Jedan od najvažnijih ciljeva za koje se ljudi okupljeni oko Društva "Benedictus" zalažu je učiniti pristupačnim hrvatskim vjernicima bogatstvo katoličke tradicije, a napose liturgijsku baštinu. I to ne u nekom folklornom smislu, nego prije svega kao potporu svakodnevnom življenju vjere. Kroz povijest je katolička vjera temeljito prožela protok vremena: promjenu godišnjih doba, mjeseci, tjedana, dana i sati. Jedan od ilustrativnih primjera ove činjenice je i bogatstvo narodnih izreka o vremenskim prilikama vezanim uz spomendane svetaca, odnosno blagdane. Katolički se kalendar mijenjao kroz stoljeća uvođenjem novih svetaca, povremenim pojednostavljenjima i mjesnim varijacijama. Kao i mnogo toga drugoga krajem šezdesetih godina dvadesetog stoljeća reformatori su s blagoslovom pape Pavla VI. poprilično promijenili kalendar. Bili su vođeni različitim idejama i ideologijama o kojima sada ne možemo raspravljati. Moglo bi se reći da su uzeli u ruke škare, ljepilo i koš za smeće. Kao što je nakon njihovih rezuckanja ostao od starog misala samo kostur s ispremiještanim, izbačenim i novokomponiranim molitvama, tako je i kalendar ostao pun rupa i komitetski učinjenih preobrazbi.
Bogu hvala, neki su pojedinci i zajednice sačuvale staru rimsku liturgiju i kalendar. Nakon što je papa Benedikt XVI. razriješio okove tradicije svojim motuproprijem i kod nas u Hrvatskoj pojavili su se vjernici koji žele slijediti tradicionalnu katoličku liturgiju. Zato mi je drago što njima i svima ostalim zainteresiranima, mogu danas predstaviti uradak jednog vrijednog člana Društva Benedictus. Da ne duljim dalje:
za izvanredni oblik rimskog obreda
sukladno motupropriju "Summorum pontificum" pape Benedikta XVI.
Vjerujem da će autor biti zahvalan ako ga upozorite na eventualne propuste ili izložite konstruktivne preporuke. U skladu s raspoloživim vremenom će zasigurno biti dodavane neke stvari poput uputa da li se na misi dotičnoga dana govori Gloria ili Credo, a možda jednom i vlastiti dijelovi misa pojedinog dana. No mislim da je već i ovako kalendar i više nego koristan i u svoje osobno ime te u ime svih zahvalnih čitatelja autoru iskreno zahvaljujem!
Izvrsno, čestitam! Ovo je zaista vrijedan projekt, svaka čast svima koji su sudjelovali u tome!
OdgovoriIzbrišiEvo još jedna ideja (nastojat ću doprinijeti koliko mi prilike budu dupuštale): da izradimo zidni trad. katolički kalendar i omogućimo onima koji dolaze na trad. Misu da ga kupe. Postoje radnje gdje se tako nešto može naručiti (gdje firme naručuju svoje promidžbene kalendare). Bilo bi lijepo staviti neke prigodne slike i urese na kalendar, pa ako netko ima smisla, neka pokusa...
Luka slazem se oko zidnog kalendara, pitaj Marka da ti posudi kalendar od prekoalpskih redemptorista za ovu godinu da vidis kako su oni to napravili.
OdgovoriIzbrišiSve pohvale, izvanredna ideja i izvedba! To nam je nedostajalo.
OdgovoriIzbrišiVelika hvala za kalendar. Urediti kalendar je ogroman posao. Ja koristim liturgijski kalendar u izdanju UNAVOCE na njemačkom, za TLM. Ali također uredim priručni kalendar za svaki mjesec koji otisnem na list A4, zgodno za podsjetnik.
OdgovoriIzbrišiI ja sam se mučio dal da prevedem 'feria', i odlučio sam ipak prevesti sa 'svagdan'.
LISTOPAD 2011.
Kl Poslanica Evanđelje
S 1 BDM u subotu (Salve sancta parens) B 4 Sir 24,14-16
Lk 11,27-28
N 2 16. nedjelja po Duhovima Z 2 Ef 3,13-21
Lk 14,1-11
P 3 Sv. Terezija od Djeteta Isusa B 3 Iz 66,12-14
Mt 18,1-4
U 4 Sv. Franjo Asiški, priznavalac B 3 Gal 6,14-18
Mt 11,25-30
S 5 Sv. Placido i drugovi, mučenici C 3 Heb 10,32-38 Lk 12,1-8
Č 6 Sv. Bruno, priznavalac B 3 Mudr 31,8-11
Lk 12,35-40
P 7 BDM od Krunice; sv. Marko I, papa B 2 Mudr 8,22-24 i 32-35
Lk 1,26-38
S 8 Sv. Brigita, udovica
Sv. Sergije, Bak, Marcel i Apulej, mučenici B 3
1Tim 5,3-10
Mt 13,44-52
N 9 17. nedjelja po Duhovima Z 2 Ef 4,1-6
Mt 22,34-46
P 10 Sv. Franjo Borgia, priznavalac B 3 Mudr 45,1-6
Mt 19,27-29
U 11 Majčinstvo BDM B 2 Mudr 24,23-31
Lk 2,42-51
S 12 Svagdan 17. nedjelje Z 4 Ef 4,1-6
Mt 22,34-46
Č 13 Sv. Eduard Kralj, priznavalac B 3 Mudr 31,8-11
Lk 12,35-40
P 14 Sv. Kalist I, papa i mučenik C 3 1_P 5,1-4 i 10-11
Mt 16,13-19
S 15 Sv. Terezija Avilska, djevica B 3 2Kor 10,17-18 i 11,1-2
Mt 25,1-13
Svaka čast autoru! Odlično. Nemam riječi. Bog neka blagoslovi trud.
