Vodokršće, i pop dršće!

Nadam se da naši svećenici ipak ne moraju drhtati od hladnoće, pogotovo one duhovne. Zato je dobro da ih se sjetimo u molitvama i ponekad im uputimo toplu riječ.

No, ovaj naslov stavio sam ne samo zato što dobro zvuči, nego i jer nas podsjeća na tradicionalni blagoslov vode uoči ili na Bogojavljenje, tj. sveta Tri Kralja. Evo nekoliko citata iz vrlo zanimljivog rada o obrednicima (koji u dijelovima možete naći i na autoričinom blogu):

... Ubrzo nakon prvog izdanja Rituale Romanum dolazi do novih raznih latinskih izdanja, a koja su, uz izvorni tekst, običavala donositi i neke dodatke, i to bez ovlasti Svete Stolice. Tako npr. s obzirom na naše krajeve valja istaknuti izdanja Rimskog obrednika koja su tiskana u venecijanskim tiskarama, jer u njima redovito pronalazimo, u prvim vremenima uz neke druge dodatke, blagoslov vode uoči Vodokršća (Bogojavljenja).

... do Kašićeva prijevoda Rimskog obrednika posebnu će ulogu imati lekcionari, a za nas su vrlo zanimljivi jer su gotovo redovito donosili i neke ritualne tekstove, napose spominjani blagoslov vode uoči (ponekad na) Bogojavljenja(-e). Njega npr. pronalazimo još u rukopisnim lekcionarima: Korčulanskom iz 14. st. (nepotpun) i Zadarskom iz prve pol. 15. st., a također, iako ne u potpunosti isti, u prvoj latiničnoj inkunabuli (gotskoga tipa) na hrvatskom jeziku - Lekcionaru Bernardina Splićanina (Drvodilića) iz 1495. god., kao i u mnogim ponovljenim i prerađenim izdanjima koja su slijedila. Njega će preuzeti Kašić u svom Ritualu rimskom, a osim što će kasnije pronalaziti svoje mjesto i u štokavskim, napose slavonskim lekcionarima 18. i 19. st., i u venecijanskim latinskim izdanjima Rituale Romanum, naći će se najprije u Branjugovu obredniku, zatim Kaločkom, Vrhovčevu, Ostrogonskom iz 1859. i na kraju Strossmayerovom. Na takav će način blagoslov vode uoči Vodokršća postati specificum naših krajeva koji će se zadržati do nedavnih vremena, a svoje korijenje, po svemu sudeći, vuče još iz glagoljske tradicije.

... Danas nam još uvijek ostaje nejasno kako se Propaganda odlučila izdati Obrednik na živom hrvatskom jeziku, pogotovo kada se zna kako su kardinali te Kongregacije, u nazočnosti pape Urbana VIII., na svojoj sjednici od 17. prosinca 1627. god., donijeli odluku da se liturgijske knjige za Hrvate tiskaju na ćirilici i glagoljici. Listajući Kašićevu autobiografiju, stječemo dojam kako bi jedan od razloga mogao biti i Kašićev podnesak Svetoj Stolici o apostolskoj vizitaciji na području pod Turcima, a koji se dojmio pape Urbana VIII. Naime, Kašiću je bilo jasno kako je narod tu gotovo bez duhovnog vodstva i u velikom vjerskom neznanju, pa bi mogao potpasti pod utjecaj šizmatika i heretika, a kako bi se to spriječilo, važno je da mu otajstva budu razumljiva, tj. na živom jeziku. U tom smislu, kada bi obrednik tiskao na glagoljici, kako su drugi htjeli, on bi imao određeno, iako i tu sve manje, značenje za primorske krajeve, ali za ostala područja praktički nikakvo.
... Napokon dolazi prijevod Rituale Romanum, s označenim stranicama od 1-394, a nakon njega Kašić donosi nekoliko dodataka na ukupno 51 stranici: blagoslov vode uoči Vodokršća, zaklinjanja primoguća i vridna...

... Blagoslov vode uoči Bogojavljenja svoje će mjesto naći u nekim krajevnim obrednicima, vjerojatno zaslugama franjevaca koji će u turskom razdoblju svoje djelovanje proširiti duboko u područje južne Ugarske, a na takav će način jedan prastari hrvatski blagoslov zaživjeti ne samo na hrvatskim, nego i na mađarskim područjima.
... slijedi Naredba od Svete Skupštine od soslovja u obzir Rituala Rimskoga, proglašena na 11. sičnja 1725. Prema toj naredbi zabranjuju se svi dotadašnji ili budući dodaci Rimskom obredniku bez dopuštenja Kongregacije obreda, a posebno Zaklinjanja primoguća i vridna... i Blagoslov vode uoči Bogojavljenja, a oba, kao što smo vidjeli, nalazimo u Kašićevu izdanju Rituale Romanum.

