Sciacca i Brandmüller o „papi emeritusu“

Hoće li papa emeritus Benedikt XVI. biti pokopan kao papa?

Prije svega: ne, ne želim papi emeritusu Benediktu XVI. da umre. Ali ovo je pitanje opravdano i o njemu se govori u članku na katholisches.info. Važnija je doduše činjenica da je sve više glasova koji kritički govore o „odreknuću od službe“ koje je Benedikt XVI. odabrao kao rješenje.

„'Postoji samo jedan papa', rekao je Sciacca, zbog čega nitko, naglasak leži na nitko, nema nikakvoga udjela u papinstvu. Postoji samo ili-ili, to je Benedikt XVI. također znao kada je učinio ovaj korak.“

Izvor: https://gloria.tv/article/vZhuBSDJ2MiVHAfdsKVTbKYLg

Nove oštre kritike „pape emeritusa“ - kanonist Sciacca: 

„To je pravno i kanonski neodrživo“

Tradicionalne mise u utorak, srijedu, četvrtak

U utorak, srijedu i četvrtak ovaj tjedan (30.8.-1.9.2016.) bit će u crkvi sv. Martina u 19 sati služene tradicionalne mise. Celebrant je p. Mateusz Markiewicz iz Instituta dobrog Pastira.

Na istoku kršćane, na zapadu bebe

Pater Miranda: „Nad kršćanima u Siriji vrši se pravi genocid“

Priopćenje Instituta Plinio Corrêa de Oliveira

Amoris laetitia širokih ruku otvara Crkvu i društvo
programiranom razaranju braka i obitelji

Sažetak: doc / pdf

Čitav tekst: doc / pdf

Trinaest novih kardinala; papa Franjo treći put kreira kardinale

13 novih kardinala 20. studenoga 2016. godine

(New York) Dana 19. studenoga dogodit će se treći izvanredni javni konzistorij ovoga pontifikata radi kreiranja novih kardinala. Ovu vijest nije službeno objavila Sveta Stolica, nego potječe od progresističkog američkog isusovačkog časopisa America.

Papa Franjo sazvat će konzistorij na zaključenju Svete godine milosrđa. Sveukupno Papa želi, piše isusovački časopis, imenovati trinaestoricu novih kardinala. Imena bi se trebala objaviti sredinom listopada.

Dosada je Franjo na dvama konzistorijima imenovao sveukupno 39 kardinala od kojih 31 kardinal spada u kardinala izbornike na konklavi. Osam novih purpurnika imalo je već u trenutku imenovanja preko 80 godina.

Prema časopisu America Papi će i kod trećeg kreiranja kardinala biti važno da se Crkva premjesti „iz centrale na periferije“. Apsolutna većina europskih kardinala trebala bi na sljedećoj konklavi „biti onemogućena“.

Trenutačno u Katoličkoj Crkvi ima 107 kardinala koji bi pripadali konklavi kao izbornici. Imenovanjima Franjo glasačko tijelo puni do gornje granice od 120 izbornika koji biraju papu kako je to predvidio Ivan Pavao II. 51 od 107 izbornika potječe iz Europe koja je nakon tisuću godina na konklavi i uopće prvi put u crkvenoj povijesti izgubila apsolutnu većinu kod izbora pape i prema ljudskoj prosudbi neće je više ponovno niti dobiti.

Dana 20. studenoga Papa će skupa s novim kardinalima služiti svečanu svetu Misu u bazilici sv. Petra.


Tekst: Giuseppe Nardi
Izvor: http://www.katholisches.info/2016/08/25/13-neue-kardinaele-dritte-kardinalskreierung-durch-papst-franziskus/

Razumijem jer meni teško pada pomicanje sata zbog ljetnog računanja vremena

U novom intervjuu umirovljenog rimskog biskupa Benedikta XVI. je bivši papa za talijanski list La Repubblicu (više puta spominjan na ovom blogu po heretičnim izjavama iz takozvanih intervjua s papom Franjom) odgovorio na pitanje zašto je dao ostavku. Ovaj puta je precizirao da je shvatio kako treba dati ostavku kada se iscrpljen vraćao s puta u Meksiko i Kubu 2012. godine. Uvidio je da više ne može podnositi prekooceanske letove i promjene vremenskih zona. Povod davanja otkaza na papinsku službu bio je zakazani Svjetski dan mladih u Rio de Janeiru, manifestacija koju je ustanovio Ivan Pavao II. s takvim programom da je fizička nazočnost Pape od presudne važnosti.

