Sretan ti Uskrs, prijatelj!

Može li mi netko detaljnije objasniti ovu činjenicu:

Iako u korizmi, hodočasnici Hrvati u Svetoj zemlji u ponedjeljak, 31. ožujka su u Bazilici Kristova Groba slavili Uskrsnu Misu, što odgovara liturgijskoj povlastici svetih mjesta.

Pretpostavljam da je iz praktičnih razloga bio poredak Uskrs, pa Križni put:

Nakon Mise u Bazilici Kristova Groba Hrvati su molili Križni put kroz "Via dolorosa" probijajući se kroz gužvu i vrevu stare jezgre Jeruzalema koja živi kraj najsvetijih mjesta tako kao da se otajstvo otkupljenja ovdje nije dogodilo.

I konačno, slika uz članak me podsjetila da se upitam, a možda mi vi možete pomoći: znate li u kojim biskupijama na svijetu pričest na ruke nije dopuštena? Naiđoh kod Father Z-ja u komentarima na ovu rečenicu, ne znam koliko je istinita:

All the dioceses of Kazakhstan have communion on the tongue only in addition to San Luis, Argentina (which had this before the book was written), Lima, Peru (Fr Z draws attention to Cardinal Cipriani above), and Bologna in Italy, headed by Cardinal Carlo Caffarra, who used to be John Paul’s moral theologian.

Usput, što mislite o ovom prilagođavanju julijanskom kalendaru, jel to pravi put ekumenizma?

Nedjeljna blog preporuka 35

Podsjetio me Lex Vivendi da već odavno nisam ništa objavio u ovoj rubrici. Nekoliko blogova sam u međuvremenu počeo, a nekoliko prestao pratiti. Evo par prijedloga što biste mogli pogledati, a sami provjerite što vam i koliko odgovara. Daljnje prijedloge slobodno ostavite u komentarima.

Od blogova na hrvatskom tu su:
Ex alto omnia - čini mi se da se autorica odrekla pisanja bloga za korizmu, ali svejedno možete pogledati prethodne članke koji sadrže prijevode s latinskog i produhovljene komentare katoličkih zbivanja. Kada sam vidio da je autorica napisala na jednom postu sljedeći poziv, pomislio sam kako se trebam požuriti prije nego ju zaspu molbama (zapravo, sad mi se čini da je zato i prestala pisati):

Stoga sada i javno pozivam sve zainteresirane: ukoliko vas zanima bilo što vezano za latinski jezik, neki prijevod, molitve, nedoumice oko prijevoda i sl., slobodni ste javiti mi se na mail adresu koja piše tu s desne strane. Rado ću pomoći ako ću znati. Ako neću znati, saznat ću ;)

Evo moje molbe za prijevod: Oratio Universalis.

O Sapientia - odmah mi se svidio naziv bloga jer volim O antifone i podsjećam na njih svake godine prije Božića tekstovima u lijevoj margini ovog bloga. Za sada blog koji ne objavljuje često ima nekoliko vrlo zanimljivih prijevoda, posebno su me interesirali oni o gregorijanskom pjevanju. Izuzetno me iznenadilo, tj. bilo mi je neobično, da je autor bloga preveo i priredio čitavu knjižicu povodom molitvenog dana za papu u miru Benedikta XVI. Ne bih ni znao da takva inicijativa postoji da nisam pratio ovaj blog.

Tradicionalna Latinska Sveta Misa - Netko će reći "još jedan tradicionalistički blog", ali čini mi se da je ovaj blog posebno usmjeren na tradicionalnu molitvenu baštinu što je svakako vrlo potrebno. Dobro je imati mjesto gdje se može pročitati predkoncilske molitve i tumačenja bez polemike i moderne apologetike, naprosto onako kako su ih generacije katolika čitale i slušale.


Na engleskom ima nešto više preporuka:
Pray 4 the friars - podnaslov objašnjava svrhu: "podupiranje franjevaca od Bezgrješne sve dok ne prestanu progoni". Svakako vrijedan cilj i dobro je imati ovaj blog u vlastitoj listi ne bi li nas podsjećao na ovu ranu u srcu Crkve.

Eye of the Tiber - vjerojatno najbolji katolički satirički blog. Nešto kao The Onion samo pristojnije, pametnije i zabavnije te naravno specijalizirano za katoličke teme. Ne pratim ga redovito, ali kad god pogledam što ima novoga, redovito mi izmami smiješak na lice.

LMS Chairman - već sam dosta puta stavio poveznicu na ovaj ili onaj članak na tom blogu. Pored tema vezanih uz englesku udrugu za promicanje tradicionalne latinske mise, autor bloga, Joseph Shaw, piše i vrlo dobre analize tradicionalističkih novosti te apologetiku tradicionalnih katoličkih pozicija uz smirenost i erudiciju.