... Treći prijevod Rituale Romanum priredio je Dragutin Parčić i objavio 1893. god. No, ovaj Obrednik ima dodatak s naslovom: Blagoslovi odobreni po Sv. Stolici, crpljeni iz priloga k Rimskomu Ritualu, u kojemu se nalaze 42 različita blagoslova. Na samom se kraju nalazi Zakon krstiti vodu u predvečerje ili na blagdan Sv. tri kralja, s naznakom kako je odobren za njekoje biskupije po Dalmaciji. Zanimljivo je primijetiti kako je taj obred potpuno drukčiji od spominjanog blagoslova vode uoči Vodokršća, koji je, budući da se odredba iz 1725. god. nije poštivala, ponovno zabranjen 1890. god.

... Za razliku od prethodnih hrvatskih izdanja Rituale Romanum, koja su nastala kao rezultat napora pojedinaca, a Sveta Stolica ih je samo odobrila, četvrto je izdanje proizašlo nastojanjem i brigom episkopata naših krajeva, a kao takvo je poprimilo notu obvezatnosti za sve biskupije Jugoslavije.
... Obrednik je konačno tiskan 1929. god., no još je trebalo pričekati do 19. veljače 1930. odobrenje Kongregacije obreda, te su tek tada primjerci mogli stići svećenicima u ruke.
... Zanimljivo je primijetiti kako blagoslov vode uoči Bogojavljenja, jednak kao u prethodnom hrvatskom izdanju, sada postaje pridržan, odnosno onaj kojega smije dijeliti biskup ili njegov delegat.
Taj je Obrednik dobro zaživio u pastoralu i bio je službeno u upotrebi do Drugog vatikanskog sabora, točnije do posaborskih izdanja niza obrednika, a zasigurno nećemo pogriješiti kada kažemo da se mnogi svećenici i danas djelomično služe njime.

Zaista, potaknuo bih sve svećenike da koriste stare blagoslove vode koji imaju veliku izražajnost. Uporište za njihovo korištenje može se naći u dugoj i neprekinutoj tradiciji, ali sigurno i (ako je nekome uopće potrebno opravdanje) u papinom motupropriju Summorum Pontificum, jer ako papa dopušta slobodno slavljenje sv. mise i ostalih sakramenata prema liturgijskim knjigama iz 1962. godine, onda je jamačno dopušteno i blagoslovine, koje su manjeg značaja od sakramenata, podijeljivati prema rimskom obredniku iz 1929. koji je 1962., a i godinama kasnije bio kod nas na snazi. Vidi i npr. ovdje.

Na internetu možete naći Kašićevo izdanje i izdanje iz 1893. Na žalost, koliko je meni poznato, izdanje iz 1929. nije dostupno online, ali dio o blagoslovu vode navodim nešto dalje.

O blagoslovljenoj vodi možete pročitati lijepe i poučne stvari ovdje. S istog linka prenosim i blagoslov vode prema obredniku iz 1929. (usporedi sa slikama gore), te prema novom obredniku iz 1987.

Blagoslov vode po Rimskom obredniku Pavla V.



Rimski obrednik izdan po naredbi Pape Svetog Pavla V. i pregledan brižljivošću drugih papa - a ovlašću pape Pija XI. (izdan u Zagrebu 1929. str.254-256) sačuvao je višestoljetnu Predaju i praksu Crkve i što se tiče blagoslova vode.

Nakon općenitih pravila o blagoslovu glavi prvoj, odmah u glavi drugoj donosi „Kako se blagosiva voda“. Za blagoslov se pripravi sol i čista voda.



1. Zaklinjanje i blagoslov soli



Svećenik počinje zaklinjanje soli ovim riječima:

„Zaklinjem te, stvore soli, Bogom † živim, Bogom † pravim, Bogom † svetim, Bogom, koji je zapovjedio proroku Elizeju, neka te uspe u vodu, da ozdravi voda od neplodnosti: postani sô zakleta na spasenje vjernih i budi zdravlje duše i tijela svima, koji te uzmu. Neka pobjegne i odstupi od mjesta, na koje se pospeš, svaka utvara i pakost ili himbena prijevara đavolska i svaki nečisti duh, zaklet onim, koji će doći suditi žive i mrtve i svijet ognjem. Amen.“

Svećenik blagoslivlja sol ovim riječima:



„Pomolimo se.

