petak, 2. listopada 2015.

O misi i predavanju biskupa Fellaya


Večeras je biskup Bernard Fellay, poglavar Svećeničkog bratstva sv. Pija X., celebrirao svečanu (trojnu) misu o blagdanu sv. Anđela Čuvara. Đakonsku službu je obavljao p. Stefan Frey, poglavar austrijskog distrikta bratstva, a podđakonsku p. Marko Tilošanec. Mislim da tradicionalna misa u ovako svečanom obliku nije slavljena u Hrvatskoj od liturgijske reformacije prije 45 godina. Ako sam u krivu, vjerujem da ćete me ispraviti u komentarima.

Meni nepoznat kantor pjevao je proprij ove mise, a svi zajedno pjevali smo ordinarij. Bilo je dosta ljudi koje nikad nisam vidio ni u sv. Martinu ni na prijašnjim misama FSSPX-a u Zagrebu. Po mojoj procjeni, a nisam se okretao oko sebe, jedno 120-150 ljudi je bilo prisutno. Ovaj puta korištena je veća dvorana u prizemlju koja ima i podij, pa se sve skupa dobro vidjelo i čulo.

Nije bilo propovijedi jer je poslije bilo planirano predavanje. Svi su profesionalno odradili svoju zadaću. Tako je lijepo prisustvovati svečanoj misi gdje je pjevanje u redu, klerici i ministranti vojnički precizno obavljaju svoju zadaću, uređenje je prikladno (i više od toga ako se uzmu u obzir okolnosti), a da čovjek ne mora na kraju mise slušati tisuću i jednu zahvalu od one zborašici koja je tako predivno izvela solo točku do babe koja je zaklala piliće za juhu da se svi poslije mogu okrijepiti.

Misa koju služi biskup ima nekih posebnosti, npr. blagoslov na kraju se daje pjevajući. U tradicionalnoj misi čak i ako je u svečanom obliku, obični svećenik izgovara, a ne pjeva blagoslov jer je pjevanje pridržano biskupu. Tako se neki mlađi svećenici znaju zabuniti kada prvi put pjevaju staru misu, pa i blagoslov otpjevaju kako je uobičajeno u novom obredu. Za njih si obično kažem da su to naši budući biskupi koji su se samo malo požurili.

U pauzi između mise i predavanja mogli smo pozdraviti preuzvišenog g. Fellaya. Svi s kojima sam razgovarao su mi rekli kako je pozitivan i srdačan dojam ostavio na njih, iskreno nasmiješen, a ipak s pastirskom razboritošću. Jedan moj mlađi rođak voli pohoditi sajam dragog i poludragog kamenja kad se održava u Domu sportova. Taj je dječak ostao impresioniran kada je prišao da poljubi biskupov prsten.

Predavanje je bilo na njemačkom uz kvalitetno konsekutivno prevođenje. Moram priznati da sam se nadao da će biskup govoriti na engleskom ili barem francuskom, ali i ovako je bilo vrlo zanimljivo. Biskup Fellay je govorio bez papira, glasno i razumljivo koristeći se mnoštvom primjera. Rekao je da se za razumijevanje velike konfuzije vezane uz prošlu i nadolazeću sinodu treba vratiti više stoljeća u prošlost, pa je objasnio prosvjetiteljski obrat s objektivizma na subjektivizam, vrlo kratko prešao preko djelovanja pape Pija X. i zatim nastavio s relativno poznatom pričom o teolozima koji su za vrijeme Pija XII. bili sumnjivi ili čak osuđeni, a kasnije su postali zvijezde, predvodnici koncila i postkoncilskog propadanja.

Navest ću samo dvije slike koje su mi ostale u sjećanju. Biskup je spomenuo da mu je jedan kardinal na poražavajuću statistiku Crkve nakon koncila rekao kako to nije krivnja Crkve, nego svjetskih zbivanja. Na to je biskup komentirao da nitko od nas ne bi kada dođe kući i nađe otvorene prozore te natopljen parket i tepih jer je prošla oluja rekao da je oluja za to kriva, nego bi pitao: Tko je ostavio otvorene prozore? A upravo je papa Ivan XXIII. govorio da Crkva treba otvoriti prozore u svijet.

