. Vitković lijepo je služio svoju prvu misu prema izvanrednom obliku rimskog obreda, a u poticajnoj propovijedi razložio je značenje čitanja ove nedjelje sedamdesetnice. Tijekom mise pjevao je g. Ivan Kovačić koji je za ovu priliku došao iz Švedske. U pjevanju ordinarija samoinicijativno su mu se pridružili i neki od nazočnih vjernika. Opći je dojam sudionika ove mise vrlo pozitivan. Uz Božju pomoć nadamo se daljnjem napretku u točnosti obdržavanja rubrika i slijeđenju duha koji ih je nadahnuo, organiziranosti u pripremi bogoslužnog prostora i čina, izgrađivanju zajedništva vjernika privrženih ovom obliku rimskog obreda, uspostavljanju korektnog odnosa s upraviteljima crkve sv. Martina i nadasve življenju onih vrijednosti koje tradicionalna misa utjelovljuje.

Hvala svima koji su svojim molitvama, djelovanjem ili nazočnošću pridonijeli da se ova sv. Misa održi na najbolji mogući način, njihov trud poznat je dragom Bogu koji će ih nesumnjivo za to blagosloviti. Hvala kardinalu Josipu Bozaniću koji je uspostavom redovitog javnog služenja tradicionalne mise omogućio da ovo neprocjenjivo bogatstvo Katoličke Crkve postane dostupnije i vjernicima naše Nadbiskupije, ali i čitave domovine. Hvala komisiji Ecclesia Dei koja je posredovala u sretnom okončanju molbi grupe zainteresiranih laika. Hvala preč. Stanislavu Vitkoviću koji je preuzeo na sebe pastoralnu brigu koja zahtijeva nadprosječnu predanost. Hvala Svetom Ocu papi Benediktu XVI. bez čijeg motuproprija bi tradicionalna misa za vjernike u Hrvatskoj ostala najvjerojatnije samo san. Na početku i na kraju hvala dragome Bogu. Kao što nas poučava evanđelje o radnicima posljednjega sata koje smo danas slušali i kako je preč. Vitković prigodno objasnio, sve dobro koje imamo, pa time posebno i ovo koje 2. vatikanski sabor naziva "izvor i vrhunac svega kršćanskog života" nezasluženi je dar Božje milosti.


(više slika potražite ovdje, a s vremenom će biti dodavane i druge fotografije te video snimke)

23 komentara:

  1. Samo bih htio reći kako imam dojam da će ne tako daleko od danas trebati veća crkva za slavljenje mise po izvanrednom obliku...Bogu hvala na ovoj milosti koju smo dobili, kao i onima koji su se toliko potrudili da se sve to dogodi!

    OdgovoriIzbriši
  2. Ispast će kao prije nije bilo mise?!

    OdgovoriIzbriši
  3. Sav trud je se na kraju isplatio.
    Hvala svima, a posebeno Tomislavu koji je se najviše potrudio oko svega.




    Mladen

    OdgovoriIzbriši
  4. Neće ispasti kao da prije nije bilo mise...meni u svakome slučaju ne. Ali ovo je jedno dodatno (tj.staro) bogatstvo liturgije koje treba baštiniti.

    OdgovoriIzbriši
  5. "Anonimno kaže...

    Ispast će kao prije nije bilo mise?!"

    Kako prije nije bilo mise? Hvala Bogu bilo je mise uvijek, a evo sad imamo i misu kako je bila prije.

    OdgovoriIzbriši
  6. Otvorite blog Hermeneutic of Continuity pa ćete naći izvješće o događaju te sliku Grgura Niskog.

    OdgovoriIzbriši
  7. Bilo je savršeno; lijepo, dostojanstveno, poticajno. Hvala pokretaču inicijative bez kojeg ne bismo ovo doživjeli i naravno slavno vladajućem papi Benediktu XVI.!!!

    Tko nije bio neka nipošto ne propusti uskoro doći.

    OdgovoriIzbriši
  8. Administrator je uklonio komentar.