Mundabor's Blog - neće se dopasti svima, posebno onima koji misle da noviji Pape po definiciji ne mogu biti slabi ili čak loši, ali je autor bez dlake na jeziku, a svoje pozicije potkrepljuje argumentima i začinjuje oštrim sarkazmom. Blog je na engleskom, a piše ga Talijan, pa u tom smislu donosi dašak svježeg zraka u standardne anglofone blogove. Evo, pročitajte npr. ovaj članak da vidite da li vam odgovara pratiti ovaj blog.

Lux Occulta - velik broj pretkoncilskih letaka, brošura, članaka katoličke tematike.

Hodočašće naroda Summorum Pontificum pod zaštitom sv. Filipa Nerija

Prenosim obavijest o ovogodišnjem hodočašću. Moje iskustvo s prvog takvog hodočašća u Rimu 2012. možete pročitati ovdje. Svakako vas potičem da, ako možete, odete!

Vlč. Claude Barthe, kapelan hodočašća "Populus Summorum Pontificum", objavio je na stranici hodočašća sljedeću obavijest: "Za zaštitnika hodočašća Summorum Pontificum izabrali smo jednog od najpopularnijih svetaca u Rimu: svetog Filipa Nerija (1515.-1595.), poznatoga i kao "trećeg rimskog apostola" - nakon svetih Petra i Pavla - zahvaljujući snazi njegova pastoralnog djelovanja.

Priopćenje je objavljeno 16. ožujka, na sam dan kada se u Rimu obilježava čudo koje je sveti Filip Neri izveo u obitelji Massimo. Naime, upozoren da je jedan od mladih knezova obitelji upravo ispustio svoj posljednji dah bez prilike za ispovijed, sv. Filip otišao je do njega. Čim je stigao, mladić je ustao od mrtvih kako bi sv. Filip Neri mogao čuti njegovu ispovijed i dati mu oprost, nakon čega je spokojne duše zauvijek usnulo.

Kako ističe vlč. Barthe, sv. Filip Neri u Rimu je vodio "život u popunosti posvećen evangelizaciji". Nakon što je jedno vrijeme razmišljao o odlasku za Indiju kao misionar mlade Družbe Isusove, ipak je "shvatio da je njegova Indija u Rimu, točnije, da su to gradske ulice ispunjene djecom koja su prepuštena na brigu sama sebi, prosjacima i hodočasnicima."

Od samoga početka hodočašće naroda Summorum Pontificum u Rim kreće iz Crkve Santa Trinita' dei Pellegrini, nastaloj zahvaljujući sv. Filipu Neriju, koja je danas, zahvaljujući Benediktu XVI., sjedište personalne župe za izvanredni oblik rimskog obreda povjerene Bratstvu sv. Petra.

"Koji je, dakle, svetac bolji od svetog Filipa Nerija", zaključuje vlč. Barthe, "da nas primi u grad papa i dovede na Petrov grob slaviti misu koja je na izvanredan način u njegovom srcu razgarala ljubav prema Bogu"?

Hodočašće "Populus Summorum Pontificum" održat će se u Rimu od 23. do 26. listopada. U subotu 25. listopada u podne kardinal Burke prikazat će svečanu misu u bazilici svetoga Petra.

Hodočašće sedam crkava

Započeti ću ovaj post parafrazirajući uobičajenu prvu rečenicu iz Traktor Toma:

Bilo je vedro sunčano jutro u proljetnom Rimu.

Potaknut prekrasnom biografijom sv. Filipa Nerija koju mi je darovao (misleći da mi je posudio) moj brat Tomislav, krenuo sam na hodočašće sedam crkava u Rimu.
Detalje oko sedam crkava, povijesni nastanak hodočašća, običaje i slično možete vrlo lako naći na internetu. Svakako pročitajte što o sv. Filipu Neriju i oratorijancima piše Splendor mudri.
Važno je napomenuti kako je moja priprema za put bila navedena biografija i nešto preciznija karta od ove povijesne:

Izvor: Wikipedija

Kartu, koju u cijelosti reproduciram niže, mi je također poklonio moj mecena kojem se ovim putem zahvaljujem.

Izvor: Google maps & T.B.

"Blaženi, koji se pouzdavaju u sv. Djevicu. Njihovo je ime upisano u knjigu života."

Bonaventura je npr. kao učenjak perom slavio Bogorodicu. Ja nisam čitao njegove kompletne biografije ili prošao njegova djela, ali me uvijek silno diralo, što sam čitao o Bogorodici iz njegova pera. U jednoj kratkoj francuskoj biografiji sv. Bonaventure našao sam npr. ovo: 'Onim blaženstvima, koje je Gospodin proglasio, valja dodati deveto blaženstvo, koje glasi: Blaženi, koji se pouzdavaju u sv. Djevicu. Njihovo je ime upisano u knjigu života'. A Bonaventura je naučitelj Crkve. Dakle, njegove riječi bez sumnje znače nešto.