Vjerojatno ćemo više saznati u knjizi bivšeg pape koja će uskoro biti objavljena, među ostalim i na hrvatskom jeziku. Ova knjiga već je gotovo sigurni bestseler jer bivši papa koji se potpuno povukao iz svijeta ne komunicira s javnošću više od nekoliko puta godišnje u člancima i javnim pismima što je za pape dosta neobično.

Katolici diljem svijeta s nostalgijom se prisjećaju doba prije 1919. godine kada je izveden prvi transatlantski let i kada papinska služba nije bila tako zahtjevna.

Ponešto o Amoris Laetitia

U nastavku donosimo neke kraće tekstove vezane uz zadnje biskupske sinode i poslijesinodalnu pobudnicu.

Na svoju sliku

„Osvojeni na juriš i poniženi“ – Franjin preustroj Instituta Ivan Pavao II. 

i „seksualna revolucija u Vatikanu“

Papa Franjo „čisti“ Papinski institut Ivan Pavao II.
za studij braka i obitelji za pobudnicu „Amoris laetitia“

(Rim) Teolog Andrea Grillo, uvjereni bergoljovac, otkrio je u jednom komentaru „plan koji se krije iza nevjerojatnih imenovanja“ (Il Timone) u upravi Papinskog instituta Ivan Pavao II. za studij braka i obitelji koja je u srijedu izvršio papa Franjo.

Preferencijalna opcija za nekatolike

Za što papa Franjo ima vremena, a za što nema

Papa Franjo s muslimanima i pratiteljima

(Rim) Povjesničar i katolički intelektualac Roberto de Mattei kritizirao je usmjerenje pape Franje koje stvara dojam kao da Papa želi djelovati u smjeru „sinkretističke superreligije“. Papa se odriče sudjelovanja na Euharistijskom kongresu, ali posjećuje kontroverzni međureligijski susret Zajednice svetog Egidija u Asizu na kojemu su pape već tri puta sudjelovali. Susret Asiz I iz 1986. godine s papom Ivanom Pavlom II. slovi kao najniža točka njegova pontifikata. Sada Sant'Egidio želi zajedno s papom Franjom obilježiti 30. obljetnicu ovoga „sablažnjivog“ međureligijskog spektakla, izvješćuje Messa in Latino. Franjo je zbog toga otkazao jedan katolički termin i time prekida jednu tradiciju.

Tradicionalna misa u sv. Martinu 21.8.2016. u 10 sati (pripazite!)

Sa google grupe Tradicionalna Misa na koju se možete pretplatiti da biste dobivali ovakve obavijesti:

U crkvi svetog Martina u Zagrebu bit će ove nedjelje 21. kolovoza 2016. IZNIMNO U TERMINU 10 sati služena (tiha) tradicionalna sveta misa.
Misu će služiti vlč. Tomislav Roškarič iz Mariborske nadbiskupije.

Obratite pažnju na nestandardno vrijeme početka mise!

Vlč. Roškarič je veliki prijatelj katoličke tradicije i kod njega su neki od hrvatskih katolika već bili na misi (Mala Nedelja, Sveti Tomaž).

Dodano kasnije: U 9 sati je molitva krunice.

Kratko i nejasno

Na blogu Christus Rex objavljen je danas članak naslovljen Povremena uzdržljivost i regulacija začeća (arhiv). Većina stvari koje se ondje iznose su mi poznate, ali ipak imaju dvije točke koje bi možda trebalo razjasniti.

[...] Pio XII. utvrđuje pobliže da bračni drugovi mogu biti ispričani od obveze rađanja potomstva iz vrlo ozbiljnih razloga medicinske, eugeničke, gospodarske ili društvene vrste.
[...] Ali u području razmnožavanja se Božja volja bračnim drugovima očituje kroz sve okolnosti kućnog života, koje se prepoznaju kroz teškoće medicinske ili gospodarske naravi. Sve dok te okolnosti, koje ispričavaju od novog poroda, traju, smiju bračni drugovi u slijedu rađanja držati razmak, budući da im Bog kroz to pokazuje da novi porod sada nije Njegova volja.

