U protekloj godini (1.1.2010.-31.12.2010.):
La guerra giusta secondo la Chiesa. VIDEO
Prije 56 min
"Blago čistima srcem. Opasnost pornografije" naziv je najnovije publikacije u izdanju Glasa Koncila, a ujedno i prvog takvog projekta u Hrvatskoj kojime se želi upozoriti na rastuću epidemiju ovisnosti o pornografiji, o kojoj američki biskup Robert Finn već više godina upozorava američku javnost ističući važnost dostojanstva ljudske osobe nasuprot svekolike relativizacije i komercijalizacije suvremenog društva te srozavanja ljudske osobe na puki objekt.
Inicijator projekta je svećenik Zagrebačke nadbiskupije Borna Puškarić koji se ovoga ljeta susreo s biskupom Finnom te je došao na ideju kako bi bilo dobro i korisno djelovanje i pastoralne metode mons. Finna proširiti u Hrvatskoj. U projekt su se uključili Glas Koncila, stručni suradnici prevoditelji i lektori te donatori bez čije dobrote i otvorenosti ta jedinstvena publikacija ne bi ugledala svijetlo dana. Projekt je prepoznao i podržao Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba te financijski potpomogao tiskanje.
"Autor progovara o pornografskoj industriji u SAD-u, o internetskoj pornografiji kao najbrže rastućoj ovisnosti u svijetu, o posljedicama korištenja pornografije kao i o njezinim žrtvama, o utjecaju koji pornografija ima na shvaćanje spolnoga čina, na svijet mode, na djecu i na mlade", ističe se u predgovoru publikacije koja je u prvoj nakladi tiskana u 25.000 primjeraka i posredstvom suradnika u pastoralu mladih distribuirana na brojne župe diljem Hrvatske.
Autor u publikaciji nakon uvoda u tri koraka obrađuje problem: prvo tumači što katolički nauk govori o ljudskoj osobi, zatim donosi konkretne podatke o problemu pornografije te u trećem dijelu predlaže "reakciju na problem".
"Uvjet za korištenje pornografije je šutnja. Prekinuti tu šutnju u razgovoru s drugom osobom može biti zastrašujuće, ali i oslobađajuće", ističe mons. Finn u tekstu pod naslovom "Suočiti se s problemom i imenovati ga".
Zaprepašćujuća je činjenica koju mons. Finn argumentirano navodi u tekstu da u SAD-u prihod od pornografije premašuje ukupne prihode televizijskih kuća ABC, CBS i NBC te ukupne prihode koncesija profesionalnog nogometa, bejzbola i košarke. Procjenjuje se da je samo u SAD-u godišnje prihod od pornografije 12 milijardi dolara, dok je svjetski prihod više od 57 milijardi dolara godišnje i u stalnom rastu.
I dok s jedne strane brojke pokazuju veliku zaradu pornografske industrije koja se s razvojem masovnih medija i Interneta može širiti do neslućenih daljina, potrebno je itekako progovarati o psihičkim posljedicama ovisnika koji i sami ne shvaćaju niti priznaju da su upali u klopku ovisnosti, a sve to ima itekako posljedice na osobni, obiteljski i društveni život svakog pojedinca.
Publikacija "Blago čistima srcem. Opasnost pornografije" u središte stavlja dostojanstvo čovjeka te u svjetlu Isusovog govora na gori (Mt 5) stavlja pred čitatelja čistoću srca kao preduvjet u borbi protiv pornografije i svakog drugog napada na ljudsko dostojanstvo.
Za sve informacije vezane uz nabavu brošure, ili daljnju pomoć u sponzoriranju troškova tiska i distribucije, može se poslati svoj upit ili prijedlog na elektronsku poštu: blagocistimasrcem@gmail.com.
Zla s kojima se borimo često nas drže u ropstvu tišine. Strah, neugoda i sram mogu biti pogotovo intenzivni kad se radi o nečemu kao što je pornografija. Dubok uvid u to imao je sveti Ignacije Lojolski. On je zapisao:
"Kada neprijatelj ljudske prirode iskušava pravednika svojim trikovima i smicalicama, želi da one ostanu tajne. Ali ako ih čovjek prizna ispovjedniku ili drugoj duhovnoj osobi koja razumije njegove prijevare i zle namjere, zli je srdit. Jer zna da ne može uspjeti u svojem zlom pothvatu kada se otkriju njegove očite prijevare".