(iz pisma bl. Alojzija Stepinca jednom franjevcu, iz knjige A. Benigara)

Na slici "Posljednji sud" Michelangelo je prikazao dva čovjeka, koja se prigodom općeg uskrsnuća dižu prema nebu uz pomoć svoje Krunice, za koju su se uhvatili. Sam dobri Bog znade koliko se već duša od vremena sv. Dominika vinulo k nebu po molitvi sv. Krunice. Nju su držali u rukama priprosti seljaci i moćni vladari, glasovite vojskovođe i obični vojnici, veliki učenjaci i neuki ljudi, djevojke i mladići, staro i mlado, čak i malena djeca. Sveta je Krunica bila jedno od najvažnijih sredstava u radu Crkve Kristove od vremena sv. Dominika do danas. Tako će biti, bez sumnje, i do konca svijeta. Sveta Krunica je i u hrvatskom narodu od najveće važnosti. I u našoj je nadbiskupiji ona bez sumnje najmilija molitva priprostog puka, a i mnogih školovanih ljudi.

Gornje riječi početak su predgovora bl. Alojzija Stepinca uz knjigu Krunica koju je dominikanac p. André Pradel napisao prije gotovo 140 godina. Kardinal Stepinac preveo je tu knjigu s francuskog kako kaže "u želji da svojim vjernicima učinim ovu molitvu što dražom i potaknem ih na što veću revnost". Hrvatski su dominikanci drugo izdanje objavili prije desetak godina i može se vrlo povoljno kod njih nabaviti. U knjizi je sadržano četrdeset obrazaca za različite staleže, prigode i nakane. U svakom obrascu za svaku od 150 Zdravomarija koje čine cjelokupnih 15 otajstava donosi se redak ili dva kratkog razmatranja. Evo jednog primjera koji je čitav dostupan na internetu: Krunica osobe koja ima redovničko zvanje. Ja vam prigodom današnje svetkovine donosim samo jednu desetku - prvo radosno otajstvo, ali u tri slučajno izabrane verzije:

Prvo radosno otajstvo: Navještenje blaženoj Djevici Mariji
- Oče naš...
Krunica oca i majke
1. O Djevice, čestitamo ti na božanskom materinstvu. - Zdravo Marijo...
2. Ti si savršeni uzor svima onima koje Bog poziva da stvore obitelj. - Zdravo Marijo...
3. Tko bi mogao izreći nježnost tvoga Srca prema tvome božanskom Sinu? - Zdravo Marijo...
4. O, ljubavi neusporediva, ispuni nas svojim svetim kucajima! - Zdravo Marijo...
5. Djevice Marijo, uzmi pod svoju zaštitu mladu obitelj koju nam je Bog povjerio. - Zdravo Marijo...
6. Mi ti darujemo tu djecu, mi ti je posvećujemo od svega svoga srca. - Zdravo Marijo...
7. Ona su manje naša djeca nego tvoja. - Zdravo Marijo...
8. Sveto krštenje učinilo te njihovom majkom! Ne zaboravi ih! - Zdravo Marijo...
9. Mi ćemo biti samo tvoji zamjenici u brigama za tijelo i dušu te djece. - Zdravo Marijo...
10. O Majko Božja, daj nam duha svoga, da dobro izvršimo svoju zadaću.
- Zdravo Marijo... Slava Ocu... O, moj Isuse...

Krunica siromaha
1. Tješite se Adamova djeco, koji ste obasuti oskudicom i nevoljom. - Zdravo Marijo...
2. U toj tajni Utjelovljenja silazi s neba dragocjeno blago. - Zdravo Marijo...
3. Sam se Sin Božji daruje vama i dolazi stanovati među vas. - Zdravo Marijo...
4. On prima vaše siromaštvo i uzima ga za svoju baštinu, da vas obogati boljim dobrom, milošću i slavom. - Zdravo Marijo...
5. Milost koju vam nosi jest dobro vrednije od svega zemaljskoga blaga. - Zdravo Marijo...
6. Isus daje milost svima, ali nadasve je daje u izobilju siromasima. - Zdravo Marijo...
7. Slava koju daje jest vrhunac blagostanja i sreće. - Zdravo Marijo...
8. I ta slava je posebna baština onih koji prigrle siromaštvo s ljubavlju bilo iz nužde, bilo iz kreposti. - Zdravo Marijo...
9. O, ne mrmljaj radi svoga vremenitog siromaštva! - Zdravo Marijo...
10. Ne optužuj Božju providnost: ona stavlja u tvoje ruke neprolazno bogatstvo obasipljući te duhovnim dobrima.
- Zdravo Marijo... Slava Ocu... O, moj Isuse...