Mislim da bi ove ozbiljne razloge trebalo detaljnije razložiti. Primjerice, p. Jordan Kuničić u članku Bračna plodnost i agenezijanska metoda objašnjava da to moraju biti zaista važniji razlozi, pa je bitno da se supružnicima ta ozbiljnost naglasi i pojasni:

Roditelji mogu upotrijebiti svoju roditeljsko-stvaralačku snagu samo u doba fiziološkog steriliteta ako za to imaju dovoljna razloga. Vrijeme naime, u koje će se oni poslužiti svojim pravom nije im određeno. Postupak roditelja u tom slučaju ne zadire u »opus naturae«. Potrebno je međutim da i »onus personae« bude ispravan. Moraju imati čistu nakanu, dovoljne razloge. Ne bi bio dovoljan razlog taj da neće iskrivljivati prirodni čin te da će pokazati spremnim primiti dijete ako dođe do začeća. Traži se više. Razlog mora biti izvana, tako važan da čovječanstvo ne bi od pojedinih roditelja tražilo da preuzmu na sebe dužnost rađanja djece.

Činjenica je da Ogino-Knausova metoda zaustavlja širenje ljudskog roda. Činjenica je da je teško pretpostavljati da bračni drugovi mogu objektivno izvagnuti razloge radi kojih im može biti dopušteno služiti se tom metodom. Nije dovoljno reći da opstoje indikacije. Potrebno je ispraviti nakanu. Potrebno je da te indikacije budu stvaran, izvanjski razlog, neovisan o raspoloženju bračnih drugova, a nikako plod njihove samovolje.

Shvaćamo kako je ta metoda za neke moraliste »male sonans«. Häring uzima slučaj kada roditelji pribjegavaju toj metodi iz straha pred djecom pa je naziva »zatrovanim izvorom protuprirodnih postupaka«. Uostalom, naturalisti ubrajaju tu metodu jednostavno među kontracepcijska sredstva. Neki teolozi govore da tu metodu treba predlagati »caute, valde caute« a Noldin je smatrao da se nikad ne bi mogla preporučiti kroz čitav život.

Uvaženi moralisti izvode iz ovoga zaključak. Metoda se može »caute insinuare«, oprezno natuknuti, i to samo u pojedinim slučajevima. Tako je odgovorila sv. Penitencijarija 16. VI 1880. Metoda se ne smije širiti, piše Noldin. Opravdano Nola: »Kolikogod je ova metoda dozvoljena, ona ostaje uvijek kao jedno iznimno sredstvo, a ne redoviti postupak.« [...]

Druga, problematičnija, točka u članku odnosi se na ove rečenice:

Uvijek je dopušteno uzeti razmak od 2-3 godine između rađanja; potom izbjeći sljedeći porod je laki grijeh, koji može postati smrtnim grijehom kada se prirodne metode još duže koriste bez opravdanog razloga.

Kada pak roditelji već imaju 5-6 djece, može se promatrati da su ispunili svoju obvezu naspram društva i Crkve.

Može li mi itko dati neke službenije reference (teološki priručnici ili slično) u kojima se navode ove brojke koje nisam nikada prije susreo. Znači li to da roditelji sa šestero djece smiju do kraja života koristiti periodičnu uzdržljivost?

Mafija protiv islamista?

Korzikansko rješenje: mafija protiv islamista?

Korzikanski odgovor na islamsko nasilje

Nepravovjerna promišljanja Rina Cammillerija*

Ova je vijest od kraja srpnja proširena na međunarodnoj razini, toliko je pažnje izazvala. Dolazi s Korzike, onog otoka na Sredozemlju koji je u cijeloj svojoj povijesti rado podnosio samo kršćansku „vlast“, dok se pokazao netrpeljivim prema svih drugim gospodarima. Ni s Francuzima nikada nije postojalo zbiljsko jedinstvo mišljenja premda je Napoleon „Francuski car“ ondje rođen. Pomorska republika Genova, pretposljednji „posjednik“, prodao je buntovni otok 1769. godine Francuskoj. Otada je Pariz morao rješavati mnoge svađe s otočnim separatizmom koji mu je kadar i bombe postaviti. Materinji jezik Korzikanaca na koncu i nije francuski, nego središnji talijanski.
Korzikanci su odlučni ljudi, njihova je „vendetta“ legendarna, toliko legendarna da je ušla u vokabular cijeloga svijeta. „Vendetta corsa“ naziva se i jedan nož za bacanje koji je postao najomiljenijim oružjem Korzikanaca kada izvode svoju poslovičnu osvetu. Na oštrici mnogih takvih noževa urezana je riječ „vendetta“.

