utorak, 10. svibnja 2022.

Majka Božja Jeruzalemska


Na svoju sramotu, tek sam ove subote po prvi puta bio u svetištu Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu iznad Krapine. Znao sam, naravno, da je to jedno od važnijih marijanskih svetišta sjeverne Hrvatske, ali nekako nikad nije bilo prilike da ga posjetim. 

Svetište je u današnjem obliku izgrađeno sredinom 18. stoljeća oko Gospina kipića koji je franjevački laik brat Joakim donio oko 1669. s hodočašća u Jeruzalem i poklonio svome rođenom bratu Nikoli. Dirljivo je kako Joakim piše bratu da je kipić položio na Isusov grob i nosio ga po svim mjestima u kojima su živjeli i umrli Isus i Marija i poručuje mu: "Njeguj pobožnost i povjerenje prema Njoj, jer je mene i moje suputnike sačuvala u mnogobrojnim olujama na moru. Vjerujem da će i tebi biti pomoćnica u svim potrebama." Zaista je tako i bilo, a kako su se počele množiti uslišane molitve mještana, tako se neki župljanin taborske župe polakomio za čudotvornim kipom te ga ukrao i odnio u svoju župu, da bi se ondje događala čuda kao na Trškom Vrhu. No, vlasnik je nakon godinu i pol doznao gdje je ukradeni kip te ga vratio nazad. Pritom je izjavio da se u Taborskom nije dogodilo nijedno uslišanje! (12)

Crkva je lijepo uklopljena u svoj okoliš u čemu bitnu ulogu igra skladni osmerokutni cinktor. Razgledajući te prostore, palo mi je na pamet da je takvu toplu baroknu atmosferu sigurno imalo i proštenište u Mariji Bistrici prije nego ga je Bollé utamanio, a kasnije generacije još značajnije poružnile (npr. "crkva na otvorenom" i ružna zgrada između nje i bazilike). Inače, ako još niste čitali Szabinu knjižicu Djela Hermanna Bolléa sude sud Hermannu Bollé-u iz 1932. svakako vam ju preporučujem. Šteta što Gjuro Szabo nije živio u naše doba, kakve bi taj ostavljao komentare pod člancima! Ako ništa drugo, pročitajte barem urnebesni opis kako je Szabo spasio trsatsku baziliku od toga da je Bolle utamani. Uostalom, to je i prigodno štivo za današnji blagdan. Onima koji žele širi pogled na temu odnosa Szabo - Bolle mogu poslužiti ova dva članka: 34.

No vratimo se nazad Trškom Vrhu i kipiću Majke Božje Jeruzalemske. S razlogom koristim umanjenicu jer je Gospin lik zaista sitan, visine samo 12 centimetara. Nalazi se u velikom oltaru okruženom  pokrajnjim oltarima i brojnim freskama po zidovima i svodu. Interesantno je promatrati taj kontrast te spontano na um pada Marijin Veliča. 

U miru smo se pomolili, napravili par krugova oko oltara Majke Božje, popeli se do orgulja i prošetali oko crkve i kroz arkade. Ono što svakako želim naglasiti je da bi svi župnici i upravitelji ljepših i važnijih crkava trebali posjetiti svetište i vidjeti kako izgleda prava dobrodošlica u jednom takvom zdanju. Kada smo se dovezli na vrh brda, sva vrata su bila zatvorena i nije bilo, kako se kaže, ni žive duše. No, na vratima piše broj mobitela zvonara koji se gotovo odmah čim smo ga nazvali pojavio, sve otvorio i svuda nas proveo. Djeci je poslije dao sličice Majke Božje Jeruzalemske, brošurice svetišta, repliku kipića. Pokazao nam je orgulje i dao da malo zasviramo, ispričao neke svoje dogodovštine s turistima, propitao djecu o likovima svetaca i općenito vrlo srdačno, ali ne nametljivo pokazao nam te građevine i prostor za koji se brine i sasvim očito ga voli. Hvala gospodinu Tugomiru na vodstvu, a njegov broj mobitela imate i na dnu web stranice svetišta

Bilo bi krasno ponovno posjetiti ovo svetište te prisustvovati tradicionalnoj misi, a i izmoliti križni put na kalvariji koju u subotu nismo obišli. 






oltar sv. Ivana Nepomuka

glavni oltar i čudotvorni Gospin kip



sakristija

oltar 14 svetih pomoćnika (i još nekih koji su im se pridružili)

oltar rastanka svetih apostola








unutrašnjost orgulja

svećenički stan

kapelica s izvanjske strane crkve



gin and tonic

Nema komentara:

Objavi komentar

Upute za komentiranje

Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.

Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.