O Željku i Ivici ili kako sam proveo jedan vikend na godišnjem

Jedna trenutno vrlo aktualna tema izazvala je znatiželju moje okoline, a koliko vidim i većine hrvatskih medija. Tako posljednjih dana primjećujem meni bliske osobe kako provode neuobičajeno puno vremena na internetu. Švrlja se, naime, kroz liste poreznih dužnika.

Privučen povremenim usklicima prepoznavanja preletio sam iznad ramena pogledom po ekranu i odmah uočio jednu bitnu stvar... u stvari dvije.

Prvo, da je lista katastrofalno uređena i formatirana. Istina, nedavno su je neki entuzijasti prebacili u prikladniji format te dodali pretraživanje, ali još uvijek nigdje nije bilo cjelokupne liste. A cjelokupna lista u nekom prikladnom formatu bila bi potrebna za ostvarenje druge stvari što mi je pala na pamet. Naime, ovi podatci bili bi zanimljivi za jednu socioekonomsku studiju. Budući da nisam dovoljno prosvijetljen za socioekonomske studije odlučio sam tamo i tada, vireći iza ramena ukućana, napraviti jednu «analizu u fušu».

Prvi izazov bio je, naravno, kako doći do željenih podataka. Vjerujem da bi to svatko s nešto programerskog iskustva napravio puno elegantnije i brže, no bio sam vrlo ponosan na sebe kada su dva-tri sata kasnije svi podatci bili spremljeni u excelu.

Skinuo sam listu ostalih poreznih obveznika tj. građana iz strogo znanstvenog razloga – jer me najviše interesirala. Nakon toga valjalo je oblikovati podatke te ih dovesti u korelaciju s brojkama dostupnim na stranicama Državnog zavoda za statistiku.

I tako, slijede rezultati moje «analize u fušu». Pripazio sam i prekontrolirao da se ne potkradu pogreške, ali (kao svaku analizu) i ovu treba uzeti sa zrnom soli.

***

Najprije smo gledali – prelazim na kraljevsko ili znanstveno «mi» radi dojma (naravno da sam sve skupa složio sam). Dakle, najprije smo promotrili distribuciju dužnika prema županijama.

I premda prve tri županije i zadnje tri županije po apsolutnom broju dužnika izgledaju kao na Grafikonu 1.1. ove brojke nam ne govore mnogo. (Za bolji pregled, kliknite na pojedinu tablicu ili grafikon!, op. TB)

Potrebno je dovesti ih u odnos s ukupnim brojem stanovnika po županiji što možemo vidjeti na Grafikonu 1.2.

Ohoho, pa to je već zanimljivo (Ups, ispričavam se, vraćam se na kvazistručnu terminologiju). Interesantno je primijetiti da su tri županije s najvećim udjelom dužnika u regiji sjeverne Hrvatske. Izvan je opsega ove analize ulaziti u razloge takve pojave. Vjerujemo da će buduće studije (dolazimo do razlike između studije i analize u fušu) dublje proniknuti povezanost udjela dužnika po županiji i drugih relevantnih faktora: zaposlenost, imovinsko stanje, politička orijentacija, karakter, narječje, prehrana itd...

Ipak, za potpuniju sliku nedostaje nam iznos duga po dužniku što prikazuje Grafikon 1.3.

Sada nam već stvari sjedaju na svoje mjesto ili što bi se stručno reklo došla je svinja na valov / maca na vratanca (gica na kolica, op. TB).

Dakle, možemo zaključiti da premda u Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji ima najveći udio poreznih dužnika, njihov prosječni dug po dužniku je najniži. S druge pak strane prosječni dug po dužniku je najviši u županijama koje imaju udio dužnika u ukupnoj populaciji ispod hrvatskog prosjeka – Grad Zagreb, Primorsko-goranska...

Dobne grupe dužnika ili treba zaraditi da bi se moglo dugovati

Dužnike sam, tj. smo podijelili sukladno dobnim kategorijama DZS-a. Budući je u popisu dužnika objavljeno samo godište, ovim putem se ispričavam svima koje sam nepravedno postarao, ali reklo bi se da su takve greške uprosječene sa suprotnim, «pomlađenim» dužnicima (pod pojmom dužnika mislimo naravno i na dužnice, nikako ne bismo htjeli predmnijevati manju sposobnost dužnica u ostvarenju poreznog duga prema državi, kao što ćemo uostalom analizirati kasnije).

