srijeda, 13. veljače 2013.

Pepelnica – korizmeno vrijeme


Danas započinje sveto vrijeme Korizme posipanjem pepela, odnosno obredom žalovanja kojemu je cilj da nas podsjeti na smrt i potakne nas na pokoru kako kasnije ne bismo trebali ispaštati za svoje grijehe.

Korizmena pokora nije fakultativna praksa – ona je strogo obavezna za sve kršćane. Svi s navršenom 21 godinom života obavezni su postiti, osim ako ih od toga ne izuzima njihovo zdravstveno stanje, dob ili težak posao. Uz iznimku navedenih, svi ostali imaju obavezu uzdržavati se od jela i pića.

O postojanju Korizme govori se već od početaka Crkve. Broj dana posta nešto je varirao ovisno o području i razdoblju. Od 14. stoljeća posvuda je utvrđen na 40 dana u spomen na 40 dana koje je naš Gospodin Isus Krist proveo u pustinji. Nekoć su se rigorozni propisi o postu ublažili, poglavito prije stotinu godina zbog današnjeg aktivnijeg načina života.

Nastojmo doista promatrati Korizmu kao vrijeme pokore i pripremu za veliku svečanost Uskrsa. Naš je Gospodin rekao: „Non dico vobis sed si non paenitentiam egeritis omnes similiter peribitis“ – ako ne budete činili pokoru, svi ćete propasti.

Činimo tjelesnu pokoru postom, ako možemo, i ne tražimo olako izgovore da se iz njih izuzmemo, već oduzmimo od svojih obroka sve što je moguće oduzeti.
Činimo i duhovnu pokoru boreći se odlučno protiv svojih mana i zlih sklonosti. Odrecimo se sudjelovanja u svjetovnim zabavama. Živimo ovih dana trezveno i u sabranosti. Sudjelujmo u nagovorima u našim župama i u drugim pobožnostima, posebice u križnom putu, koji treba biti središnja pobožnost Korizme. Planirajmo temeljitu uskrsnu ispovijed. Neka nam ova Korizma uistinu bude početak promjene života.
(iz misala objavljenog 1913.)

Broj komentara: 6:

  1. Upute za post i nemrs tijekom korizme, kako je bilo određeno Zakonikom kanonskog prava iz 1917:

    "Posni dani su svi dani u korizmi, osim nedjelje, ali prema općenitom crkvenom zakonu smije se u korizmi jednom na dan (i to kod objeda) jesti meso u sve dane osim pepelnice, te petka i subote kroz cijelu korizmu. Dakle u korizmi je post svaki dan osim nedjelje, a post i nemrs zajedno na pepelnicu i sve petke i subote te u srijedu u kvaternom tjednu. Prema tomu se smije kod objeda jesti mesa i na veliku srijedu i na veliki četvrtak. Na veliku pak subotu o podne prestaje i post i nemrs."

    (iz molitvenika "Kruh nebeski" objavljenog 1921.)

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Proglašavanjem Kodeksa kanonskog prava godine 1917. ublažio se tradicionalni (što hoće reći stoljetni i tisućljetni) zakon o postu i nemrsu. Naravno, znamo da je sve na kraju 60-tih godina završilo na današnjem mršavom postu na Pepelnicu i Veliki Petak, te nemrsu petcima.

      Za informaciju i poticaj na hrabriji post, što je odličan način da se okaju grijesi i izvrši pokora, evo pravila tog tradicionalnog stoljetnog i tisućljetnog posta, koji se u nekim našim krajevima zadržao (skoro) do Koncila:

      Svi dani u Korizmi post i nemrs, osim nedjelja, kad je samo nemrs. Svaki petak u Korizmi strogi post i nemrs, što znači ne samo da se ne smije jesti meso i mesni proizvodi (uklj. masti), nego ni jaja, mlijeko ni mliječni proizvodi (uklj. sir).

      (U vezi Velike Subote, tu treba objasniti da je sve do 1955. g. Uskrsno bdijenje bilo na Veliku Subotu ujutro, ne uvečer, što je značilo da se od podne računalo da je već Uskrs - zato post i nemrs do podne.)

      Izbriši
  2. Večerašnja propovijed Sv.Oca je pravi testament vjere.Treba poraditi ponajprije na sebi i svom obraćenju. To je smisao Korizme.
    Ipak je natuknuo krivnjama/grijesima protiv jedinstva Crkve(le colpe contro l'unita della Chiesa)...Ima nešto...?!?

    OdgovoriIzbriši
  3. U svakom slučaju znamo čega se Sv.Otac odrekao ... Ima nešto ?!?

    OdgovoriIzbriši
  4. Podsjetio bih čitatelje bloga, poklonike tradicije, koji to znaju, a obavijestio one koji ne znaju da se u korizmi tj. u Velikoj ili Svetoj četrdesetnici u grkokatoličkoj konkatedralnoj crkvi sv. braće Ćirila i Metoda na zagrebačkom Gornjem gradu svake srijede i petka u 18 sati služi liturgija Pretposvećenih darova ("Preždeosvjaščenaja") - prekrasan liturgijski oblik koji "iako na sebi nosi sve oznake raznolikosti Istoka, ipak najvećma odrazuje jedinstvenost bogoslužja prvih kršćanskih vremena" [J. Pavić]

    OdgovoriIzbriši

Upute za komentiranje

Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.

Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.