Ponizno molimo neizmjernu blagost tvoju, svemogući vječni Bože, dostoj se u svojoj dobroti blago†sloviti i posve†titi ovaj stvor soli, što si ga dao na porabu ljudskome rodu, da bude na duševno i tjelesno zdravlje svima, koji je uzmu, i da sve, čega se ona dotakne ili što se njom pospe, bude bez ikakve nečistoće i slobodno od svih navala pakosnog duha. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.“



2. Zaklinjanje i blagoslov vode



Vodu zaklinje ovim riječima:

„Zaklinjem te, stvore vode, imenom Boga † Oca svemogućega i imenom Isusa † Krista Sina njegova Gospodina našega i krepošću Duha † Svetoga, da postaneš voda zakleta za odgonjenje svake neprija-teljske vlasti, i da možeš samoga neprijatelja s njegovim odmetnim anđelima posve iskorijeniti krepošću tog istog Gospodina našega Isusa Krista, koji će doći suditi žive i mrtve i svijet ognjem. Amen.“

Svećenik blagoslivlja vodu ovim riječima:



„Pomolimo se.

Bože, koji si na spasenje ljudskom rodu postavio prevelike tajne u sućanstvo vode, pristani milostivo na naše zazive i ulij jaki svoj blago† slov u ovo počelo, što si ga ugotovio za premnoga očišćavanja. Daj svome stvoru po svojoj božanskoj milosti moć, da služeći tvojim otajstvima odgoni đavle i uklanja bolesti. Daj, da sve, što ova voda poškropi u vjerničkim kućama ili mjestima, bude bez ikakve nečistoće, oslobodi se od štete. Ne bilo ondje kužnoga duha ni pogubnog zraka, odstupile odanle sve zasjede sakrivenoga neprijatelja, i ako je tu što protivno sigurnosti ili miru stanovnika, uzmaklo pred škropljenjem ove vode, da se obrani od svih navala zdravlje, koje prosimo prizivajući sveto ime tvoje. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.“



3. Mješanje soli i vode sa molitvom



Svećenik križajući tri puta uspe sol u vodu i rekne jednom:

„Miješanje soli i vode skupa neka bude u ime O†ca i Si†na i Duha † Svetoga. Amen

Gospodin s vama. - I s duhom tvojim.

Pomolimo se.

Bože, nepobjedne snage stvoritelju, kralju nesvladive vlasti i vazda veličanstveni slavodobitniče, koji krotiš silu protivne moći, koji svladavaš bijes neprijatelja, što riče, koji dušmansku pakost moćno pobjeđuješ, tebe , Gospodine, dršćući i smjerno molimo i prosimo: pogledaj milostivo ovaj stvor, sol i vodu, blago je prosvijetli i posveti rosom svoje dobrote. Gdje se god njome bude škropilo, odonud po zazivanju svetoga imena tvoga neka umakne svako uznemirivanje nečistoga duha i daleko se otjera strah otrovne zmije, a nama, koji prosimo milosrđe tvoje, svagda se dostoji pomagati sila Svetoga Duha.

Po Gospodinu našem Isusu Kristu Sinu tvojem, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu istoga Duha Svetoga Bog po sve vijeke vjekova. Amen.“

***

Blagoslov vode po obnovljenom Rimskom obredniku



U Rimskom obredniku obnovljenom prema odluci Svetog ekumenskog sabora drugog vatikanskog (Zagreb, 1987) o blagoslovljenoj vodi ima ove opće upute i odredbe:



Blagoslovi „uvijek naznačuju osobite duhovne učinke, koje primaju po molbi Crkve. U to uvjerena Crkva se brine da blagoslovna slavlja zaista budu na hvalu Bogu i na Njegovu čast a usmjerena na duhovnu korist naroda. Da bi to bilo što očitije, po staroj Predaji blagoslovni obrasci u prvom redu imaju u vidu slavljenje Boga zbog njegovih darova i suzbijanje vlasti Zloga u svijetu“

[Rimski obrednik: Blagoslovi, Zagreb 1987. Opće napomene br. 10-11;]



„Svako tipično blagoslovno slavlje sadrži dva osobita dijela: prvi je naviještaj riječi Božje, a drugi pohvala Božanske dobrote i prošnja neke zaštite. Slavlje obično započinje i završava kratkim obredima.