Posrednice svih milosti, zagovaraj nas!

Molitve iz Rimskih misala prije 1950.

Famulorum tuorum quaesumus, Domine, delictis ignosce : ut, qui tibi placere de actibus nostris non valemus, Genitricis Filii tui Domini nostri intercessione salvemur.	Oprosti, Gospode, grijehe službenika svo­jih, da se mi, koji sami nismo vrsni da Ti djelima svojim ugodimo, spasemo zagovorom Roditeljice Sina Tvoga, Gospoda našega.
Subveniat, Domine, plebi tuae Dei Genitricis oratio : quam etsi pro conditione carnis migrasse cognoscimus, in caelesti gloria apud te pro nobis intercedere sentiamus.	Neka priteče, Gospode, u pomoć puku Tvo­mu molitva Bogorodice, i da oćutimo, kako odvjetuje za nas pred Tobom u nebeskoj slavi, premda znamo, da se preselila u prilici tijela svoga.
Mensae caelestis participes effecti, imploramus clementiam tuam, Domine Deus noster : ut, qui assumptionem Dei Genitricis colimus, a cunctis malis imminentibus, eius intercessione liberemur.	Postavši dionici nebeskoga stola mo­limo blagodat Tvoju, Gospode Bože naš, da se zagovorom Bo­gorodice, koje uznesenje štujemo, oslobodimo sviju zala, što nam prijete.

Molitve iz Rimskih misala nakon proglašenja dogme.

Omnípotens sempitérne Deus, qui Immaculátam Vírginem Maríam, Fílii tui Genitrícem, córpore et ánima ad caeléstem glóriam assumpsísti ; concéde, quaésumus ; ut ad supérna semper inténti, ipsíus glóriae mereámur esse consórtes.	Svemogući vječni Bože, koji si Majku tvojega jedinorođenca, neoskvrnjenu Djevicu Mariju, s tijelom i dušom uznio u nebesku slavu, podaj, molimo, da uvijek upravljeni k nebeskomu, zavrijedimo biti dionicima njezine slave.
Ascéndat ad te, Dómine, nostrae devotiónis oblátio, et, beatíssima Vírgine María in caelum assúmpta intercedénte, corda nostra, caritátis igne succénsa, ad te iúgiter aspírent.	Uzašao k tebi, Gospodine, prinos naše odanosti, i na zagovor blažene Djevice Marije na nebo uznesene naša srca rasplamćena ognjem ljubavi neka uvijek k tebi teže.
Sumptis, Dómine, salutáribus sacraméntis, da, quaésumus ; ut, méritis et intercessióne beátae Vírginis Maríae in caelum assúmptae, ad resurrectiónis glóriam perducámur.	Podaj, molimo, Gospodine, da mi, koji smo primili otajstva spasenja, po zagovoru i zaslugama blažene Djevice Marije na nebo uznesene budemo privedeni k slavi uskrsnuća.

Msgr. Antonio Livi

Msgr. Antonio Livi: „Ovaj će Papa na koncu dovesti do urušavanja javnoga mnijenja unutar Crkve“

Teoretičar spoznaje msgr.Antonio Livi,
suradnik kod izradbe enciklike Fides et Ratio (1998.),
o nekim pitanjima sadašnjega pontifikata

(Rim) Treba li se Crkva ispričati homosekusalcima kako je rekao papa Franjo u lipnju? Kakve posljedice imaju istodobno spontana, ali i kontroverzna Papina čavrljanja s tiskom? Kako bi se trebalo primati svetu Pričest? I zašto papa Franjo ne pokliče kod Pretvorbe? Ova su pitanja postavljena msgr.Antoniju Liviju koji je sudjelovao kod izradbe enciklike Fides et ratio (Vjera i razum, 1998.) Ivana Pavla II.

