četvrtak, 28. srpnja 2022.

Dobar početak

Ovih dana Zagreb su posjetili p. Jérôme i hrvatski bogoslovi bratstva sv. Petra. Meni je to jako dobro odgovaralo jer mi je ovaj tjedan započeo godišnji odmor, pa sam mogao prisustvovati svim (privatnim) misama. Usto sam slušao njihova duhovna i praktična životna iskustva i pouke te imao dosta prilika razmijeniti mišljenja i saznati poneku novu informaciju. 

Neću ulaziti u ovom tekstu u detalje, a i fotografije neće biti posebno sadržajne jer, nažalost, ima čitatelja ovog bloga (naravno, neznatna manjina) koje, umjesto da se nadahnu ili samo razonode, neka unutrašnja duhovna sila potiče da rade na uništavanju, ucjenjivanju ili ismijavanju.  Jasno da meni ne mogu ništa i njihove spletke me se uopće ne tiču, ali zašto izložiti takvom ponašanju ljude vezane uz Crkvu do kojih mi je stalo. 

U subotu smo išli na malo hodočašće, pa je bilo prilike porazgovarati s bogoslovima, čuti kako su osjetili duhovni poziv koji sada provjeravaju, što misle o pojedinim teološkim pitanjima kao i o stanju u Njemačkoj, Hrvatskoj i drugim zemljama koje poznaju. Nisam baš spavao noć prije ranog ustajanja na hodočašće, pa sam morao malo usporiti tempo hoda. No, iako sam dosta kasnio, zbog nekih nepredviđenih okolnosti misa je također kasnila tako da sam ušao u crkvu upravo u trenutku kad su započinjale molitve u podnožju oltara. Hvala Majci Božjoj na toj lijepoj gesti, a čuo sam da su neki sudionici hodočašća zadobili još puno veće milosti. 

U nedjeljnoj propovijedi (7. nedjelja po Duhovima) p. Jerome je govorio o grijehu. Grijeh nije samo neko kršenje pravilâ, a koja bi se onda, kako neki danas traže, moglo relaksirati i prilagoditi današnjem vremenu. Svaki grijeh je pobuna protiv Boga. Potaknut rečenicom iz Evanđelja "svako stablo, koje ne rađa dobra ploda, siječe se i baca u oganj", pater je naglasio kako naš Gospodin često govori o paklu, pa su uzaludni pokušaji onih koji pakao niječu ili tvrde da je prazan. Kasnije je pater pripomenuo da o problemu zla možemo konzultirati knjigu kardinala Charlesa Journeta (u engleskom prijevodu "The Meaning of Evil" naći ćete je na uobičajenim mjestima). 

Posebno mi je bilo drago što sam na neformalnim susretima mogao slušati razmišljanja o teološkim krepostima. Svaki je dan jedan od bogoslova obradio po jednu od vrlina: vjeru, ufanje i ljubav. U pristupu temi vidi se, naravno, razlika u karakteru i interesima bogoslova, ali se očituje i kvalitetna formacija koju primaju na bogosloviji. 

Do sada nisam nazočio zavjetnoj misi Ad vocationes ecclesiasticas servandas (Missae Votivae ad Diversa, 16, MR1962). Posebno su mi zazvučale riječi poslanice (1Iv 2, 14-17) koje su najbolja moguća pouka za naše bogoslove: 

Napisah vama, mladići, jer ste jaki i riječ Božja u vama ostaje i pobijedili ste Zloga. Ne ljubite svijeta ni što je u svijetu. Ako tko ljubi svijet, nema u njemu ljubavi Očeve. Jer što je god svjetovno – požuda tijela, i požuda očiju, i oholost života – nije od Oca, nego od svijeta. Svijet prolazi i požuda njegova, a tko čini volju Božju, ostaje dovijeka.

Kako je p. Jerome lijepo napomenuo, trebamo moliti ne samo za nova duhovna zvanja, nego i za one koji su trenutno na putu pripreme kao i za vjerne svećenike da ustraju. Nažalost, u današnje vrijeme mnoge odvažne muškarce koji se odluče slijediti put i poziv Božji, od tog poziva odbiju i otjeraju. 

O janjetini ispod peke, domaćem odojku, štrudlama, pitama i drugim gošćenjima neću pisati jer znam da vas takve stvari ne zanimaju. 

Nadam se da će ovakvi ljetni posjeti svećenika i bogoslova Zagrebu i Hrvatskoj postati redovita tradicija. Ako ste dočitali ovaj tekst, automatski su svi koje sam spominjao upisani u vaše molitvene nakane. 

3 komentara:

  1. Koliko ima hrvatskih bogoslova u Bratstvu sv. Petra?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Tri, uskoro cetiri. Zato su ove godine obradili bogoslovne kreposti, a iduce ce valjda cudoredne (moje nagadjanje :-)

      Izbriši
  2. :) daj Boze da one iza godine obrade 12 plodova Duha Svetoga na isti nacin!

    OdgovoriIzbriši

Upute za komentiranje

Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.

Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.