Pri kraju je biskup ilustrirajući trenutnu strašnu konfuziju koja je tolika da nitko ne zna što Papa zapravo misli o katoličkim istinama vjere, ispričao sljedeće. Kardinal Müller je kao prefekt Kongregacije za nauk vjere stavio prije više godina pred papu Benedikta XVI. dekret kojim bi FSSPX bio ekskomuniciran. Papa je odgovorio: Nein! (nasmijao sam se kad je to biskup Fellay gestikulirajući rekao). Zatim je isti kardinal takav dekret stavio i pred novog papu Franju koji je također odgovorio: Nein! No sada, kao što svi znamo, upravo kardinal Müller brani ženidbu i brak od napada koje  izvodi papa Franjo. I pri tome kardinal uzima za saveznike Bratstvo sv. Pija X.

Posebno mi se svidio završetak govora biskupa Fellaya koji je sadržavao i teološki dio i zanimljivu anegdotu. Neću ga prepričavati, ali svodi se na to da uvijek moramo imati nadu u Boga koji je iznad svega i svojom providnošću svime ravna. A ostavio nam je i Majku kojoj se trebamo usrdno moliti!

Broj komentara: 40:

  1. Bilo je predivno.
    Kasnije u razgovoru me je ugodno izenadilo koliko je biskup Fellay upoznat sa statusom kanonizacije kardinala Stepinca i kako je ona trenutno praktički zaustavljena.

    Zvone

    OdgovoriIzbriši
  2. Prekrasno i prelijepo, kako i dostoji slaviti Gospodina.
    Dvorana je više nego odlična, upravo zbog uzvišenog dijela na kojem je stajao oltar.
    Ima još veoma zanimljiva posebnost na misi koju služi biskup, a ta je da kod lavabo ministranti klečeći peru ruke biskupu, što me se osobno dojmilo.
    Eto, hvala Svemogućemu Bogu i Blaženoj Djevici Mariji na velikim milostima što nas je pohodio biskup Bratstva i to još na prvi petak u mjesecu. Zasigurno povijesni događaj za Katoličku crkvu u Hrvatskoj.
    Šteta za one ljude koji su mogli, a nisu došli.
    Veliko pouzdanje treba imati u Boga: Deus providebit!
    Ne treba se brinuti, Bog sve vodi, naše je da ga ljubimo i da ne griješimo uz Božju pomoć.
    "Tražite najprije Kraljevstvo Nebesko..."

    OdgovoriIzbriši
  3. Toma, jedan mali pokazatelj koliko je bilo dojmljivo sve skupa a taj dojam i ja djelim, je kako si ekspresno sastavio precizan i lijep izvještaj, pa čestitam. Djelim i i mišljenje o mons. Fellayu i njegovoj pristupačnosti i srdačnosti, a istovremeno pastirskoj razboritosti. Podario nam je vremena za razgovor nas nekolicine s njime nakon predavanj ne koliko je on mogao nego koliko smo mi htjeli. Odaje i dojam vrlo odmjerenog i staloženog čovjeka - kod razgovora o Papi Franji dao je i odmjerene pokude, ali i odmjerene pohvale papinih djelovanja. Samo ljudovanje sa svima koji su došli, nakon Mise i predavanja također je bilo najsrdačnije do sada. S nekima sam bio fb prijatelj možda i već godinu dvije, a jučer smo se prvi puta sreli. Vjerujem da je i nekolicini drugih ljudi bio istovjetan slučaj. Osjetila se tako jedna velika sveuzajamna tamo nazočnih prijaznost i povezanost. Primjetio sam jučer i jednu priličnu laičku facu s Kaptola, ali ne kao uhodu, nego nekoga koji je došao iz motiva kao i mi svi ostali. Sve u svemu, izvanredan događaj. Ponovilo se često.

    OdgovoriIzbriši
  4. Toma , nisi mogao bolje ni realnije napisati izvješće . Bez cifranja i patetike . Zato i volim ovaj blog . Pastir je došao obići svoje stado , malo ali odabrano . Sve je bilo dostojanstveno i s ljubavlju , kako i treba . Ohrabreni i poućeni možemo i moramo dalje . Dobro sjeme je bačeno ... Robelar

    OdgovoriIzbriši
  5. Lijepo izvješće i nadasve tradicionalni dojmovi!

    Dominus benedicat!