Krunica da se izprosi obraćenje nekog grešnika
1. O Marijo, evo Sina Božjega, koji ostavlja nebo i dolazi na zemlju, tražiti izgubljenu ovcu. - Zdravo Marijo...
2. O, divna ljubavi dobrog Pastira, kako si vrijedna priznanja! - Zdravo Marijo...
3. O, milosrdni Pastiru, ja te molim za jednu dušu, koja se jako udaljila od staze života. - Zdravo Marijo...
4. Ona ide velikim koracima prema propasti. - Zdravo Marijo...
5. Zar ćeš dopustiti, dobri Isuse, da zauvijek propadne? - Zdravo Marijo...
6. Zar nećeš imati za nju nijedan samilosan pogled? - Zdravo Marijo...
7. O, božansko Svjetlo, rasvijetli tmine, u kojima je ta duša uronjena. - Zdravo Marijo...
8. O, Sunce pravde, rastopi ognjem ljubavi led ovoga otvrdnutog srca! - Zdravo Marijo...
9. Majko Božja, moli za ovu siromašnu dušu! - Zdravo Marijo...
10. Moli tako dugo, dok se potpuno ne obrati.
- Zdravo Marijo... Slava Ocu... O, moj Isuse...

***

Dok je boravio u Krašiću, rado je vjenčavao mladence i tom im zgodom redovito darivao lijepu sliku bl. Djevice Marije, da je objese u svojoj kući. Činio je to zato, što se, kako je sâm pričao, sjećao blagotvornog utjecaja, što ga je obiteljska slika Majke Božje Pomoćnice izvršila na njega u rodnoj kući.
[...]
«Ovakav poklon može mnogo učiniti u jednoj familiji. Slika visi na zidu u kući, ljudi je svaki dan gledaju, ona ih potiče na molitvu, i na štovanje Majke Božje. A kada dođu na svijet djeca, kud ćete ljepše pouke, nego kad otac ili mati pokazuju na slici svome djetetu sliku Majke Božje s malim Isusom i govore mu o njima?»

Jednoć je dao župniku 8.000 din., da bi mu kupio sliku Majke Božje, da je pokloni djevojci, koja se udaje. «Vrijedna je djevojka — rekao je — a onda uspomena u obitelji je velik poticaj za sve dane u životu. Dođu krize, pa ih pogled na sliku sjeća vjernosti i zakletve. Ovakva slika poziva na molitvu, doći će na svijet djeca i tko zna, koliko će duhovnog dobra otuda i ona crpsti. To nije luksus, to je i te kakva potreba».

(iz knjige A. Benigara)

John Lamont - Zašto Židovi nisu neprijatelji Crkve?

U nastavku donosim članak dr. Johna Lamonta objavljen u časopisu Homiletic & Pastoral Review. Zahvaljujem osobi koja je prevela tekst i napominjem da će moderiranje komentara biti nešto strože pod ovim člankom.

Jean-Philippe Rameau

Naiđoh preko twitter računa bloga Rorate Caeli na djela Jean-Philippe Rameaua kojemu je ove godine 250. godišnjica smrti. Vjerujem da ima čitatelja koji mi mogu preporučiti nešto slično ovome (po mogućnosti pojedine skladbe, ne samo ime skladatelja):

Jasam, reççe, Jossip sveti

K tebi se, o sveti Josipe, utječemo u svojoj nevolji. (Pošto smo tvoju Presvetu Zaručnicu za pomoć zamolili, molimo pouzdano i za tvoju pomoć.) Za ljubav koja te je s neoskvrnjenom Djevicom i Bogorodicom vezala i za očinsku ljubav kojom si dijete Isusa grlio, smjerno te molimo da baštinu koju je Isus Krist svojom krvlju otkupio, milostivo pogledaš te našoj nevolji svojom moći u pomoć pritečeš. O brižni čuvaru božanske obitelji, brani odabrano potomstvo Isusa Krista; ne daj, predragi Oče, da nas okruže zabluda i pokvarenost. Budi nam s neba milostivo u pomoći, o naš jaki zaštitniče, u borbi s vlašću tmine, pa kao što si nekoć dijete Isusa iz najveće pogibli života izbavio, tako i sada brani Svetu Crkvu Božju od svih zasjeda neprijateljskih te nas svakoga pojedinog trajno uzmi pod svoje okrilje da mognemo po tvojem uzoru i tvojom pomoći sveto živjeti, blaženo umrijeti i u nebu vječno blaženstvo zadobiti. Amen.

(Molitva pape Lava XIII.)

Način za pozdravljati svetoga Josipa Patriarku

staroga, i novoga Zakona, Zaručnika pričiste Majke Božje Marie koga bi prilika pravedni Patriarka Josip Staroga Zakona.

Na uspomenu njegovih Radosti i Žalosti

Pridgovor Bogoljubnim.
Dva Fratra Reda svetoga Franceska, mnogo bogoljubna svetomu Josipu, putujući priko mora od Fiandre, razrušivši se plav, padoše u more, i uhitiše se nike dašćice, i dva dni postaše u more nošeni od valova simo i tamo, priporučujući se svetomu Josipu. Treći dan ukaza se njima sveti Josip u obličju lipa mladića, pozdravi ih, i pokripi ih, i dovede ih zdrave na kraj. Kako se vidiše oslobođeni, zafališe Bogu, i onomu mladiću, i moliše ga, da im reče njigovo ime: Ja sam, reče, Josip sveti. Potom toga objavi im sedam Radosti i Žalosti, koje ima na ovom svitu, obećajući da bi pomoga u svakoj potribi sve, koji bi na uspomenu od ovih Radosti, i Žalostih svaki dan govorili sedam Oče naši, i sedam Zdravi Maria. I pobignu od njihovih očiu.

