ponedjeljak, 7. listopada 2013.

Nedavno krštenje prema tradicionalnom obredu u Zadarskoj nadbiskupiji

Naslov govori sve. Neke informacije nećemo objaviti radi zaštite privatnosti, ali vjerujem da će većinu čitatelja ovog bloga obradovati fotografija koja slijedi. Nadam se da ćemo i mi u Zagrebu uskoro doživjeti nešto slično. Možda kome budu od koristi ovi izvatci iz skeniranog obrednika: krštenje djeteta, blagoslov žene po porodu. Usput, tko pažljivo promotri fotografiju, zamijetit će još poneku zanimljivost u interijeru.


Čestitamo roditeljima, ali i kumu i svećeniku!

Broj komentara: 20:

  1. Krasno! Divno! Samo šteta što nema još slika.
    Jedino što sam primjetio, a možda me oči varaju, je da nema trpeze.

    Mladjo

    OdgovoriIzbriši
  2. Prekrasno! Doista lijepa vijest! Deo gratias!

    OdgovoriIzbriši
  3. dobra vijest, doduše tradicionalno krštenje se obavlja u narteksu ne na oltaru
    vin

    OdgovoriIzbriši
  4. Kao osoba koja je prisustvovala krštenju potvrđujem da je cijeli obred bio strogo obavljen po rubrikama i u svim propisanim parametrima (ljubičasta i bijela štola, katekumensko ulje itd.), pa su se tako i egzorcizmi, blagoslov soli i ostale molitve izvršili na ulazu u crkvu, kako je propisano. Prema obredniku, čin polijevanja vodom obavlja se u samoj crkvi. Iz slike je jasno da se radi o krstionici, a ne o oltaru.
    Barat

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Krstionica se kod latina uvjek nalazi kod ulaza u crkvu. Ako je ovo posebna prostorija (iako sumnjam) onda ok. Međutim čini mi se da je ovo prezboterij odnosno oltarni prostor.
      Naravno u novim crkvama nemožemo ni očekivati da je drukčije.

      Izbriši
    2. Krationica se nalazi u transeptu iako je blizu oltara nije u prezbiteriju a i crkva nije jako velika....

      Izbriši
  5. ovo je u Zatonu kod Nina ,tamo je(kao i u Ninskoj katedrali) župnik don Božo Barišić uklonio oltar čim je došao. Inače Zadarski nadbiskup nema ništa protiv služenja mise na starim oltarima i svaki svećenik koji je dosad uklonio koncilski stolić nije imao nikakvih problema. Koliko sam čuo koncilski stolić je dosad nestao iz desetak crkvi zadarske nadbiskupije. Zapravo, teorija mons. Želimira Puljića je da nije potreban još jedan oltar uz postojeći stari i drži da je misu dostojanstvenije služiti na starom oltaru nego na nekom drvenom stoliću ispred. Damjan

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. A meni se duša uzdizala na svečanoj večernjoj uoči blagdana svetog Šime koju je u istom svetištu predvodio nadbiskup zadarski mons, Puljić
      Tomislav

      Izbriši
  6. Lijepe vijesti! Je li obred bio u sklopu (tradicionalne latinske) mise?

    OdgovoriIzbriši
  7. Lijepa vijest!
    Pohvalna je činjenica o biskupskoj mudrosti zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića, koji dopušta tradicionalne obrede u našim Crkvama u zadarskoj nadbiskupiji. Nadam se kako će se sve više svećenici i narod okretati praksama svete tradicije.
    Sve takve pojave našu Katoličku crkvu čine privlačnijom za katolike srednje i mlađe dobi koji ne upoznaše stare obrede!
    Blagoslovljen budi Bog!+
    brat Atanazije

    OdgovoriIzbriši
  8. Mislim da nije. Zaključujem po liturgijskom ruhu. Łongin

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Nota bene. Istini za ljubav: kako ne bi došlo do krivog čitateljevog zaključka. Nadam se kako je jasno da se moj komentar "Mislim da nije..." od
      7. listopada 2013. 22:50 ne odnosi na komentar brata Atanazija, već je odgovor na Lukino pitanje o obredu krštenja u sklopu Mise. Łongin

      Izbriši
  9. u tradicionalnoj latinskoj misi nema nikakvih umetaka niti služenja ostalih sakramenata osim svećeničkog ređenja....damjan

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Nema ali se Misa služi uvjek po završetku obreda ako to prilike dopustaju
      vin

      Izbriši
    2. Riječ "uvijek" nije točna. U tradiciji nije uobičajeno služiti Misu po završetku obreda krštenja djeteta, odnosno to je opcionalno - može se i ne mora. Upravo to i razlikuje tradicionalno krštenje djeteta od postkoncilskog, kod kojeg je naglasak na uključivanju djeteta/krštenika u zajednicu vjernika, a ne na brisanje istočnog grijeha, kako uči katolička tradicija. Jedino je krštenje odraslih u oba oblika obreda - koje se odvija u sklopu vazmenog bdijenja - povezano sa Svetom Misom, a prilikom koje se kršteniku podjeljuju i ostali sakramenti.
      Barat

      Izbriši
    3. @Barat
      Iz Velikog katekizma sv. Pija X.
      "552. P. Koji su učinci sakramenta krštenja? Sakrament krštenja daje prvu posvetnu milost, kojom se briše istočni grijeh, a i svaki osobni, ako ga ima; otpušta svu kaznu, koju ti grijesi zaslužuju, utiskuje biljeg kršćanina, čini nas Božjom djecom, članovima Crkve i baštinicima raja, i osposobljuje nas za primanje drugih sakramenata." Naglasci su poprilično jasno izraženi u Katekizmu Blaženoga Ivana Pavla II.. Šteta je naglasiti jedno, a ne imati na umu i drugo. Razlike ne bi smjelo biti. To je razvidno i iz citata pretkoncilskog katekizma. Łongin

      Izbriši
  10. Ako je krštenje djeteta u sklopu sv. mise, je li dozvoljeno krstiti po starome obredniku u obredu novus ordo missae ili obratno?
    Baš me zanima postoji li takvo pravilo?
    brat Atanazije

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Nije dopušteno miješati obrede! Malo od jednog, malo od drugog.
      Ali ljudi su svašta probali raditi, pa vidjeli da može. Čak i na Veliki petak misu služili!
      Jole

      Izbriši
  11. Nema smisla miješati obrede. S jedne strane imaš obrednike stare stoljećima i tisućljećima i potvrđene učinke (sjeti se samo kakvi su sveci iz SVIJETLOG srednjeg vijeka), a s druge strane imaš novotarije koje su nastale neznam vjerojatno iz oholosti i nepoštivanja Tradicije.

    OdgovoriIzbriši
  12. ...postepeno upoznajem duh Tradicije, laganim korakom ulazim u ono što na doista jest...pa me ujedno raduje i ova vijest...bilo blagoslovljeno ime Gospodinovo! +

    OdgovoriIzbriši

Upute za komentiranje

Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.

Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.