    OdgovoriIzbriši
  6. Po tome što piše u članku, najpravovjerniji tu je taj kardinal Muller. U obe stvari je on govorio po istini. To što taj Fellay hoće implicirati, ono, da to što se sada Muller po pitanju braka slaže sa stavovima SSPX-a znači da je bio u krivu kad je smatrao da su ovi zastranili, to je uvrnuta logika ako sam ikad logiku vidjela. Zanima me na koji način ih to kardinal uzima za saveznike u pitanju braka i obitelji?

    OdgovoriIzbriši
  7. Bilo je prelijepo, i Bogu ugodno.Idemo dalje u borbu, i ako Gospodin da, vidimo se opet.Pozdrav iz Splita.

    P.S.Kikii brate hvala ti na jasnom i preciznom prijevodu.

    Max

    OdgovoriIzbriši
  8. Hvala na videu.
    Bog vas blagoslovio.

    OdgovoriIzbriši
  9. "Nije bilo propovijedi jer je poslije bilo planirano predavanje." - eh što ti je protestantska škola: njima nema razlike između propovijedi i predavanja...
    "Svi su profesionalno odradili svoju zadaću." - još gore od protestanata: sveta misa koja je susret neba i zemlje za vas je posao koji se ovavlja (ne)profesionalno...
    "Biskup je spomenuo da mu je jedan kardinal na poražavajuću statistiku Crkve nakon koncila rekao kako to nije krivnja Crkve, nego svjetskih zbivanja." - Ovo je možda najbolje. Prvo, u Katoličkoj Crkvi kao cjelini nema "poražavajuće statistike", to je jednostavno laž (odeš u knjižnicu i pogledaš papinski godišnjak). U samo pojedinim zemljama (kao što su npr. Francuska, Njemačka, Švicarska...) postoji takva realna statistika. Drugo, lefebvrovci su dio te "poražavajuće statistike", oni cvatu jedino (!) u takvim zemljama...

    "Jesam grešnik, nisam otpadnik!" (stara hrvatska izreka)

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. http://tomablizanac.blogspot.hr/2012/11/velecasni-zelim-postati-katolkinja.html

      Izbriši
    2. Ti si nažalost grješnik a i otpadnik . Zašto gajiš toliku gorčinu u svom srcu? Ne sudi i neće ti biti suđeno . Budi milosrdan prema nama tradicionalistima jer mi smo samo slabi i grješni ljudi . Nemoj gledati trun u našem oku . Kako misliš iednom kad se svi spasimo stajati pokraj nas u Raju ? Robelar

      Izbriši
    3. Anonimac piše: "Nije bilo propovijedi jer je poslije bilo planirano predavanje." - eh što ti je protestantska škola: njima nema razlike između propovijedi i predavanja...

      Hahaha, dobra ... pretpostavljam da bi onda onak po pravo "katolički" Novus Ordovski bilo, propovijed na početku mise, predavanje na mjestu propovijedi, pa još sažetak propovijedi i predavanja na kraju mise. Tko je kriv "protestantskim Lefebrovcima" što nemaju izvanredne djelitelje pričesti pa to sve ne mogu stisnuti u prosječnih sat vremena, nego im pol mise ode na ustani, klekni, ustani pa opet klekni, ne bi da su stvarno na Kalvariji...

      Ferdinand Zvonimir

      Izbriši
    4. Evo ako nekog zanimaju statistike. Komentar je već prije bio objavljen, od KERMITA, tu sam ga samo kopirao:

      "Statistike koje su iznesene su šokantne.

      Evo par dodatnih podataka na razini svijeta, ne samo raskršćanjene Europe ili Sjeverne Amerike, koji sam izvukao, a koji svjedoče o istom.

      Franjevci (1963): 27,136
      Franjevci (2012): 14,123

      Isusovci (1963): 35,788
      Isusovci: (2012): 17,676

      Dominikanci (1963): 10,150
      Dominikanci (2012): 5,947

      U sva 3 najveća reda na svijetu zabilježen je pad od gotovo 50%. Pad će pogotovo biti drastičan u sljedećem desetljeću jer su sva 3 reda u međuvremenu u prosjeku strašno ostarila. Tome nasuprot, broj stanovnika u svijetu se od 1963. do 2012. više nego udvostručio. To su sve podatci koji se mogu lako provjeriti na stranici http://www.catholic-hierarchy.org/ u statistikama koje se odnose na "religious orders".

      Brojke su egzaktne i brutalne.