    OdgovoriIzbriši
  9. Velika hvala Tomi Blizancu na upornosti, trudu i svakoj brigi oko organizacije.

    Meni je djučer prvi put da sam bio na tradicionalnoj misi i čovjeku nehotice kroz glavu prolaze dvije misli: 1. Radilo se o središtu naše kulture kroz vjekove, koliko je velike glasbe, slikarstva i ostalih oblika umjetnosti stvoreno na temelju nje; 2. Kakav je liturgijski i lingvistički kulturocid napravljen njenim potiskivanjem. Uvjeren sam, npr., da je konačni kolaps latinskog jezika kao čimbenika europskog kulturnog identiteta (i jednog od rijetkih zajedničkih nazivnika) nastupio baš u vrijeme njegovog nestanka iz liturgije... U pogledu ovog drugog nipošto nije kriv koncil koji je zahtijevao da i budući Novus Ordo bude na latinskom, već se uzrok potpune jezične dezintegracije i fragmentacije liturgije dogodio kasnije...

    OdgovoriIzbriši
  10. Hvala i slava Presvetom Trojstvu,Blazenoj Djevici Mariji,Svetom Josipu,Svetom papi Piju V, Svetom papi Piju X, slugi Bozjem Ivanu Pavlu II, vladajucem papi Benediktu XVI, bl. Alojziju Stepincu, nadbiskupu zagrebackom i metropoliti kardinalu Svete Rimske crkve uzoritom gospodinu Josipu Bozanicu.

    Veliko hvala Tomi i Marku,Bog vas blagoslovio!

    OdgovoriIzbriši
  11. Bogu hvala! Neka sve bude Njemu na slavu!
    Svaka čast na upornosti, čestitam!

    OdgovoriIzbriši
  12. I svaka čast našem bratu Janu na ministriranju i Ivanu na pjevanju.
    Mladen

    OdgovoriIzbriši
  13. Bilo je stvarno prekrasno i u duhovnom i u osjetilnom (vizualnom, zvučnom...) smislu. Dok se pjevala Salve Regina gotovo da sam mogao čuti anđele i svete kako su nam se pridružili u pjesmi (ili je to bio stariji gospodin pored mene:)
    Cijela ekipa je bila izvrsna i bila mi je čast biti u sv. Martinu ove nedjelje.

    OdgovoriIzbriši
  14. Meni je bio najbolji onaj sensum ecclesia. Sveti osjećaj kroz cjelu Misu. Klečanje je bila prava stvar. Mislim da je i p Vitković odlično služio.Puna crkva mladih. Ljudi prisutni i duhom i tijelom. Meni je bilo odlično. Dao Bog da svaka naša biskupija imala redovitu TLM.

    OdgovoriIzbriši
  15. Zanima me da li su strani portali prenijeli vijest o povijesnom događaju prošle nedjelje?

    OdgovoriIzbriši
  16. Splendor je dobro obavio pronalazenje. Uz dva foruma (jedan americki i jedan njemacki), ja sam nasao jos i ovo:
    Vendée.

    Pretpostavljam da su svi vidjeli i katolik.hr koji je imao vijest jos u nedjelju.

    OdgovoriIzbriši
  17. Ja bi isto išla na misu, ali nemogu klečat 70 posto mise. E, sad jel ima tu kakve pomoći.Mogla bi klečat možda deset posto mise. Jel to dovoljno i jel bi me pustili na misu, a da ne moram klečat? Leđa i koljena me bole kad duže klečim, a i kile su se nakupile.Jel prije treba učit latinski ili se može samo ovako doć?
    Kako se treba obuć i jel se smije imat kapa na glavi?
    I ja bi ko Mirko htjela imat taj sentiment i sensus. Baš ga dugo nisam doživjela.
    Bog vas blagoslovio!