Uvjet za korištenje pornografije je šutnja. Prekinuti tu šutnju razgovorom s drugom osobom može biti zastrašujuće, ali i oslobađajuće.
...
Priznati problem samome sebi važan je prvi korak. Kao što je rekao sv. Ignacije, to se može učiniti u sakramentu pokore. Ovaj sakrament bogat je izvor Božje snage i duhovnog zdravlja. Ovo sredstvo pomoću kojeg se pomirujemo i primamo duhovno ozdravljenje utemeljio je Krist i pruža ga Crkva. Jednostavno rečeno, pornografija je grijeh, a sakrament pokore uklanja grijeh. Ovaj sakrament povezuje nas s dubinom Božje milostive ljubavi i uklanja ono loše. Jača nas onim što je dobro, Božjom milošću.
...
Govorili smo o prvom nužnom koraku naše duhovne borbe protiv laži i zamki pornografije. Iskreno kajanje svrće naš pogled prema Bogu. Sakrament pomirenja u nama obnavlja Kristovu milost i život.
Da bismo ustrajali, moramo razviti plan kako bismo ostali "trijezni" i izbjegli trovanje pornografijom. Nećemo uspjeti budemo li mislili da lako možemo otkloniti iskušenja za za upotrebu pornografije. Moramo izbjegavati grešne prilike, tj. sve što nas vodi prema grijehu. Koje su nam slabosti vezane uz tu atrakciju? U iskrenosti i poniznosti često moramo bježati od njih kao što bismo bježali od divlje zvijeri protiv koje smo nemoćni.
Najskloniji smo tajnim grijesima:
1) kada smo sami ili sa stanovitim ljudima;
2) kada su nam materijali dostupni i
3) kad imamo viška vremena.
...
Evanđeoski govor i ostatak Kristovih propovijedi na gori uzor su za savjestno i vjerno nasljedovanje. Nije dovoljno ukloniti loše. Moramo unijeti dobro. Ako loše ne zamijenimo nečim dobrim, ono se lako može vratiti (Lk 11,24-26). Kajanjem i sakramentalnom ispovijedi izlazimo iz tame na svjetlo, ali trebamo program za ostajanje na svjetlu. Detalji tog programa uključuju neke nužne elemente.
...
Sveta misa i primanje svete pričesti za nas katolike je izvor duhovne snage i najviši izraz štovanja i zahvalnosti Bogu. Isus nam se doslovno daruje. Ulazimo u čas njegove žrtve. Sudjelovanje u euharistiji svake nedjelje i zapovjedanog blagdana jača nas i drži u zajedništvu s Crkvom. Češće sudjelovanje u misi i pričesti, pod uvjetom da se nismo odvojili od Boga teškim grijehom, neprocjenjivo nam pomaže da ostanemo u svjetlu.