      Gotovo jedino tradicionalna bratstva i redovi rastu.

      Za razliku od Benedikta XVI koji je bio svjestan ove brojčane kataklizme i katastrofe koja tek slijedi te počeo u određenoj mjeri okretati brod u pravom smjeru, čini se da je sadašnji rimski biskup prije svega noj sa glavom u koncilskom pijesku. Volio bih da sam sasvim u krivu i da me vrijeme demantira, ali bojim se da neće."

      Izbriši
    5. Evo ako nekog zanimaju statistike. Komentar je već prije bio objavljen, od KERMITA, tu sam ga samo kopirao:

      Iz ovih statistika se ništa ne može zaključiti o razlogu koji je doveo do promjena brojki, dok ih ne možemo usporediti sa istovjetnim statistikama iz paralelnih svemira u kojima bi svi uvjeti bili isti kao u ovome svemiru, samo po jedan u svakome promijenjen. Tek takvom analizom bismo mogli racionalno utemeljeno utvrditi da je do tih promjena došlo zbog promjena npr. u načinu držanja mise, i da do njih ne bi došlo da tih promjena nije bilo. Dok se takva analiza ne napravi, navođenje ovakvih statistika u prilog takvim insinuacijama je šuplja logika koja je najbolje opisana onom pjesmicom:

      Statistika to je naša dika,
      što želimo to ona naslika.

      Izbriši
    6. Nigdje u komentaru nisam navodio koji su razlozi za takav pad katoličkih zvanja.

      To su čiste činjenice.

      Razloge ostavljam onim pametnijim koji poznaju situaciju kakva je bila prije koncila i iza koncila.

      Izbriši
    7. Nigdje u komentaru nisam navodio koji su razlozi za takav pad katoličkih zvanja.

      E pa nisam ni ja nigdje rekla da si navodio, nego da si insinuirao. Postoji razlika između ta dva pojma i to što sam odabrala drugi nije bila slučajnost. ;-)

      Izbriši
    8. Ok, ti kažeš da sam insinuirao. Eto, to je opet tvoje subjektivno mišljenje, koje može i ne mora biti pogrešno.

      Ali činjenice su činjenice.

      Zato opet ponavljam:
      "Razloge ostavljam onim pametnijim koji poznaju situaciju kakva je bila prije koncila i iza koncila."

      Izbriši
    9. Sve što ja napišem (izuzev citata naravno) je moje subjektivno mišljenje, ne? I moje subjektivno mišljenje je da se tu provlače određene insinuacije.

      Ali, moje subjektivno mišljenje na stranu, amo mi na činjenice koje ti kažeš voliš. A činjenica je da se iz takve statistike ne može ništa zaključiti o razlozima za takvu promjenu brojki. Jer za to bi bilo nužno u kontroliranim uvjetima mijenjat pojedinačne faktore koji na to možda utječu, pa ih tako eliminirat. Kao što sam to već lijepo objasnila. Hoćemo sad s tim u krug? Ti s pokušajem da proturiš statistike kao znakovite, a ja sa prokazivanjem da je to racionalno neutemeljeno? Jer meni to ide na živce i svaki put kad to vidim reagiram. Pa onda ko se prije umori, ti proturat te budalaštine, ja odgovarat ili Toma sve to propuštat.

      Izbriši
    10. Draga babo,
      vjerujem da je većini čitatelja ovdje poznato da se izjašnjavaš da nisi katolička vjernica (ispravi me ako griješim), to također utječe na tvoje mišljenje.

      Tvoje riječi: "A činjenica je da se iz takve statistike ne može ništa zaključiti o razlozima za takvu promjenu brojki. Jer za to bi bilo nužno u kontroliranim uvjetima mijenjat pojedinačne faktore koji na to možda utječu, pa ih tako eliminirat."

      To je tvoje subjektivno mišljenje, da se iz takvih statistika ne može ništa zaključiti. Ali gle, sto ljudi sto ćudi. Netko iz takvih statistika nešto može zaključiti, poznavajući situaciju i okolnosti u kojima se to dogodilo.

      Ne kažem nužno da "ti" možeš nešto zaključiti, nego netko može.

      Izbriši
    11. Evo još nekih primjera: ovdje ili ovdje.

      Contra factum non argumentum est.

      "Proljeće Crkve..."

