ponedjeljak, 16. prosinca 2019.

Stari Zagreb od džepa do džepa


Probat ću potrpati u ovaj post sve nezanimljive sociopolitičke teme koje mi padaju na pamet.

***

Razmišljam tako u nedjelju navečer kuda bih se mogao prošetati s bratom i nećacima. Već je mrak i zemlja je još vlažna, pa priroda ne dolazi u obzir. Odlučismo se za Gornji grad tako da krenemo sa sjeverne strane i dotaknemo gornje rubove "Adventa u Zagrebu". To se pokazalo dobrim izborom jer sve do Strossmayerovog šetališta nema prevelike gužve, a kratkotrajno zadržavanje na Vranyczanyjevoj poljani je podnošljivo. Obodreni tim uspjehom, spustismo se do tunela ispod Griča koji je uglavnom neukrašen dok se u većoj prostoriji na sredini nalaze uobičajene "božićne dekoracije". Primjećujem da su ove godine najveće gužve uz kipove Orašara. Meni djeluju ružno s onim velikim zubima, ali objašnjeno mi je da tim zubima drobe ljudske glave, hoću reći orahe. Izgleda da su ti likovi postali zaštitni znak ovogodišnjeg zagrebačkog božićnog sajma. Pa dobro, ipak prikladnije nego Lepa Brena. U niže krugove kao što su Trg ili Zrinjevac nismo zalazili.

***

U subotu primijetih da se kopa u parku uz Savsku cestu kod zgrade SOA-e. Piše na tabli "Park 5. studenoga". Pogađamo Marko i ja što bi to moglo obilježavati. Ja kažem nešto iz Domovinskog rata, Marko veli da bi nam jedan poznanik sigurno mogao reći što se na taj dan važnoga dogodilo u Habsburškoj monarhiji. I odoh ja provjeriti te se začudih kad saznah da se radi o datumu Svjetskog dana romskog jezika. Na taj je dan ove godine saborski zastupnik iz redova romske manjine Veljko Kajtazi sa zagrebačkim gradonačelnikom Bandićem otvorio radove vrijedne 600 tisuća kuna na obnovi spomenutog novoimenovanog parka. A objašnjenje zašto je baš taj datum Svjetski dan romskog jezika je pomalo montipajtonovsko. Citiram: "Svjetski dan romskog jezika prvi je put obilježen 5. studenog 2009. godine u Zagrebu na inicijativu Udruge za promicanje obrazovanja Roma u RH. Kao datum obilježavanja izabran je 5. studeni u čast na dan na koji je 2008. godine objavljen prvi Romsko - hrvatski i hrvatsko - romski rječnik autora Veljka Kajtazija." Treba li spominjati da je Kajtazi u Bandićevom saborskom klubu.

Palo mi je na pamet da bi bilo zanimljivo, a vjerojatno bi se i dobro prodavalo kad bi netko ovakve sitne pričice sabrao u jednu knjigu i nazvao je primjerice Bandićevi štikleci. To bi mogla biti moderna verzija kratkih zagrebačkih priča Branimira Špoljarića što smo ih slušali na radio Sljemenu pod nazivom Zagreb od ugla do ugla.

***

Kada sam nešto tražio vezano uz tekst o štrajku nastavnika, naišao sam na vijest iz listopada kako je zagrebačka gradska skupština odbacila Strategiju demografskog razvoja Grada Zagreba za idućih desetak godina. Površno sam preletio članak i uočio da je osnovni razlog pada Bandićevog prijedloga bila "suzdržanost" HDZ-ovaca. A razlog koji su dali je "neusklađenost gradske i nacionalne demografske politike". Pa me zainteresiralo u čemu se očituje ta neusklađenost. I evo što HDZ-ovac Herman kaže:
[G]lavna [se] razlika nalazi u promišljanju predškolskog odgoja djece, odnosno koncepciji pojma roditelja-odgojitelja i mjestu koje ono ima u demografskoj politici.

U politici Vlade i njenim demografskim mjerama umjesto roditelja-odgojitelja zastupa se potreba povećanja vrtićkih kapaciteta te broja zaposlenih školovanih odgajatelja kako bi se u što skorije vrijeme, do 2030. dostigli tzv. barcelonski ciljevi, a koji govore o broju od 33 posto jasličke i 90 posto vrtićke dobi koje moraju biti obuhvaćene ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem.

Zagreb prednjači po obuhvatu djece uključene u predškolski odgoj, što se mjerom roditelj-odgojitelj dovodi u pitanje zbog činjenice što djeca takvih roditelja ne pohađaju predškolski sustav, izuzev posljednje godine polaska u školu, naglašava Herman.

Kao ogroman problem istaknuo je i jako dugo izbivanje roditelja-odgojitelja s tržišta rada, do 15 godina, što je najviše izražen kod ženske populacije koja i češće koristi mjeru.
Što reći osim da su brutalno iskreni? Cilj im je otimati što više djece iz obiteljskog okruženja, majke što prije poslati na tržište rada, a djecu staviti pod državni nadzor i odgoj. Ima li tko od naših biskupa da je komentirao ovu "nacionalnu demografsku politiku"? Ili im je to sasvim prihvatljivo.

***

Kardinal Bozanić je potpuno neumjesno unutar homilije podržao Kolindu nasuprot Škore. Time je valjda ispunio dio duga prema Plenkoviću. A prema Bandiću se pretpostavljam odužuje tako što dobro zatvori prozore i ne izlazi van za vrijeme adventskih događanja kako ne bi morao komentirati u što se pretvara grad u tjednima prije Božića. Nije ni njemu lako.

***

Ne gledam televiziju, pa sam tek danas saznao da predsjednica navodno puca po šavovima, psihički i fizički propada pod stresom, a možda i nekim gorim uzrocima. Kažu katolički komentatori kod kojih sam to pročitao da se treba pomoliti za nju, a to je uvijek dobar savjet!

***

Mislim da je to to, možemo se vratiti redovitom programu.

Broj komentara: 5:

  1. Ako nekog zanima po čemu su srodni i što je zajedničko komunizmu i nacizmu, nek još jednom pročita šta je rekao hdz-ovac Herman.

    Lars

    OdgovoriIzbriši
  2. Zbog čega bi kardinal Bozanić trebao vraćati dug predsjedniku vlade Plenkoviću? Čime ga je on zadužo?

    OdgovoriIzbriši
  3. Kakve veze ima Kolinda sa Plenkovićem? On ju tretira kao nužno zlo, sa figom u džepu, a potajno se nada Škori (čitaj-Milanoviću). Možda je Bozaniću proradila savjest pa ipak želi manje zlo (čitaj-SAD i srednja Europa nasuprot Rusije i balkanske kaljuže).
    Otporovac

    OdgovoriIzbriši
  4. Svaka čast Toma!Post ti je odličan i humorističan! Sviđa mi se kako vidiš neke "sitnice" po gradu koje drugima promaknu. Kao i npr. ono kad je na katedrali bila reklama za plivu i tome sl.
    Ivan B.

    OdgovoriIzbriši

Upute za komentiranje

Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.

Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.