Kan. 1247 - Nedjeljom i drugim zapovijedanim blagdanima vjernici su obvezni sudjelovati u misi; osim toga, neka se uzdrže od onih radova i poslova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu, radost vlastitu danu Gospodnjemu ili potreban odmor duše i tijela.Isti dokument kaže u prethodnoj točki:
Kan. 1246 - § 1. Nedjelja u koju se, prema apostolskoj predaji, slavi vazmeno otajstvo, treba da se u općoj Crkvi obdržava kao prvotni zapovijedani blagdan. Isto tako treba da se obdržavaju blagdani Rođenja Gospodinova našega Isusa Krista, Bogojavljenja, Uzašašća i Presvetog Tijela i Krvi Kristove, Svete Bogorodice Marije, njezina Bezgrešnog začeća i Uznesenja, svetog Josipa, svetih apostola Petra i Pavla te konačno Svih svetih.Problem nastaje ako u pojedinoj biskupskoj konferenciji nije jasno rečeno koji su to zapovijedani blagdani na snazi na njezinu teritoriju. Onda se javljaju svakojake situacije. Naravno da je pohvalno i izrazito preporučljivo slušati misu (tj. sudjelovati na misi) na sve navedene blagdana. Ali ipak nije svejedno da li katolik koji to ne učini čini (teški) grijeh ili ne. Na žalost, nisam uspio naći takvu sitnicu na nekoj od službenih stranica naših biskupija ili biskupske konferencije, ali iz pisanja na forumu Križa Života i jednoj župnoj stranici proizlazi da su u Hrvatskoj zapovijedani blagdani na koje se odnosi gore citirani kanon 1247 sve nedjelje, Božić, Tijelovo, Velika Gospa i Svi sveti. Tko ima službenu informaciju neka nam slobodno citira gdje se može pronaći te ovaj popis potvdi ili ispravi. Po mom mišljenju prilično jadan i kratak popis za jedan "katolički narod", ali dobro, bolje da znamo, nego ne.
§ 2. Biskupska konferencija ipak može, pošto prije dobije odobrenje Apostolske Stolice, neke od zapovijedanih blagdana ukinuti ili prenijeti na nedjelju.
Dopunske odredbe partikularnog prava koje je Biskupska konferencija Jugoslavije donijela uz opće norme crkvenog Zakonika:
...
Kan. 1246, par. 2.
Kao zapovijedani blagdani slave se: Rođenje Gospodina našega Isusa Krista (Božić), svetkovina Tijela i Krvi Kristove (Tijelovo), Uznesenje svete Bogorodice Marije (Velika Gospa) i Svi Sveti. Ostali se blagdani slave kao nezapovijedani na vlastiti dan.
...
(Norme usvojene na plenarnom zasjedanju BKJ, 9.-11. listopada 1984. stupile na snagu 1. siječnja 1985.)
---
DOPUNSKE ODREDBE BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE UZ ZAKONIK KANONSKOGA PRAVA
...
Kan.1246,§2
Kao zapovjedni blagdani slave se: Rođenje Gospodina našega Isusa Krista (Božić), svetkovina Tijela i Krvi Kristove (Tijelovo), Uznesenje svete Bogorodice Marije (Velika Gospa) i Svi Sveti. Ostali se blagdani slave kao nezapovijedani na vlastiti dan.
...
(Norme usvojene na zasjedanju 14. srpnja 1999., i stupile na snagu odmah.)
Različiti oblici liturgijskog slavlja. – Euharistijsko slavlje ima različitih oblika i izražajnih mogućnosti. Potrebno je da svećenik pozorno prouči Misal i njegovu Opću uredbu, da pozna te mogućnosti, kao i one što ih preporučuju drugi dokumenti s područja liturgije, sve do nedavno objavljene posinodalne apostolske po-budnice Pape Benedikta XVI. Sacramentum caritatis (Sakrament ljubavi), i napokon motu proprio Summorum Pontificum.Ne znam je li to bio neki previd dežurnih liturgičara što je motuproprij uopće uključen i preporučen za upoznavanje svećenicima, ali ovo "i napokon motu proprio Summorum Pontificum" mi zapravo jako dobro zvuči, iako možda nije tako zamišljeno. Čak mislim da bi se moglo staviti kao citat u letku kojim se poziva na prve slobodne tradicionalne Mise kad ih jednom dočekamo. Recimo nešto ovog tipa:
"...napokon motu proprio Summorum Pontificum" (Hrvatska biskupska konferencija) |
Isuse svih Spasitelju,
kog ravna slavi Očevoj,
prije postanka svitlosti,
Roditelj Višnji porodi.
Ti Očev sjaju svitlosti,
ti vična nado svačija,
čuj molbe što ti uzdižu
tvoji po svitu vjernici.
Njega sva zemlja i more,
sve zvizde i sve stvorenje,
ko ishod novog spasenja
u novoj pismi pozdravlja.
Slava ti budi, Isuse,
kog Majka Diva porodi,
s Ocem i Duhom Presvetim
u vikovične vikove. Amen.