      Izbriši
    12. Jesi tvrdoglav... Ok, ako ćemo tako igrat, onda ja mogu reći da je to tvoje subjektivno mišljenje da je moje subjektivno mišljenje da se iz takvih statistika ništa ne može zaključiti. :p I ako nastavimo taj niz do u beskonačnost, onda dolazimo do filozofskog stava koji se mislim zove solipsizam. Jel to ono gdje hoćeš pobjeći? No, upozorit ću te, u takvom filozofskom okviru je svaka komunikacija de facto besmislena. Pa onda i tvoje priopćavanje statistika. :p

      Izbriši
    13. Evo još nekih primjera: ovdje ili ovdje.

      Contra factum non argumentum est.


      E pa ovo je sad stvarno previše. Čovjek ti relativno pristojno objasni problem s takvim rezoniranjem, a ti opet tvrdoglavo po svome. Evo kako izgleda ta tvoja logika kad se presvuče u svakodnevne teme. Recimo da je ovo grafikon kretanja Perine ušteđevine kroz vrijeme.

      https://dl.dropboxusercontent.com/u/92692681/Slike/Picture1.jpg

      I sad ti tako pametan uočiš zanimljivost na grafu tamo negdje oko '64-te, pa doživiš aha moment, prisjetivši se kako je Pero do '64. nosio sportske jakne i tu negdje prešao na sakoe.

      https://dl.dropboxusercontent.com/u/92692681/Slike/Picture2.jpg

      Aaaa, vrlo znakovito jel. Nećeš ti ništa reći, ali ćeš onako izokola važno poručiti da je pametnije ostati na sportskim jaknama. I onda naiđe neki usputni lik i zapita se - stani čovječe, jel ti to hoćeš insinuirati da se Peri ušteđevina počela topit jer je prešao na sakoe??? A ti onako tajnovitim i znakovitim tonom odgovoriš - ništa ja ne govorim, ali činjenice su činjenice. A onda te čovjek prosto zaprepašten tvojim glupim rezoniranjem upita - pa dobro čovječe, kako ti znaš da Pero te '64 nije počeo kockati, ili možda našao rastrošnu ljubavnicu, ili možda krenuo u promašeni privatni biznis, ili nešto deseto u konačnici, pa je to utjecalo na njegovu ušteđevinu a ne sakoi??

      https://dl.dropboxusercontent.com/u/92692681/Slike/Picture3.jpg

      Tvoj odgovor na to je naprosto da si ti to izvukao iz guzice. Pa sad, ako je to nekome argument, onda si stvarno argumentirao. Pričaš gluposti čovječe!!! I što je još gore, nastavljaš tvrdoglavo drviti s tim glupostima i nakon što te čovjek na to upozori! Da te parafraziram:

      Contra stultitiam infinitam non argumentum est.

      Izbriši
    14. Babo, moje i tvoje mišljenje uopće nije bitno.

      Bitne su činjenice i istina. Opet ponavljam kako kaže sveti Toma Akvinski: "Contra factum non argumentum est." (Protiv činjenica nema argumenata.)

      Činjenice imamo, a subjektivno zaključivanje o razlozima do kojih je došlo do takvih činjenica, ostavimo čitateljima.

      Izbriši
    15. baba jago, pa i imaš donekle kontrolirane uvijete gdje u istoj post-koncilskoj Crkvi,u istim zemljama, tradicionalne zajednice i redovi rastu u broju zvanja.

      A ovo je glupost
      "Iz ovih statistika se ništa ne može zaključiti o razlogu koji je doveo do promjena brojki, dok ih ne možemo usporediti sa istovjetnim statistikama iz paralelnih svemira u kojima bi svi uvjeti bili isti kao u ovome svemiru, samo po jedan u svakome promijenjen"
      Po toj logici ne bi se moglo ništa zaključiti ili predvidjeti o niti jednom socijalnom fenomenu - npr. o utjecaju muslimanskih migranata na HR i EU. Malo bućkaš.
      pozz

      Izbriši
    16. Evo još nekih ststistika:
      1966. godine broj katoličkih bogoslova u Francuskoj je bio 4 536,
      a 2011. godine brog katoličkih bogoslova je bio 710.

      Vrlo jasno i znakovito.

      Kaže Gospodin Isus:
      "Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas i postavih vas da idete i rod donosite i rod vaš da ostane.."