    OdgovoriIzbriši
  18. Naravno da trebate klecati onoliko koliko mozete. Ako mozete, onda barem za vrijeme pretvorbe (otprilike jednu do dvije minute). Naravno, najbolje da se sjednete negdje sa strane ili iza tako da ne stojite/sjedite pred onima koji klece.
    Bog vidi nase srce i on jedini smije prosudjivati koliko netko moze/hoce klecati. Ja sam bio na tradicionalnim misama gdje su dolazili i invalidi i stari i jasno da su pratili liturgijske polozaje onoliko koliko im je to dopustalo zdravlje ili fizicka ogranicenja.


    Obucite se normalno kao i inace sto se oblacite za nedjeljnu misu. Preporucljivo je da zene imaju neko pokrivalo za glavu (ali nije obavezno!), kapa je sasvim ok.

    Ne trebate apsolutno nista uciti prije dolaska na misu. Dostupni su letci s kratkim uputstvima i mali latinsko-hrvatski misali, ali nije nuzno da to citate. Ne trebate nista odgovarati, to radi ministrant, a jedino sto trebate znati jest da kad idete na pricest primate pricest na jezik i ne odgovarate amen! Pricestiti se dakako mozete i stojeci.

    OdgovoriIzbriši
  19. Ne možemo moral mjeriti centimetrima, ali možemo nešto naučiti iz oblačenja i muškaraca i žena u crkvama koje su u vlasništvu šizmatičnog društva SSPX. Vjernici, ma kako bili u zabludi u nekim pitanjima, ipak drže do oblačenja: uredni su, ne oblače se pretijesno, niti izlažu dijelove tijela koje ne bi smjeli izlagati, čak – propisi su takvi – ni prilikom sjedanja. Žene većinom pokriju glavu velom, ma da ima i kapa; rijetka je bijela vrana uglavnom ako uđe pridošlica; djevojčicama majke stave bijeli veo.

    Sjećam se studentskih dana kad mi je ispovjednik rekao: gledajte u njoj ženu a ne ženku, a do njih je da Vam pomognu, pomognite i Vi njima, zatim postavio pitanje: kužite li ?

    Crkva nije, na kraju krajeva, mjesto u kojem bi smjeli prlvlačiti ili odbijati jedni druge, već da se okrenemo, skupa sa svećenikom, Kristu Bogu koji dolazi na oltar, i kojega od davnine u kršćanskoj predaji simobolizira Istok – zato je i većina crkava, i pravoslavnih i katoličkih, tako građena.

    OdgovoriIzbriši
  20. Toma Blizanac i Mihovil, hvala na odgovoru.
    Već sam mislila da treaba imati neku posebnu garderobu.
    Meni baš paše da su svećenici okrenuti leđima. Ne volim kad netko u mene gleda dok se molim, a i dosadno mi je gledat u svećenike. Ja najviše volim gledat u neku svetu sliku, ako ima blizu oltara. To mi je puno ljepše. Na našoj župi su sve neki stari svećenici tak da ih nitko ni ne gleda kolko ja znam.
    Da, to šta vjernik Mihovil kaže u zadnjoj rečenici me podsjeća na ekumenizam za šta se Rim uvjek zalagao.Neka pravoslavni vide da se i mi imamo čime podičiti.
    Nadam se da ću pronaći na internetu tu crkvu pa da ću doći.
    Isto, naš župnik uvjek kaže da je župna zajednica prvo mjesto gdje moramo biti pa mi nije baš jasno jel smijem ići u vašu župu nedjeljom na misu. Možda,ako prvo odem ujutro u osam kod sebe u Dubravu,a u pola dvanaest kod vas. Još ću pitata ispovjednika i nadam se da se uskoro vidimo. Bog s Vama!

    OdgovoriIzbriši
  21. MOLIM VAS ZBOG INTERESA OBJAVITE VIJEST NA IKI O RASPOREDU BOGOSLUŽJA

    OdgovoriIzbriši
  22. Poslao sam vec prije IKA-i link na ovaj clanak i na clanak na engleskom te link na pismo s odlukom zagrebacke nadbiskupije gdje je izricito navedeno vrijeme i mjesto bogosluzja. Ne znam zasto nisu nista objavili.

    OdgovoriIzbriši

Upute za komentiranje

Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.

Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.