Sveti Augustin o postu

Sveti Augustin: «Gospodin nam preporuča da se pobožnim postovima suprotstavimo svim zlim nagnućima».

Propovijed br. 66: O nužnosti i učincima posta.

Sažetak: § 1 – Post je sredstvo ozdravljenja: ozdravljenja od poroka i ozdravljenja samoga tijela budući da ga liječnici preporučuju. § 2 – I sami su ga poganski filozofi preporučivali, ali osim njihovih spisa imamo i poticaje svetoga Pavla. § 3 – Primjeri iz Svetoga pisma. § 4 – Zaključak.

1 – Svaki put, braćo, kada odredimo dane posta za vašu pobožnost, sami sebi zadajemo da vas potičemo da ih vjerno obdržavate.
Doista, mnogi su među vama više lijeni negoli ćutilni; nisu poročni u tijelu, ali je pobožnost njihova srca manjkava te traže kako bi se izuzeli od posta navodeći određene tjelesne nelagodnosti ili slabost svojih udova. Najčešće je riječ o iluzijama u koje uvjeravaju sami sebe. No, da su zaista pogođeni kakvim stvarnim porokom, trebali bi mu lijeka tražiti upravo u postu. Naslada dovodi do bolesti, a lijek tim bolestima jest post. Upravo nam zato Gospodin nalaže da se pobožnim postovima suprotstavimo svim zlim nagnućima.

Osim toga, o postovima nam se govori kroz takve primjere da ih čak ni slabi ne bi mogli odbiti. Poslušajmo proroka Joela koji se obraća svećenicima ovim riječima: Naredite sveti post, propovijedajte ozdravljenje (usp. Joel 1, 14-15). Je li, dakle, ozdravljenje što drugo doli lijek za tijelo?

Ako liječnici nameću post bolesnicima kako bi ovi ozdravili u tijelu, ako mlitavost u postu nalazi najučinkovitiji lijek, i najzad ako poroci uvijek sve više teže slabljenju čovjekove konstitucije, zašto u legitimnim postovima ne potražiti protutežu slabosti tijela, budući da su takvi postovi i uvedeni da bi služili kao lijek svim porocima duše i tijela? Recimo, dakle, zajedno s Prorokom: Naredite sveti post, propovijedajte ozdravljenje. Starješine, saberite sve stanovnike zemlje u kuću Gospodina Boga svojeg. Vapijte Gospodinu bez prestanka i uslišit će vas. (usp. Joel 1, 14-15)

Što na to mogu odvratiti oni koji robuju svome trbuhu? Vi koji ne želite postiti ne želite, dakle, biti uslišani? Zašto teretite svoj želudac mesom? Zašto ga punite hranom i vinom? Zašto pred onima koji poste izdišete dah svoje neumjerenosti? To je znak bolesti, a ne probave. Postite, dakle, za Boga kada vam on to naredi, od straha da vam ga sami liječnici ne propišu. Jer i oni kao i mi smatraju da se postom ublažavaju tjelesni sokovi i žestina krvi (1).

2 – Filozofi obvezuju i više duhove da se postom očiste od svih nečistoća koje su primili od zemaljskih tijela, i kažnjavaju tijelo da bi oslabili duh.
Za nas je post tijela poput turpije za duše. Post okajava prijestupe savjesti, suzbija grijeh i čini da zablistaju duše koje je okaljala ljaga grijeha. Ako, dakle, medicina u postu nalazi načelo mudrosti i zdravlja, što li neću misliti o vama koji se gostite dok narod posti?
Na vas se primjenjuju ove riječi Apostola: „Jela trbuhu, a trbuh jelima; Bog će i jedno i drugo uništiti“ (1 Kor 6, 13), i opet: „(...) jedan gladuje, a drugi se opija. (...) Da vas pohvalim? U tom vas ne hvalim. Kad već dajem ta upozorenja, ne mogu pohvaliti što se ne sastajete na bolje, nego na gore.“ (1 Kor 11, 17) Vama također David iznosi ovaj žestoki prigovor: Gospodine, njihov je želudac pun skivenih stvari. Nasitili su se nečistim mesom i daju djeci što im pretekne. A ja ću se nasititi postom da bi mi se objavila tvoja slava. (usp. Ps 17 (16), 13-15)

3 – Mnogi su primjeri koji još bolje naglašavaju dragocjene učinke posta.
Da bi primio Božji zakon Mojsije je postio i zaslužio da mogne razgovarati s Bogom. U vrijeme suše Ilija je postio da bi odagnao Božju srdžbu i zadobio kišu. Danijel je postom zaslužio umaći bijesu izgladnjelih lavova. Trojica mladića u užarenoj peći dokazala su postom nemoć lažnih bogova. A David, pak, što je više postova prikazivao Bogu, to je više pobjeđivao. Ninivljani su postom umirili Božji gnjev i zaslužili Njegov oprost. Strah od zala koja su im prijetila čak ih je potaknuo da i stoku prisile da ništa ne pase i ne pije. I Gospodin dirnut tim znacima pokore i pokajanja oprosti tome grešnom gradu. Tko se, braćo, ne bi začudio nad takvim čudom u kojem životinje učiniše za ljude ono što ljudi običavaju činiti za životinje!
Isus Krist, naš božanski učitelj, postio je kako bi pobijedio đavla. Postom su se apostoli pripravili za primanje Duha Svetoga.

No zašto samo naglašavati učinkovitost posta u muškaraca, kad vidimo da ga vrsno primjenjuju i žene? Judita, oboružana postom, odrubila je glavu tiraninu Holofernu. Suzana je u postu našla sredstvo kojim je zbunila lažne svjedoke. Kraljica se Estera odala postu kako bi omela lukavost jednoga progonitelja Židova i spasila život svome narodu.

Sveto nam pismo, dakle, pruža brojne primjere moćnih učinaka posta, istovremeno nam stavljajući pred oči svakojake vrste zala koja nastaju kršenjem posta. Šaulov sin Jonatan, ne znajući da je njegov otac naredio posvemašnji post, okusio je malo meda vrškom štapa. Taj je prekršaj posta ugrozio čitavu židovsku vojsku i trebalo ga je osvetiti, makar nije učinjen voljno. Ako, dakle, Jonatan nije izbjegao osudu na smrt jer je - i ne znajući - prekršio post koji je naredio njegov otac, koliko je veća krivica onih koji namjerno preziru postove koji su im naređeni?

4 – Postite, dakle, braćo od straha da na vaš neposluh ne gleda kao na bogohuljenje naš Gospodin Isus Krist, koji živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.

(izvor)

-----
(1) U antičko se doba smatralo da se u ljudskome tijelu nalaze četiri tjelesna soka: krv, sluz, crna žuč i žuta žuč. Bolesti su bile posljedica neravnoteže među sokovima, a ravnoteža se ponovno uspostavljala liječenjem (nap. prev.).