      Znači plodovi moraju biti vidljivi i plodova jednostavno mora biti.

      Izbriši
    17. A ovo je glupost
      (...) - npr. o utjecaju muslimanskih migranata na HR i EU. Malo bućkaš.


      Uhm, jel ovo povrijeđena taština? :zubo: Hmmm, nezgodna je ovo situacija pravo, em capo, em brat od capo di tutti capi... :zubo: :rofl: Bolje se meni čuvat, mogla bih još i po kostima dobit. E babo, babo, kad se voliš igrat vatrom... :D

      Ok, ok, malo se šalim, to je jasno. No, šalu na stranu, problem s njegovim insinuacijama na temelju tih statistika sam slikovito objasnila u prethodnom komentaru koji nije bio još propušten kad si ti napisao komentar. No, to ne znači da ne priznajem nikakve statističke analize kao što mi ti to imputiraš, postoje ozbiljne statističke analize, samo što njegova to naprosto nije bila. Otpad od vjere je kompleksan fenomen, na koji utječe mnoštvo faktora, pa da bi mogao utvrditi utjecaj svakog pojedinog faktora moraju se tu raditi puno podrobnije statističke analize. Ili bar ja vjerujem da na to utječe mnoštvo faktora, od utjecaja mas medija, preko standarda života, pa do tehnološkog napretka koji omogućuje griješenje bez posljedica na spolnom području kakvo nikad prije u povijesti nije moguće. I sve to je isto tako uzletilo tih srednjih šezdesetih. Da bi me čovjek razuvjerio u tome, morao bi napraviti puno detaljnije statističke analize, pronaći manja homogena područja u kojem nije bio prisutan jedan od tih faktora, pa gledati što je tu bilo s vjerom, itd. Ili može naprosto tvrdit da ti faktori uopće ne utječu na vjeru, pa da nema zašto radit takvu analizu, no ja ću takvoga smatrat slijepim idiotom.

      baba jago, pa i imaš donekle kontrolirane uvijete gdje u istoj post-koncilskoj Crkvi,u istim zemljama, tradicionalne zajednice i redovi rastu u broju zvanja.

      Rastu i neokatekumeni. Ne valja ni to zanemarit. No, na stranu to, meni je kod ovakvog argumenta zanimljiva igra brojkama. Naime, često je na stvari da se spominju tendencije (prvo opada, drugo raste), ali se ne spominju brojke. To ti je ova priča - nakon koncila broj aktivnih katolika u Francuskoj pao sa tri milijuna na sto tisuća, dok je broj katolika u tradicionalnim zajednicama narastao sa 50 tisuća na 70 tisuća (lupam brojke, naravno). Dakle, padu od 2.9 milijuna se suprotstavlja rast od 20 tisuća. Kad se izostave brojke to još fino i zvuči, mainstream kršćanstvo pada, tradicija raste, pa se opet može insinuirat da je stvar najviše u napuštanju tradicije. Ali kad se uvedu brojke u priču, onda ta priča malo šepa. Jer ne može čovjek da se ne upita - a šta je s ovom razlikom, di su oni? Ako je samo do (ne) napuštanja tradicije, onda bi oni otišli u tradicionalne zajednice i brojke pada jednih i rasta drugih bi bile istog reda veličine. A nisu. Kako to objasniti? Možda slabom ponudom tradicionalnih misa? Hm, ja sam u zadnjih par godina bila na tradicionalnoj misi u Rimu, na tradicionalnoj misi u Parizu i na tradicionalnoj misi u jednom nešto manjem gradu na jugu Španjolske. Sva tri puta je bila nedjelja, sva tri puta se broj vjernika skoro mogao izbrojati na prste obje ruke. Za tako velike gradove nedjeljom, te za tako malu ponudu crkvi s tradicionalnom misom u tim gradovima, toliki broj vjernika je čudan nekakav procvat... Uglavnom, sudeći po tom mom iskustvu, rekla bih da nije do ponude, jer koliko god mala bila, potražnja je još i manja. Zašto, ako je samo do napuštanja tradicije?

      Izbriši
    18. ,,eh što ti je protestantska škola: njima nema razlike između propovijedi i predavanja..."