Uzmite, daklen, Bogoljubni, način za ovo izpuniti za slavu Božju, i čast Josipa svetoga i za vašu duhovnu i tilesnu korist.

Radosti i žalosti svetoga Josipa

Preuzeto i djelomično prilagođeno iz djela Czvit razlika mirisa duhovnoga (Flos varii odoris spiritualis) fra Tome Babića.

Dodano nešto kasnije: Evo i novije verzije Pobožnosti na spomen sedam žalosti i sedam radosti sv. Josipa iz jednog molitvenika. Zahvaljujem čitatelju koji mi je poslao te molitve.

Zgužvana novčanica i druge priče

Jedan poznati govornik započeo je svoj seminar tako što je podigao novčanicu od 50 eura u vis. U prostoriji je bilo ukupno 200 ljudi.

Pitao je: “Tko želi ovu novčanicu?”

Svi su podigli ruke.
...

Nastavak ove pričice naći ćete na mnogim mjestima po webu, npr. ovdje, ovdje ili ovdje. Detalji su različiti, ali poanta je ista. Kao što čak i izgužvanu i prljavu novčanicu ljudi rado uzimaju ako im je poklonjena jer i dalje ima vrijednost, tako i mi zadržavamo vrijednost kroz kakve god životne situacije prošli i netko (ovisno o pripovjedaču - Bog ili bližnji) nas ljubi.

Čuli ste, vjerujem, do sad ovu ili slične priče. Tko voli, nek' izvoli. Ja sam na nju slučajno naišao na popularnom bitno.net portalu i odmah me podsjetila na jedan doživljaj članova moje obitelji koji su mi ispričali prije nekoliko tjedana. Naime, oni su bili na nedjeljnoj misi u jednom slavonskom selu gdje je svećenik za propovijedi izveo performance u stilu ove priče. Koristio je novčanicu od 50 kuna, ali inače je radnja bila slična, uključujući i presavijanje, a čini mi se i gaženje novčanice. I nakon što je tako šećući crkvom zlostavljao novčanicu, pitao je opet nazočne vjernike tko hoće tu novčanicu potičući ih da se jave uz razna potpitanja. Jednu je ženu pitao zašto hoće tako zgužvanu novčanicu. Moram priznati da bih mu ja rekao da sam bio na toj misi (hvala Bogu, nisam) da bih mu dao tih 50 kn i još 50 mojih samo da završi propovijed i prestane se sramotiti pred narodom. Ova mu je žena rekla da bi htjela uplatiti misu za pokojne. Vjerojatno se to nije baš dobro uklopilo u sentimentalnu plitku pričicu, pa je prešao preko toga.

Ne bih vam ni pričao ovu dogodovštinu da su moji ponovljeni pozivi da me se poštedi izvještaja s novus ordo misa ostali uslišani. Ljudi iz moje okoline često imaju potrebu podijeliti sa mnom detalje zabavnih programa te neugodnih ili heretičnih izjava svećenika s misa na kojima su bili. Ja im kažem kako među ostalim zato i idem na tradicionalnu misu da ne bih morao takve stvari slušati i gledati (ili žmiriti), ali nema vajde. A valjda smo zato dobili obilni trogodišnji lekcionar da bismo slušali priče o siromašnom hromom slijepom prosjaku koji je mirisao ruže i gledali loše verzije protestantskih propovijednika kako šeću kroz crkvu i pokušavaju nasmijati kraljevsko svećenstvo svojim pošalicama.

Gostujući autor - Tekstovi o mons. Lefebvreu i SSPX-u objavljeni u Naciji

Zadnjih dana umnožio se broj objavljenih tekstova o SSPX-u na hrvatskom (v. npr. Bitno.net - 1, 2; Lex Vivendi - 1, 2; HRsvijet; Christus Rex). Učinilo mi se zato zgodnim objaviti članke koji su u tiskanom izdanju časopisa Nacija izašli prošle godine o čemu sam vas tada obavijestio (1, 2). Zahvaljujem autoru teksta koji mi je dao dopuštenje da to učinim.

Nastavak za komentare s posta Misa i predavanje SSPX-a u Zagrebu 27.4.2014.

Misa i predavanje SSPX-a u Zagrebu 27.4.2014.

Kako vidim na blogu Christus Rex, Svećeničko bratstvo svetog Pija X. i ove će godine pohoditi Zagreb. U nedjelju 27. travnja 2014. p. Franz Schmidberger, bivši poglavar bratstva, služit će misu s početkom u 9,30 sati i nakon toga održati predavanje u hotelu Palace. Daljnje informacije naći ćete na prije navedenoj poveznici.