U Tablici 2.1. možemo primjetiti najveći udio poreznih dužnika u dobi od 55 do 59 godina, a najveći iznos poreznog duga jedinke ostvaruju nešto ranije u razvoju – u dobi od 50 do 54 godine.

O razlozima ne bismo, ali kada bismo potpuno zanemarili sve ostale utjecaje koji dovode do ove distribucije, došli bismo do vjerojatno potpuno krivog, ali vrlo zgodnog naslova u novinama

« Mladi su pošteniji od pokvarenih staraca»

i podnaslova

« Čak četiri porezna dužnika preko sto godina, najstariji ima sto dvije.»

Osobna imena dužnika ili kako nazvati dijete ako ne želite da plaća porez

U ovome dijelu analize dolazimo do objašnjenja naslova posta. Prije toga ćemo, kao i kod županija, pogledati apsolutne brojke pa u tablici 3.1. možete vidjeti deset najčešćih muških i deset najčešćih ženskih imena za dužnike i dužnice.

Budući se ove tablice mogu gotovo u potpunosti upotrijebiti kao popis najčešćih imena u Hrvatskoj, ne daju nam pravu sliku. Realnu sliku, tj. odgovor koji od vaših susjeda najvjerojatnije ne plaća porez donosi udio poreznih dužnika u ukupnom broju ljudi s takvim imenom. Ukupan broj muške i ženske populacije s pojedinim imenom sam uzeo s popisa deset najčešćih muških i deset najčešćih ženskih imena koje objavljuje DZS. Nažalost, nemam broj tj. frekvenciju manje učestalih imena, ali i ovakav popis je dovoljno dobar da susjede pohvalite za savjesnost ili im prigovorite da šta oni imaju preko vaše grbače uživati u javnoj rasvjeti ili hodati asfaltiranim nogostupom. Molili bi vas da u drugom slučaju ne spominjete izvor analize. Dakle, slijedi Tablica 3.2.

Posebno bitno za izdvojiti čitateljima bloga Toma Blizanac (i brat Marko) jest kako postoji 30% veća vjerojatnost da jedinka po imenu Tomislav neće platiti porezno dugovanje od njegovog brata tj. od osobe koja se zove Marko. Zaključke, osude i pohvale donesite sami. Moram isto tako istaknuti i Anu kao ime koje zaslužuje naše neskriveno divljenje. Sve naše drage Ivane i Ane, budite i dalje uzor i svjetionik te istinski vršitelji Isusovih riječi «Podajte dakle caru carevo, a Bogu Božje.» (Mt 22, 15-21)

O spolu ili kako procijeniti podatke i moguće dovesti do sasvim krivih zaključaka

Već sam naslov završnog dijela analize govori da je spol procjena autora. Da smo naime išli u definiranje svakog imena s popisa (a ima ih preko 4.000) naslov ovog posta ne bi sadržavao 'kako sam proveo jedan vikend na godišnjem', već kako sam proveo godišnji odmor. Osim toga, sami rezultati ne bi nužno bili točniji jer imena kao Matija, Saša i slična ne bismo mogli kategorizirati.

U Grafikonu 4.1. vidimo da nije postignuta potpuna jednakost žena i muškaraca u neplaćanju poreza, posebice uzevši u obzir iznos poreznog duga.

Završavamo ovu analizu s grafikonom 4.2. iz kojeg se bez previše promišljanja može zaključiti da su žene značajno poštenije od muškaraca jer i kad ne plaćaju porez, sam iznos neplaćenog poreza jest 26% manji.

I za kraj, nadam se da ste jednako uživali u ovoj analizi kao što sam ja uživao slagati je. Da ne bi bilo nismo znali, gornji rezultati su prvenstveno namijenjeni kao lagano štivo na plaži te ih ne bi trebalo koristiti ni u kakve druge svrhe.

PS. Sve analize je napravio i post napisao Marko. Ja sam ga samo objavio. Ponovo podsjećam da veće slike možete dobiti kliknuvši na njih. (TB)