      Ovo je stvarno opažanje za 10. Upravo zato što je bilo predviđeno predavanje, održano je poslije mise, a ne za vrijeme propovijedi. Kako je NO protestantiziran pa je cijela misa pretvorena u propovijed, katehezu i animiranje zajednice, tako slavitelj uskače na barem 5 mjesta sa svojim opažanjima, komentarima, mini-propovijedima i predavanjima. U tradicionalnom obredu se pak jasno razlikuje što je propovijed u formalnom smislu, a što je predavanje – koje se u pravilu (kad je to ostvarivo) ne drži u crkvi, nego u drugoj dvorani.

      ,,još gore od protestanata: sveta misa koja je susret neba i zemlje za vas je posao koji se ovavlja (ne)profesionalno... "

      Za razliku od protestantiziranog NO gdje svatko radi po svom ćeifu i vlada opći kaos i dezorijentiranost (koncelebranti i ministranti koji stoje poput šeprtlji, čitačice i djeliteljice pričesti koje šeću po oltarnom prostoru) – nema nikakvih čvrstih propisa, nego svugdje načelo slobode djece II. Vatikanskog. Nasuprot tome, u tradicionalnom obredu postoje točne rubrike i ti propisi su ono što čini obred u pravom smislu. Zato i treba malo truda da se nauči služiti obred, što je za naše NO klerike koji ne znaju čak ni novu misu služiti prema ono malo propisa što ima, znanstvena fantastika.

      ,,Prvo, u Katoličkoj Crkvi kao cjelini nema "poražavajuće statistike", to je jednostavno laž (odeš u knjižnicu i pogledaš papinski godišnjak). "

      Dekadenciju zapadnih zemalja nadomješta visoki natalitet afričkih zemalja gdje zbog društvenih uvjeta (nezahvaćenost sekularizacijom) modernizam ne može učiniti veću štetu. To je opća statistička slika u Crkvi. Isti je razlog zašto se primjerice u SAD-u broj katolika povećava – samo zbog imigracije, dok s druge strane svi ostali pokazatelji – broj svećeničkih zvanja, krštenja, vjenčanja, pohađanje mise itd., padaju što je posljedica modernizma (u SAD-u koji očito jest zahvaćen sekularizacijom). No mi ne govorimo toliko o tom glavnom uzroku propadanja vjere u zapadnom svijetu – sekularizaciji i dekristijanizaciji koju provode mediji kroz nemoralne i isprazne sadržaje, materijalizmu i dr., nego o reakciji Crkve koja umjesto da vjernike zaštiti od tog utjecaja, još otvara prozore i prilagođava se tom duhu. Sociološko i teološko objašnjenje stanja Crkve u 3 rečenice.

      ,,U samo pojedinim zemljama (kao što su npr. Francuska, Njemačka, Švicarska...) postoji takva realna statistika. Drugo, lefebvrovci su dio te "poražavajuće statistike", oni cvatu jedino (!) u takvim zemljama... "

      Čak i da je to točno, već je dovoljan dokaz o trulosti modernističkog sustava i živosti tradicije. No FSSPX se razvija svugdje pa i u zemljama koje zbog društvenih uvjeta nije zahvatila kriza vjere. Pogledajte samo kako se razvija primjerice djelovanje Bratstva u Poljskoj gdje je katoličanstvo još jako (za razliku od zapadnih zemalja), ili u Gabonu, gdje su vjernici oduševljeni gregorijanskim koralom i starim obredom, otvaraju se škole i stalno pridolaze novi vjernici.

      Izbriši
    19. ,,Hm, ja sam u zadnjih par godina bila na tradicionalnoj misi u Rimu, na tradicionalnoj misi u Parizu i na tradicionalnoj misi u jednom nešto manjem gradu na jugu Španjolske. Sva tri puta je bila nedjelja, sva tri puta se broj vjernika skoro mogao izbrojati na prste obje ruke. Za tako velike gradove nedjeljom, te za tako malu ponudu crkvi s tradicionalnom misom u tim gradovima, toliki broj vjernika je čudan nekakav procvat... Uglavnom, sudeći po tom mom iskustvu, rekla bih da nije do ponude, jer koliko god mala bila, potražnja je još i manja. Zašto, ako je samo do napuštanja tradicije?"