Bilo bi dobro da prije eventualnog komentiranja pročitate prethodne najave i izvještaje o posjetima kao i kometare pod tim tekstovima (2012. - najava, izvještaj, 2013. - najava, izvještaj). Naravno, ove godine pojavljuju se i novi elementi, sve ste slobodni komentirati ako zadržite pristojnost i sjetite se da se nalazite na mome blogu. Hvala!

S obzirom da od svibnja prošle godine postoji blog Christus Rex koji je jasno obilježen kao blog privržen (F)SSPX-u (a od nedavno je i njihovo poluslužbeno glasilo), vjerujem da ove godine nećete za izvještaj s događanja ovisiti o mojem skromnom blogu. Također, od prošle godine na hrvatskom jeziku postoje dva bloga koji su se odredili vrlo negativno prema SSPX-u (Caritas et Veritas, Lex Vivendi), te očekujem da će se dio rasprave premjestiti u njihovu smjeru.

Kao i uvijek ne treba ni napominjati (ali ipak ću napomenuti) da ni ja ni Društvo Benedictus nismo sudjelovali u organizaciji ovog posjeta.

Konačno, najdelikatnije pitanje (što se mene tiče). Možda je bolje da ga odmah riješimo kako se ne bi rastezalo u komentarima. Kao što vidite, ove godine će se misa održati u nedjelju ujutro, a ne u petak navečer kao prethodne dvije godine. Odrednica prvi tjedan nakon Uskrsa ipak ostaje. Neki bi nazvali slučajnošću, neki providnošću, a neki testom činjenicu koju, na žalost, moram ovom prilikom javno navesti premda to možda nisam ovlašten. Naime, koliko sam shvatio od preč. g. Vitkovića, on će te nedjelje biti u Rimu na kanonizaciji bl. Ivana XXIII. i bl. Ivana Pavla II., pa (gotovo sigurno) neće biti tradicionalne mise u sv. Martinu. Jasno da prečasni Vitković ovo već duže planira potpuno neovisno o posjetu SSPX-a. Vjerujem da i u SSPX-u nisu za njegovu odsutnost znali kod planiranja datuma svoga dolaska. Zanimljivo je primjetiti da se uz spomenuta dva događaja, kanonizaciju dvojice papa, posjet Bratstva sv. Pija X. Zagrebu, te iste Bijele nedjelje odvija i Susret hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku.

Evo jednog lijepog teksta ‘Sin sam razvedenih, pa ponovno vjenčanih i tvrdim: Uskratiti im pričest doista je milosrđe’ koji me podsjetio na vrlo dobru seriju Brideshead Revisited (1,2), rađenu prema istoimenoj knjizi (3) britanskog pisca Evelyna Waugha, koju sam nedavno odgledao.

Kako razarati Crkvu glazbom

Dobio sam na mail poveznicu na priču o nekom riječkom metal bendu za kojeg nisam čuo jer takvu glazbu izbjegavam. Oni navodno "rokaju za Gospodina" što je čini mi se i naziv jedne radijske emisije p. Ante Bobaša, dominikanca koji je svoju zanimaciju našao u uvođenju svjetovnih ritmova i melodija kroz nešto što bi trebao biti kršćanski rock, a meni (koji sam za to područje potpuno nezainteresiran) djeluje kao čardak ni na nebu ni na zemlji tj. nešto što nema ni zabavne ni duhovne svrhe.

Inače bih preletio preko teksta dotičnog članka i odmah ga zaboravio da mi naslov i sljedeća rečenica nisu privukli pozornost:

Zbog sadržaja pjesama već na početku pokušaja izdavanja CD-a naišli su na prepreke. Naime, šef izdavačke kuće iz Rijeke, koji je protestant, s kojim su dogovorili izdavanje albuma, uvjetovao im je da uklone pjesme u kojima se spominju Djevica Marija i katolički sakramenti.

Kao što ste, nadam se, do sada već shvatili, ne mogu reći da me previše briga tko će izdavati skladbe kršćanskog/katoličkog metal benda, ali me zaintrigiralo koja je to glazbena izdavačka kuća iz Rijeke. Ako se ne varam, to je Bono Records koju vodi Andrej Grozdanov. Gospodin Andrej Grozdanov vodi na Hrvatskom katoličkom radiju redovitu emisiju o suvremenoj kršćanskoj glazbi Lifesong. Kroz nju jamačno promovira svoja protestantska shvaćanja o glazbi i općenito o vjeri. Evo samo malog izvatka iz jednog intervjua s njime uz moje naglašavanje kurzivom:

-Snalaze li se crkveni pastiri u svemu tome?