Msgr. Antonio Livi bio je dekan Filozofskog fakulteta Papinskoga Lateranskog sveučilišta gdje je profesor emeritus teorije spoznaje. On je predsjednik International Science and Commonsense Association (ISCA), urednik teoloških časopisa Fides catholica i Divinitas, predsjednik znanstvenog vijeća za objavu sabranih djela kardinala Giuseppea Sirija i utemeljitelj Unio Apostolica Fides et Ratio kojoj je cilj znanstvena obrana katoličke istine.

Koliko %#$&@$ može stati u jedan članak?

Možda bih prije pet-šest godina imao volje detaljnije analizirati članak poput ovog (arhiv) koji je nedavno izašao u Glasu Koncila, ali sada više jednostavno nemam snage ni volje za %#$&@$ tog tipa. Navedimo ipak nekoliko bisera iz arsenala našeg uvaženog liturgičara i njegovog novinskog tumača.

Fatima: proročanstvo nagoviještene krize i obećanje iščekivane pobjede

Prošlo je gotovo stoljeće od velikog događaja u Fatimi kada se je Gospa, Božja vjesnica, ukazala malenim pastirima kako bi im dala veliku poruku i kako bi ponudila svoj majčinski zagovor čovječanstvu koje je izmučeno grijehom i sve više narkotizirano posvjetovnjačenjem koje sve više uzima maha.

Praškog kardinala cenzurira katolički tjednik

Kardinal Duka kritizira „politiku dobrodošlice“ i islamizaciju
pa ga cenzuriraju vlastite novine

Kardinal Dominika Duka cenzuriran je
zbog svoje kritike islamizacije i masovnog useljavanja

(Prag) Novinky, najvažniji internetski portal Republike Češke jučer [9.8.2016.] je izvijestio o jednom članku kardinala Dominika Duke, Praškoga nadbiskupa i primasa Bohemije, koji je on napisao nakon ubojstva francuskog svećenika abbé Jacquesa Hamela. Abbé Hamelu su 26. srpnja dvojica islamista prerezala grkljan dok je u crkvi Saint Etienne du Rouvray celebrirao svetu Misu. Svećeniku je potom odrubljena glava. Obojicu je ubojica policija ustrijelila. Odgovornost za ovo djelo preuzela je Islamska država (IS). Kardinal Duka poslao je svoju reakciju uglednom katoličkom tjedniku Katolicky tydenik. Te novine nisu htjele objaviti članak. Kardinal ga je potom objavio na svojoj Facebook stranici.

Raskolnici i sjedinjeni u Ukrajini

Moskva ukrajinske „unijate“ ponovno stavlja na dnevni red

Novi sukob oko ukrajinskih „unijata“. Fotografija „sveukrajinske“ procesije
Pravoslavne Crkve Moskovskog patrijarhata

(Moskva/Kijev) Pitanje „unijatskih“ katolika Ukrajine uskoro bi moglo ponovno opteretiti odnose između Rima i Moskve. Povijesnim susretom jednog Moskovskog patrijarha s Rimskim papom koji se u veljači održao na karipskom otoku Kubi, Rim se nadao smirenju situacije. Prošlih su dana pak tonovi ponovno postali dosta grublji.

Ruska pravoslavna crkva kritizirala je u izjavi koja je objavljena ovaj tjedan „ispolitizirano“ držanje grkokatoličkih crkvenih vođa u Ukrajini. Prije toga je grkokatolički Vrhovni nadbiskup Svjatoslav Ševčuk izrekao kritiku „sveukrajinske“ procesije Ukrajinske pravoslavne crkve koja je održana u srpnju ove godine.

Nakon susreta pape Franje i patrijarha Kirila 12. veljače u Havani bio je potreban znatan trud Vatikana i također i Pape osobno da se smire uzrujani ukrajinski grkokatolici. Papa i patrijarh potpisali su Zajedničku izjavu kojom se „unijati“ osjećaju ostavljenima i izdanima. Papa Franjo pokušao je već samo nekoliko sati nakon potpisivanja umanjiti domašaj te izjave, izjavivši, potkopavajući pri tome svoj vlastiti autoritet, da potpisani papir uopće nije od posebnog značaja. Kako bi naglasio svoju „očinsku brigu“, odredio je da se kupi posebna milostinja za potporu Ukrajini.

Moskva se naprotiv ovom izjavom osjetila ojačanom. Kao gestu naklonosti Moskva je uzela na znanje najavu Rima da će raspustiti glasoviti rimski Russicum.