      Bit će da si svratila do krive crkve. U St. Nicolas du Chardonnet ima 4-5 misa nedjeljom i sve su dupkom pune kao ovdje na videu: https://www.youtube.com/watch?v=xK8jPgJeGuA (i to nije jedina crkva koju Bratstvo ima u Parizu)

      Tradicija svugdje raste (FSSPX u Americi gradi novu ogromnu bogosloviju jer je stara pretijesna: www.newseminaryproject.org/ ), a naravno da ne govorimo o apsolutnim brojkama kada su modernisti zauzeli 99.9 % katoličkih crkvi i učinili nedostupnom bilo kakvu literaturu o tradicionalnom obredu mise (o ispiranju mozgova da ne govorimo...). U takvim uvjetima je čudo Božje milosti da ljudi uopće ponovo otkrivaju tradiciju i u takvim relativnim postotcima, kao što je čudo za muslimana koji se obrati na kršćanstvo u Saudijskoj Arabiji.

      Izbriši
    20. Bit će da si svratila do krive crkve. U St. Nicolas du Chardonnet ima 4-5 misa nedjeljom i sve su dupkom pune

      U raskolnika u Parizu je bolje kažeš? Hahahaha!!! A da nisam bila upravo tamo, još bih te možda i uzela zaozbiljno! :p Išla sam na onu nedjeljnu misu u 9, a imam običaj svugdje uraniti, tako sam i taj put uranila, pa kad sam došla još je trajala ona misa od 8. Ovako je to izgledalo. :p

      https://dl.dropboxusercontent.com/u/92692681/Slike/DupkomPunaCrkva.jpg

      Ako ti je ovo dupkom puna crkva, onda je stvarno bila dupkom puna. :p Na misi u 9 na kojoj sam ja bila, a koja je kakti još i pjevana, je bilo nešto bolje, ali ne puno. Uglavnom, puna su vam usta priče i samohvale, a kad vas čovjek uhvati za riječ i ide provjerit, slabo je to, jaaako slabo...

      Izbriši
    21. Kad smo već kod toga, evo ti još dvije dupkom pune crkve u kojima se vrše obredi na tradicionalni način.

      https://dl.dropboxusercontent.com/u/92692681/Slike/DupkomPunaCrkvaES.jpg

      https://dl.dropboxusercontent.com/u/92692681/Slike/DupkomPunaCrkvaIT.JPG

      Kao što vidiš, ova prva fotka iz Andaluzije je baš za vrijeme mise i jadni vjernici nemaju gdje sjest koliko ih je. :p Ova druga je iz Rima i valja imat dušu nije slikana za vrijeme mise, nego kratko prije mise ili kratko poslije, ne sjećam se. Nažalost, nisam se sjetila opalit fotku za vrijeme same mise, ali nije bilo nešto puno bolje, bilo je tu još desetak ili petnaest ljudi u vrh glave ako se dobro sjećam.

      Izbriši
    22. Nisi navela da si bila na tradicionalnoj misi u Zagrebu?

      Izbriši
    23. Ima da čovjek zanijemi na ovako stručnu prezentaciju - eksperimentalna usporedba po paralelnim svemirima, još samo fale GPS koordinate. Ajde da ovdje pronađemo baba Jagu, možda se skriva negdje u šačici ljudi: http://tomablizanac.blogspot.de/2012/07/gostujuci-autor-tradicionalna-misa-u.html

      ,,Nisi navela da si bila na tradicionalnoj misi u Zagrebu?"

      Sad će baba Jaga do svojih neokonzervativnih kompanjona da uslika jednu prije nego izađu plesačice i izvanredne djeliteljice pričesti pa kad photoshopom izbaci novi oltar i par ljudi sa slike, svi ćemo povjerovati da je to okupljanje njihovih ideoloških neprijatelja.

      Izbriši
  10. Moze li netko objasniti sto znaci ovo " trojna" misa?
    Lex

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Celebrant, djakon i poddjakon.
      Uz njih ministranti (ceremonijar, kadionicar, akoliti).
      Proprij i ordinarij se pjeva, kadi se.

      Zbog trojice klerika se zove trojna.

      Izbriši
    2. Aha, hvala na odgovoru
      Lex

      Izbriši
    3. Da ne bilo ovo i ono, ovo je pitao netko drugi ne bloger s lexvivendi.wordpress.com.

      Izbriši
  11. Jedan dozivljaj s ove mise objavljen je i u listopadskom listicu Hrvatskog katolickog drustva prosvjetnih djelatnika (HKDPD).

    OdgovoriIzbriši

Upute za komentiranje

Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.

Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.