Prvi dio ide za tim da blagoslov zaista bude sveti znak koji iz navještaja Božje riječi crpi smisao i djelotvornost. Srce tog prvog dijela jest proglas Božje riječi. ... Drugi dio ide za tim da se obredima i molitvama izrazi pohvala Bogu i da se po Kristu u Duhu Sveto izmoli pomoć. Srce ovog djela predstavlja blagoslovni obrazac ili molitva Crkve, često popraćena posebnim znakom.



U blagoslovne vidljive znakove uz znak križa, kađenje navodi se „škropljenje blagoslovljenom vodom“. „U nekim se Redovima predlaže škropljenje blagoslovljenom vodom. Neka tada služitelji upozore vjernike da se podsjete na vazmeno otajstvo i obnove krsnu vjeru.“ (Rimski obrednik, brojevi: 20-22,26,d)



Na početku obreda blagoslova vode izvan misnog slavlja svećenik kaže :

„Ovaj blagoslov vode sjeća nas Krista, vode žive. Sjeća nas i sakramenta krsta po kojem smo se preporodili iz vode i Duha Svetoga. Kad god dakle budemo ovom vodom škropljeni ili se njome ulazeći u crkvu ili boraveći kod kuće, poslužimo sa znakom križa, Bogu zahvaljujemo za njegov neizreciv dar. I molimo njegov blagoslov da sakrament krsta koji smo primili s vjerom svetim životom posvjedočimo.“



Nakon čitanja Riječi Božje svećenik izriče blagoslovnu molitvu nad vodom:

„Blagoslovljen budi, Gospodine, Bože svemogući! Ti si se u Kristu udostojao blagosloviti nas živom vodom našega spasenja i iznutra nas obnoviti. Dok se služimo ili zaštićujemo škropljenjem ove vode, obnavljaj nam mladost duše da snagom Duha Svetoga neprestano hodimo u novini života. Po Kristu Gospodinu Našem. Amen.“ .“

(Rimski obrednik, brojevi: 1090,1093)



Da drugom mjestu / u dodatku/ kod blagoslova soli se moli:

„Smjerno te molimo, svemogući Bože, dostoj se blagosloviti † ovu sol. Po proroku si Elizeju zapovjedio da se uspe u vodi te ozdravi voda od neplodnosti. Gdje god se bude škropilo ovom vodom sa solju pomiješanom, odbij, Gospodine, od nas svaki nalet neprijateljev i trajno nas čuvaj prisutnošću svoga Svetoga Duha. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen“



Kod blagoslova vode moli svećenik: „Svemogući vječni Bože! Tvoj je Sin krštenjem u Jordanu posvetio vodu za službu spasenja. Po škropljenju ove vode blagoslovi † svoj narod.Neka mu ona bude spomen krsne obnove i otkupljenja svega stvorenoga, da ustraje u tvojoj milosti, živi po zakonu tvoga kraljevstva i postigne život vječni. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.“



(Rimski obrednik, Dodatak A, Blagoslov vode uoči Bogojavljenja, br. 36, stranice 456 -457)



Rimski obrednik obnovljeni uvodi kao novo kod svakog blagoslova čitanje Božje Riječi. Uz kratku homiliju to blagoslovima daje smisao i korist blagoslova. To je u starom obredniku sadržano u proširenijoj molitvi. Obnovljeni Rimski obrednik kod blagoslova vode stavlja naglasak na „spomen krsne obnove i otkupljenja svega stvorenja“, ono što je također i bit krsne vode. Samo u blagoslovu soli se spominje „odbijanje naleta neprijateljeva“.

Usporedbom prethodnih blagoslova vidimo koliko je drastična razlika između starih i novog obrednika. Sažeto bi mogli reći da "blagoslovi iz nove knjige ustvari ne blagoslivlju stvari na konstitutivan način nego žele dobre želje ljudima koji hodaju u njihovoj blizini, gledaju ih i slično". Više o problemima s novom knjigom blagoslova pročitajte kod pater Z.-a. Možda bi se ovdje moglo spomenuti i velike probleme s novim obredom egzorcizma koji su toliki da su se sami egzorcisti kao slamke spasa uhvatili popratne bilješke bivšeg pročelnika kongregacije za bogoštovlje (iza koje je navodno stajao i kardinal Ratzinger) u kojoj se kaže da mogu koristiti i stari obred.