Ovaj je tjedan Moskva obznanila da će pitanje „unijata“ staviti kao temu katoličko-pravoslavnog dijaloga. To se pitanje po njihovu mišljenju nameće zbog događanja oko „sveukrajinske“ procesije u srpnju ove godine.

Na sljedećem zasjedanju Međunarodnog mješovitog povjerenstva za teološki dijalog između Katoličke i Pravoslavne Crkve koje će se održati od 15.-22. rujna u Chietiju u Italiji, Moskva će to iznijeti kao temu. Kažu da je „neodloživa zadaća razjasniti pitanje kanonskih i pastoralnih posljedica unijatizma“.

Riječju „unijatizam, unijaćenje“ pravoslavni prijezirno označavaju dijelove pravoslavlja koji su se ujedinili s Rimom i koji se pozivaju na Firentinski sabor. Na ovom „saboru ujedinjenje“ mogao je se 1439. godine prevladati Istočni raskol iz 1054. godine i ponovno uspostaviti jedinstvo Istočne i Zapadne Crkve. Osmanlijskim osvajanjem Carigrada 1453. godine uništeno je ovo ujedinjenje.

Kardinal Husar: „Najgori cinizam“

„Sveukrajinska“ procesija održana je od 3-27.srpnja i okupila je u Kijevu oko 100.000 vjernika koji su iz raznih dijelova zemlje hodočastili u ukrajinski glavni grad. Procesija je imala svoj simbolični zaključak na uočnicu Krštenja Rusi koja se obilježava 28. srpnja. Carstvo germanskih Rurikida slovi istodobno kao „kolijevka“ Rusije, Ukrajine i Zapadne Rusije. Dok Moskva naglašava zajedništvo, u Ukrajini koja je neovisna tek 25. godina boje se od ruskih hegemonijskih nastojanja.

Grkokatolički vrhovni nadbiskup Kijeva kritizirao je procesiju kao „prorusko političko djelo“. Moskovski patrijarhat je se „često rabio kao oruđe u ruci agresorā“ čime je Vrhovni nadbiskup aludirao ne samo na prošlost, nego i na trenutačni rastući ukrajinsko-ruski sukob u istočnoj Ukrajini.

Njegov prethodnik na mjestu Vrhovnog nadbiskupa, kardinal Husar označio je procesiju čak kao „najgori zamislivi cinizam“.

U Moskovskoj se izjavi postavlja pitanje može li uopće Ruska pravoslavna crkva raspravljati o „teološkom pitanju s Rimom“ dok je „problem unijaćenja rana koja krvari“, a predstavnici unijata se „služe ispolitiziranim i bogohulnim jezikom protiv kanonske, Ukrajinske pravoslavne crkve.“

Cijela je Ukrajina doduše prožeta grčkom, bizantskom Istočnom crkvom, ali je jako podijeljena. Postoji kanonski priznata, Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovskog patrijarhata; kanonski nepriznata Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevskog patrijarhata; Autokefalna ukrajinska pravoslavna crkva povezana s Carigradom i Ukrajinska grkokatolička Crkva koja je od 16. stoljeća ujedinjena s Rimom. Oko 15% Ukrajinaca jesu katolici: četiri petine od toga su grkokatolici, a jedna petina rimokatolici.


Tekst: Giuseppe Nardi
Izvor: http://www.katholisches.info/2016/08/08/moskau-setzt-ukrainische-unierte-wieder-auf-die-tagesordnung/

Jedan od njih dvojice laže, ali obojica su kriva

„Jedan od dvojice laže“ – Cristiano Magdi Allam
o „skandaloznoj suri“ u katedrali u Bariju

Cristiano Magdi Allam konfrontira imama Sharifa Lorenzinija
sa „skandaloznom surom“ koju je recitirao u katedrali u Bariju

(Rim) Dana 8. lipnja 2014. godine u Vatikanskim vrtovima u nazočnosti pape Franje, izraelskog predsjednika Peresa i palestinskog predsjednika Abu Mazena dogodila se sablazan jer je imam na arapskome recitirao ajet (redak) 286 druge sure Kurana koja završava riječima: „Ti si Gospodar naš pa nam daruj pobjedu protiv onih koji niječu Boga i nevjernika“ (Službeni prijevod na „bosanski“ jezik glasi: „Ti si Gospodar naš pa nam pomozi protiv naroda koji ne vjeruje!“)

Kardinal Tagle

Najveći manevri za sljedeću konklavu već su otpočeli – za kardinala Taglea

Prestolonasljednik i baštinik pape Franje?

