subota, 3. kolovoza 2024.

Prolazio onuda vitez u bijeloj odori


[...] Zabilježeno je da je Augustin g. 1286. bio na putovanju u Pariz, »grad filozofa«, kako ga je bio nazvao sv. Albert Veliki. 

Iz Rima je krenuo prema sjeveru sa suučenikom fra Giacomom Orsinijem, sinovcem kardinala De Rossi-Orsinija. Moralo je to biti u školskim praznicima, vjerojatno već u mjesecu kolovozu. Na papinskoj je stolici sjedio Honorije IV. (1285—1287), a dominikanskim je Redom kao magister generalis upravljao Munio Zamora (1285—1291).

S pismenim dopuštanjem generala išli su mladi studenti bez novaca od jednoga do drugoga samostana. Zadržali su se i u Bolonji, koja je bila važna za dominikanski Red ne samo zbog svoga sveučilišta, nego i zbog grobnice sv. Dominika, koju je bio do godine 1266, izradio kipar Nikola Pizanski uz pomoć nekih drugih umjetnika, a 1267. bijaše preneseno u nju svečevo tijelo uz velike svečanosti. Procesiju je vodio nadbiskup iz Ravene uz asistenciju više biskupa dominikanaca i pet stotina dominikanskih svećenika, koji su se sakupili na opći zbor Reda. U procesiji velikoga broja vjernika nalazio se i načelnik grada Bolonje s drugim odličnicima.

Pomolivši se na grobu patrijarke, krenuli su fra Augustin Kažotić i fra Giacomo Orsini dalje. U molitvi, u pobožnim razmatranjima i u razgovorima o Bogu i svecima prošli su kroz Modenu, Parmu i Piačencu. Prešavši rijeku Po približavali su se gradu Paviji, kad ih je iznenada zadesila nesreća.

Nijesu znali, da ih već od Rima slijede dva neprijatelja. Obitelj rimskih knezova Orsinija živjela je u krvavoj zavadi s rimskom kneževskom obitelji di Kazate. Orsini su otrovali jednoga rođaka knezova di Kazate, zato su se knezovi di Kazate zakleli na krvnu osvetu. Žrtva je imao biti fra Giacomo Orsini, koji je bio najmanje kriv i najmanje zaštićen.

Budući da su fra Giacomo (Ursius) i fra Augustin Kažotić čitav dan pješke putovali, bili su pred večer umorni. Sjeli su na obalu rijeke Ticina, da se odmore. Dok su pobožno molili, nasrnuše na njih dvojica zlikovaca, koji su, kako se kasnije saznalo, bili najmljeni od knezova di Kazate (Casate). Zlikovci »se baciše na njih kao dvije zvijeri na nedužne ovce, koje ne mogu da se obrane. Fra Giacomo Orsini, koji je bio prvi napadnut, proboden je bodežima, dok je njegov drug zadobio više teških rana. Kada su to izvršili, ubojice udariše kukavički u bijeg...«

Takva su krvava obračunavanja u 13. stoljeću bila u Italiji dosta česta. Da doskoči tomu zlu, osnovao je g. 1233. dominikanac fra Bartolomej iz Vičence svjetovnjački »Red braće vitezova Slavne Blažene Djevice Marije«. Red se brzo raširio u Bolonji, Mantovi, Modeni, Trevizu i u nekim drugim gradovima. Odobrio ga je papa Urban IV. 23. prosinca 1261. Članovi Reda, koje je narod kasnije prozvao veselom braćom (frati allegri ili frati gaudenti), imali su zadaću da stišavaju razmirice među krvno zavađenim obiteljima i da priskaču u pomoć u gradu i na javnim cestama onima, kojima je život bio u opasnosti. 

Tako je u času, kad su u blizini Pavije najmljeni razbojnici ubili fra Giacoma Orsinija i ostavili na cesti izranjena fra Augustina Kažotića, prolazio onuda, vitez u bijeloj odori sa sivim plaštem, na kojem je bio izvezen crveni križ. Ime je vitezu bilo Pagano di Pietrasanta. 

Vitez je uzeo Augustina Kažotića sa sobom u svoj zamak, gdje ga je liječio i izliječio, a Orsinija je dostojno pokopao. Ozdravivši, nastavio je Augustin Kažotić put u Pariz.

(izvor: Petar Grgec, Blaženi Augustin Kažotić i njegovo doba, preporučujem!)

4 komentara:

  1. Jedna sporedna zanimljivost: na 4. str. knjige iz koje je ovaj odlomak piše da je sveti Pavao pozdravljao nazivajući ih svetima i članove vjerske zajednice u Filipinima. To je, dakako, pogreška, ali ne autorova. U rukopisu piše: u Filipima.
    Op.

    OdgovoriIzbriši
  2. Milan Kušnjačić4. kolovoza 2024. u 06:41

    (...)Došavši bl. Augustin negdje početkom godine 1304. u Zagreb, nagje sve zemaljske i crkvene poslove u veliku neredu. Nastojanjem njegovim sastade se još iste gdine sabor Hrvatski, koji upravu kraljevine preda uglednim Babonićima i odluči svojski pomagati kralju Karlu Robertu do prijestola Ugarskoga. Po tom se Augustin odmah prihvati uregjivanja crkvenih poslova. Najprije uredi kaptol odrediv kako će kanonici redom službu Božju vršiti, svojim dobrima upravljati, dohotke uzdržljivo uživati i mladež u školama učiti. Da se vjerni što više otkinu od poslova svjetovnih a sklone na moljenje i razmišljanje o stvarima vječnim, umnoži broj blagdana. Mnogo se brinuo za ugodno pjevanje i musiku u crkvi: osobito način pjevanja, što je skoro vladao u stolnoj crkvi i u drugim crkvama Zagrebačke biskupije, njemu se pripisuje. (...)

    Iz knjige: Životi svetaca i svetica Božjih, 3. svezak, Francisko Iveković, Zagreb, 1898.
    Komplet 4 knjiga je ovdje:
    https://archive.org/details/zivoti_svetaca_i_svetica_bozjih_1892-francisko_ivekovic

    OdgovoriIzbriši
  3. Kada je tradicionalna tridentska misa u Sv. Blažu i ima li je uopće?

    Matej

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Nedjeljom i zapovijedanim blagdanom u 16:45.

      Iznimno nije bilo mise u proslu nedjelju 4.8.2024. zbog odsutnosti svecenika o cemu je svuda unaprijed objavljena obavijest.

      TB

      Izbriši

Upute za komentiranje

Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.

Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.