OdgovoriIzbrišiJosip
pozdravljam ideju. osobno koristim ovaj Ordo Missae, preporucen od Ecclesia Dei:http://groups.yahoo.com/group/TheRomanBreviaryGroup/message/2721
OdgovoriIzbrišiZa prvi ću komentar biti jako blag. Nadam se.
OdgovoriIzbriši1. sv. Ćiril i Metod su stavljeni na krivi datum. Ovaj datum koji je ovdje postavljen je relikt iz vremena Jugoslavije, kad je tadašnja biskupska konferencija tražila datum blizu nekadašnjeg dana borca, iz ekumenskih razloga. U Rimu se sv. Ćiril i Metod slave 14.2.
2. Kako to da se u kalendaru nije dašao niti jedan svetac i blaženik iz Hrvatskog naroda?
3. Ako se ide za čuvanjem tradicije, onda postoji i naša krajvena tradicija, kao npr. dva spomena sv. Jeronima ( eto dobre domaće zadaće)...
4. nestala je sv. Anastazija ( ona koja se spominje u Kanonu)...i to ni na jedan od dva moguća datuma...
Seoski župnik
Seoski župniče,
OdgovoriIzbrišišto se tiče Vaših komentara:
1. Kalendar je rađen prema Missale Romanum (http://www.sanctamissa.org/en/resources/books-1962/missale-romanum-1962-pdf.html) i motupropriju Rubricarum instructum iz 1960 temeljem kojeg je spomenuti misal uređen. Tamo su Ćiril i Metod stavljeni na 7.7. i to je to.
2. Piše na početku malim slovima da se radi o Općem rimskom kalendaru. Što se tiče svetaca iz hrvatskog naroda ili onih povezanih s hrvatskim narodom (sveti kralj osnivač i zaštitnik Zagrebačke (nad)biskupije: uostalom, njegov je dan 27.6. prve klase i njegovi propriji nadjačajaju nedjeljne), imamo na umu i bit će dodani u dogledno vrijeme. Trenutno je cilj dodati proprije (uz naputke za Gloriju, Credo, Predslovlje). Problem je što je dobar dio hrvatskih svetaca i blaženika kanoniziran (beatificiran) nakon izlaženja zadnjeg hrvatskog prijevoda Rimskog misala (do tada su, mislim beatificirani samo Kažotić, Tavelić i Marko Križevčanin). Doduše, Rubricarum instructum ima određene uredbe za nove svece, a datum bi trebao biti njihov "nebeski rođendan" odnosno dan zemaljske smrti osim ako se ne utvrdi drugačije. Za "novi" obred je jasno tko utvrđuje drugačije, ali za stari nije. Konkretno: Leoplold Mandić (beatifikacija 1976.) slavi se po novom obredu 12. svibnja na njegov zemaljski rođendan. Umro je 30. srpnja i prema onome što kaže Rubricarum instrctum, trebao bi se slaviti taj dan. Doduše, čujem da je Ecclesia Dei osnovala neku komisiju koja bi se trebala pozabaviti tim stvarima.
3. Pogledat ćemo za domaću zadaću. Ipak, ovaj će kalendar biti maksimalno rubricistički nastrojen. Ako postoji formalni dokument ili prastara tradicija da se neki sveci slave tog dana, onda se slave.
4. Anastazija će biti dodana u proprije 2. božićne mise. Predstavljala je određene probleme u programiranju budući da je njen spomen na samo jednoj misi Božića (kao što vidite, kalendar je odrađen za razne godine, dakle, ima tu dosta ozbiljnog rada na softveru)
Koja je svrha vraćanja jednog kalendara a ne ukidanje važećeg. Mislim kako će to uvesti samo zbrku pa umjesto da stvar učini razumljivom učinit će baš suprotno. Očito i kreatori ovog kalendara nisu načisto kad se što treba slaviti.
OdgovoriIzbrišiMiki, kad je uvodjen novi misal i novi kalendar nije se razmisljalo previse o kontinuitetu. Zato imamo takvu zbrku. Kao sto je potvrdio i papa Benedikt XVI., stari misal (pa ukljucivo i kalendar) nije nikada ukinut. Problem neuskladjenih kalendara bi trebalo rijesiti, ali moramo priznati da trenutno u Crkvi ima puno tezih problema poput neuskladjenih doktrina.
OdgovoriIzbrišiUostalom i razliciti katolicki obredi koriste vise ili manje razlicite kalendare.
Miki, uistinu za mali broj dana nismo načistu kad ih treba slaviti. Budući da se ovaj kalendar koristi za izvanrdni oblik Rimskog obreda, Krista Kralja slavimo u nedjelju, 30.10.2011., a ne u nedjelju 20.11.2011. Stvari oko kalendara nisu tako jednostavne, tj. da se samo svode na dan pojedinog sveca, nego na organizaciju dana u I., II., III. i IV. klasu (u redovnom obredu to su svetkovine, blagdani, spomendani, a IV. klase nema), njihovo preklapanje s nedjeljama, kvatre i sl.
OdgovoriIzbrišiPosve smo načisto kad se što treba slaviti osim kod hrvatskih blaženika i svetaca beatificiranih (ne i kanoniziranih) nakon zadnjeg hrvatskog izdanja starog misala (sredina šezdesetih). Ali Opći rimski kalendar vrijedi svugdje i imamo puno pravo slaviti 14.11. misu s proprijima Jozafata Kunceviča, a ne Nikole Tavelića. A smijemo umjesto toga slaviti i misu s proprijima za Tavelića.
A problem predstavlja Leopold Mandić, kao što je gore rečeno.
OdgovoriIzbriši