(Rim) Hoće li Luis Tagle, nadbiskup Manile na Filipinima biti nasljednik pape Franje? „Priprave za sljedeću konklavu: veliki medijski manevri upućuju na kardinala Taglea“, rekao je don Pio Pace na Rorate Caeli. „To bi bilo vrlo zabrinjavajuće. No ja vjerujem da se time počinje s pripravom kampanje za njega“, rekao je španjolski kolumnist i poznati katolički bloger Francisco Fernandez de la Cigoña.

Papa čita i snima

Nova zamjenica glasnogovornika Svete Stolice i papinsko čitanje dnevnika „La Repubblica“

Tweet Palome Garcia Ovejero, nove zamjenice vatikanskog glasnogovornika

(Rim) Od nedjelje [31.7.2016.] je Greg Burke novi vatikanski glasnogovornik. Pater Federico Lombardi SJ koji je bio u toj službi od 11. srpnja 2006., završio je u nedjelju sa zaključnim izvješćem Svjetskog dana mladih u Krakovu svoj posljednji radni dan. A tko je pak Paloma Garcia Ovejero, nova zamjenica vatikanskoga glasnogovornika?

In Deo vici

U Hrvatskoj zavladala je radost, a staleži sabrani na saboru "pro tuenda pace et communi tranquilitate defensioneque et permansione reliquiarum huius afflictae patriae" (zbog očuvanja mira, zajedničke sigurnosti i obrane te održanja ostataka ove izmučene domovine), daju izraza toj radosti u zahvali Bogu, čijom dobrotom ban je ovoga ohologa i strašnoga neprijatelja pobijedio.

(Karlo Horvat, Toma Erdedi-Bakač ban Hrvatski, Zagreb, 1900.)

Papa i islam

„Tko će ušutkati ovoga čovjeka“ – Papa, islam i udarac protiv Euharistije

Ne u kostrijeti i pepelu, nego demonstrativan nastup po katoličkim crkvama

(Rim) O „svijetu koji stoji naglavačke“ pisao je jučer vatikanist Sandro Magister. „Katolici ubijaju punicu, muslimani idu na Misu“, barem ako se držimo riječī pape Franje. Papina usporedba izazvala je zaprepaštenje u katoličkom svijetu. „Odgovor Rimskoga pape na ubojstvo jednog katoličkog svećenika od islamista nikako nije mogao biti neprimjereniji“, rekao je vidno preneraženi prelat Rimske kurije pošto je čuo o Papinoj letećoj tiskovnoj konferenciji.

Enzo Bianchi i drugi kandidati

Hoće li papa Franjo Enza Bianchija imenovati kardinalom?

Papa Franjo i „monah“: hoće li Enzo Bianchi,
„lažni prorok“ (Antonio Livi) biti imenovan kardinalom?

(Rim) Još od početka ove godine u Rimu kruže glasine da će Enzo Bianchi biti imenovan kardinalom. Bianchi nije svećenik, nego laik, što u Crkvi ne bi bila novost. No Bianchi je utemeljitelj i predstojnik jednog bizarnog udruženja (zbog čega on sebe naziva „priorom“ i „monahom“) koje pak nije katoličko. Zbog njegovog nepravovjernog nauka msrg. Antonio Livi, nekadašnji dekan Filozofskog fakulteta Lateranskog sveučilišta, nazvao ga je „lažnim prorokom“.

Ukratko o bl. Augustinu

(Narodna straža, Šibenik, 9. lipnja 1923.)

Katolička Crkva u Njemačkoj: i dalje sve ide nizbrdo

Njemačka biskupska konferencija objavila je 15. srpnja podatke o izlasku vjernika iz Crkve, o krštenjima i vjenčanima. S obzirom na ono što nam modernisti desetljećima govore, Crkva bi sada od silnih obraćenjā i rasta već morala doći u neprilike. Jer prilagodba svijetu i „antropološki obrat“ – daleko od Boga, bliže k čovjeku – navodno ima za svrhu ponovno ljude vratiti Kristu. Brojevi svjedoče da je situacija posve suprotna i to posve očito.