Neki da, neki ne. Neki crkveni pastiri su shvatili što se događa, da propovijedi koje propovijedaju nedjeljom ljudi zaborave do ponedjeljka, a da pjesme fućkaju i pjevaju godinama. Takvi su uzeli pod svoje, glazbeno podržali, opremili i teološki izgradili ponajbolje glazbenike kako bi dio tih propovijedi i poruka iz Biblije živjelo kroz pjesme i bile svakodnevno ohrabrenje ljudima koji slušaju te pjesme u autu, na poslu u kući, itd. Ti pastiri su dali platformu glazbenicima, tretirajući ih sebi ravnima, radnicima na istom polju, zaposlili ih u sklopu Crkve i dali im odgovornost sukreiranja liturgije i crkvenog života. Pjesma je uvijek pratila čovjeka u svim njegovim stadijima života, od rođenja do smrti i tu činjenicu treba cijeniti. Oni koji ne vide što se događa na okupljanjima mladih koje prati dobra glazba, gube svoje članstvo i zatvaraju Crkve. Ne želim reći da je glazba najpresudniji element u jednoj zdravoj Crkvi, ali da je itekako važan o tome ne treba više ni govoriti.

Složio bih se da je glazba itekako važna u crkvi (usput, ako mislite da jedan protestant ovog kalibra ne promiče svoja uvjerenja, pogledajte samo kako koristi riječ Crkva). Glazba je nešto što djeluje na puno dubljoj razini od slike ili predstave. Podsjetila me nedavno na to jedna zgoda u mojoj župnoj crkvi. Na kraju mjesečne mise na kojoj se moli za dominikanska zvanja desetak prisutnih dominikanaca zapjevali su zajedno dominikansku verziju Salve Regine. To je prekrasna pjesma i definitvno najtradicionalnije što se može doživjeti od naših dominikanaca. Nakon što su je otpjevali, i to okrenuti u ispravnom smjeru (ad orientem), u tišini su izašli iz Crkve. Čovjek bi rekao: hvala Bogu! Poslije nekoliko minuta blažene (polu)tišne, započeo je u crkvi sastanak krizmanika, prvopričesnika ili nešto tog tipa. Za početak su vjeroučitelji s vjeroučenicima zapjevali stravični Glory, glory, aleluja! 

Drugi primjer toga tipa je bilo neugodno iznenađenje kada sam jednom u istoj župnoj crkvi za vrijeme pričesti začuo pjesmu koja me automatski izbacila iz prikladnog duhovnog raspoloženja. Pjesma ide otprilike "Tko li je nebeska Djevica ta" itd. Reklo bi se, tipična novokomponirana pjesmica, da nije glazbe. A nju će svatko tko je ikada morao slušati radio prepoznati kao Scarborough Fair, baladu najpoznatiju u izvedbi Simona i Garfunkela. I jedino što sam mogao pomisliti idući na pričest bilo je: "Zašto me tjeraju da u ovom svetom trenutku slušam Simona i Garfunkela?" Naravno, da sam im to poslije mise rekao, vjerojatno bi bilo povrijeđenih srdaca ili barem uputa (što sam dobio u drugoj crkvi) da idem na drugu misu.

No, vratimo se nakon ove digresije na protestanta, g. Grozdanova. Ali, ovaj puta brata gore spomenutog Andreja, Zorana Grozdanova, urednika u izdavačkoj kući Ex Libris. Kao što se Andrej trudi u glazbenom, Zoran neumorno u knjižarskom i teološkom području potkopava pravu vjeru i jedinu Crkvu. U tome mu nesebično pomažu katolički teolozi u Hrvatskoj kao što pokazuje primjer Adalberta Rebića (pokoj mu duši) iz emisije na koju smo se prije nekoliko godina osvrnuli na ovom blogu ili pak Antuna Šuljića iz ovog video priloga. Na zadnju navedenu poveznicu podsjetili su me komentari koje sam našao na blogu počevši od ovoga. A kad sam pročitao posljednji komentar u tom nizu (na foto-članku o odlasku Benedikta XVI. u mirovinu) morao sam se gorko nasmijati. Tko bi rekao da će godina dana toliko promijeniti perspektivu. Evo teksta bez daljnjih mojih opaski:

Don Šuljića poznajem od prije nešto godina, dok je stanovao kod časnih karmelićanki. Držao je "duhovnu obnovu" za odgajateljice o nesuđenju drugog, te govorio o svojim prijateljima homoseksualcima koje poštuje i na osuđuje (pri tom ne spominjući pojam grijeh ni jednom riječju). Naši moderni svećenici... Tad još nisam ništa znala o modernizmu, ali zato jesam o grijehu. Ostalo mi je u sjećanju kao čudno i ni malo duhovno poticajno.

S.Š.

Kažu mi da se izdanja Ex Librisa naveliko prodaju i propagiraju po katoličkim sajmovima i skupovima. Uostalom, sjetimo se samo podlih članaka na blogu Responder koji je promicao istu teologiju, a autor bloga se, koliko je meni poznato, sprema za svećenički poziv u jednoj hrvatskoj redovničkoj zajednici.

Možda je nekad bolje ne povući nit koja viri kako se ne bi odmotalo klupko.