Važnost molitve u borbi protiv napasti

Ponavljam, dakle, među svim sredstvima protiv napasti, najuspješnije i najpotrebnije sredstvo nad sredstvima jest molitva Bogu da nam pomogne; neprekidna molitva sve dok traje napast, jer često nas Bog ne uslišava poslije prve molitve, nego poslije druge, treće ili četvrte.

Ukratko, moramo jednom za svagda biti osvjedočeni da o molitvi ovisi sve naše dobro: promjena našega života, svladavanje napasti, ljubav Božja, savršenost, ustrajnost i vječno spasenje, sve to ovisi o molitvi.

Nekima, koji su čitali moja duhovna djela, možda sam dosadio govoreći prečesto o tome kako je važno i potrebno neprekidno se molitvom obraćati Bogu. Ali meni se čini da nisam o tome govorio previše, nego premalo! Znam da svi mi dan i noć trpimo od paklenih napasti i da đavao ne propušta nijednu prigodu da nas svlada i na grijeh navede. I znam da bez Božje pomoći nemamo snage oprijeti se đavolskim nasrtajima.
[...]

Želio bih da svi propovjednici najviše govore o molitvi; da svi ispovjednici svoje pokornike ni na što tako žarko ne potiču kao na molitvu; da duhovni pisci ni o čemu tako obilno ne pišu kao o molitvi. Ali žao mi je, a mislim da je to kazna za naše grijehe, što toliki propovjednici, ispovjednici i pisci tako malo govore o molitvi. Nema sumnje da propovijedi, razmatranja, svete pričesti, mrtvljenja itd. mnogo koriste duhovnom životu. Ali ako se u napastima ne preporučimo Bogu, mi ćemo tada, usprkos svim propovijedima i svim razmatranjima, svim svetim pričestima, svim pokorama i svim dobrim nakanama, svejedno pasti u grijeh.

Dakle, ako se želimo spasiti, molimo uvijek, preporučujmo se našem Otkupitelju Isusu Kristu, posebice u trenutku napasti. I nemojmo moliti samo svetu ustrajnost nego i milost da mu se uvijek molimo.

A preporučimo se uvijek i Božjoj Majci, koja je Posrednica svih milosti, onako kako nam preporuča sveti Bernard: "Tražite milost i tražite je po Mariji", budući da, kako tvrdi isti svetac: "Bog ne daje nijednu milost koja ne prolazi preko Marijinih ruku."

Sv. Alfonz Liguori, Kako ćemo ljubiti Isusa Krista

(Izmolite na njegov blagdan litanije sv. Alfonza Liguorija)

Papa Franjo energično je srezao ovlasti kardinala Pella

Izgleda da nam u Zagreb dolaze u posjet samo kardinali koji upadaju u nemilost pape Franje. Prošle godine je predvodio proslavu Majke Božje od Kamenitih vrata kardinal Pell, a ove godine kardinal Sarah.

Što je sljedeće, užasnuto se pitamo, kardinal Burke?

Kardinala Saraha je papa ukorio zbog predlaganja svećenicima da se okrenu u istom smjeru kao i narod kad služe misu, a vatikanski glasnogovornik p. Lombardi je odmah po objavljivanju kardinalova govora brzo reagirao kako bi raspršio svaku sumnju u ovako važnom pitanju. Jasno, našim svećenicima koji se "dive" kardinalu Sarahu ne pada na pamet da počnu služiti makar novu misu s ispravnom orijentacijom. Potpuno je razumljiva glasna i hitna reakcija liberalnih snaga jer kad bi svećenik "okrenuo leđa narodu" sve ono na čemu je izgrađen i proširen novi obred pada u vodu. Zamislite kako bi to bilo da zabavljvač na pozornici okrene leđa publici i tako za većeg dijela trajanja showa izvodi svoj program? Ili da domaćin za vrijeme večere ne gleda u goste? Potpuno besmisleno.

***

Papa Franjo s kardinalom Georgeom Pellom

(Rim) Prošlih su mjeseci glasine po Rimu to već bile nagovijestile, a sada se to i dogodilo: nadležnosti australijskog kardinala Georga Pella u Rimskoj kuriji energično je srezao papa Franjo jednim novim motuproprijem.