PS.  Prije objave ovog vrlo razvedenog razmišljanja (na čemu se ispričavam), naiđoh na nešto što se zove "Plava pjesmarica". Kad sam vidio naslove pjesama, imao sam svojevrsno otvaranje očiju: da, to je to. To su pjesme od kojih se duša suši, a zubi počinju škripati. Ako bih mogao poželjeti samo jednu stvar vezanu uz našu liturgijsku glazbu, bilo bi to da svojevrsna crna rupa proguta iz knjiga, papira i sjećanja pjesme koje se nalaze u Plavoj pjesmarici. Dođi, gospodine Isuse.

Pjevanje

Ako trebate ideju što bi vaš zbor mogao pjevati u korizmi, možda vam ova kratka zbirka korizmenih pjesama (s notama) može pomoći.

***

Na stranicama Vrhbosanske nadbiskupije naći ćete mnoštvo snimki koje mogu biti od koristi i svećenicima i zborovima i običnim vjernicima. Među ostalim tu se nalaze napjevi koje bi svaki svećenik trebao znati te snimke svih četiriju Muka, ali i puno drugih materijala.

Postoje različiti načini na koje možete bez puno truda spremiti sve glazbene (i druge) datoteke koje su prikazane na istoj stranici. Ja koristim FlashGot dodatak za Firefox.

Oko zabrane stare mise na koledžu sv. Ivana Fišera i Tome Mora

Nakon što je Rorate Caeli donio izvještaj o zabrani služenja tradicionalne mise na koledžu sv. Ivana Fišera i Tome Mora, pojavile su se na engleskom jeziku različite analize ovog događaja. Na hrvatski jezik preveo je ovu vijest blog Quo vadis Croatia, a iza toga i Splendor (1,2) s detaljnijim informacijama.

Raspravu oko opravdanosti ovog poteza možete nastaviti ondje gdje je i započeta, kod Splendora (na gore navednim linkovim). Ja ne bih ponavljao sve izrečene argumente, pa ću ovaj post ostaviti s isključenim komentarima. Uostalom, korizma je već počela. Uputit ću vas ipak na dva teksta uvijek razboritog Josepha Shawa, predsjednika najvažnije laičke udruge za promicanje tradicionalne mise, britanskog Latin Mass Societyja:
Is the EF dangerous to souls?
Radical trads spoiling it for everyone?

Prosti, Gospodine, prosti puku svome

Memento, homo, quia pulvis es, et in pulverem reverteris.

Pomeni, člověče, jako prah jesi, i v prah vazvratiši se.

Spomeni se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah obratiti.

Raju, moj raju

Седе Адам прямо рая, / и свою наготу рыдая плакаше: / увы мне, прелестию лукавою увещанну бывшу / и окрадену и славы удалену! / Увы мне, простотою нагу, ныне же недоуменну! / Но о раю, ктому твоея сладости не наслаждуся: / ктому не узрю Господа и Бога моего и Создателя: / в землю бо пойду, от неяже и взят бых. / Милостиве щедрый, вопию Ти: / помилуй мя падшаго.

Sede Adam naspram raja, i svoju golotinju oplakujući, ridaše: "Avaj meni koji sam bio lukavom prelašću nagovoren i pokraden i od slave udaljen! Avaj meni, negda nagom u prostosrdačnosti, a sada pak zbunjenome! Ali, o raju, više se tvoje sladosti neću nasladiti, više neću videti Gospoda i moga Boga i Stvoritelja jer ću u zemlju otići od koje i bih uzet, milostivi i milosrdni vapijem Ti: Pomiluj me, paloga."

Sjedi Adam nasuprot raja oplakujući svoju golotinju: "Jao meni zavedenomu i okradenomu đavolskom napašću, lišenom slave! Jao meni što sam po svom razumu postao gol i siromašan! O, raju, više ne osjećam tvoje naslade, više ne gledam Gospoda Boga, stvoritelja svega! Poći ću u zemlju iz koje sam uzet! Milosrdni i milostivi, vapim Tebi: Smiluj mi se palome!"

(Stihir sutrašnje, Siropusne nedjelje)

***

Idući tjedan počinje korizma. Dobro bi bilo otići na kraće ili duže duhovne vježbe, ali jer ih kod nas nema u tradicionalnom duhu, a i mnogi vjernici imaju brojne obaveze, možda mogu poslužiti audio snimke koje se nalaze na internetu. Potrebno je odvojiti barem sat vremena dnevno (bolje bi bilo sat ujutro i sat navečer) kroz nekoliko dana. Moji prijedlozi su Audiosancto, Arhiv o. Hardona, Serija govora biskupa Sheena, niz nagovora o. Thwaitesa. Naravno, poslušao sam samo manji dio snimki s prethodnih linkova. Predlažem vam da malo prolistate i izaberete ono što vam se čini prikladno, ali i da kad jednom nešto odaberete ustrajete u slušanju (uz razmatranje, molitvu itd.) do kraja. Slobodno ostavite svoju preporuku u komentarima.

(Dodano 4. ožujka 2014.: još materijala.)