subota, 16. siječnja 2021.

Mali misal

Mali misal za tradicionalnu latinsku Misu

Društvo za promicanje tradicionalne Mise "Benedictus", Zagreb 2020.; 256 str. 


Iz tiska je upravo izašla izuzetno vrijedna i korisna knjiga, mali misal za tradicionalnu misu. Dosad se u našoj zajednici, a i u ostatku Hrvatske koristio misalčić koji je još 2007. priredio vlč. Tin Šipoš. U deset godina otkako je počela redovita celebracija misa po starom obredu u Zagrebu, kristaliziralo se koje bi dodatne sadržaje jedan takav priručnik trebao imati. Konačno je došlo vrijeme da se te potrebe jednim velikim dijelom ispune. 

Ja sam izradu ove knjige pratio sa strane ponekim savjetom, a fascinantno mi je koliko ljudi je bilo na ovaj ili onaj način uključeno u taj proces. Najzaslužniji za sadržaj i uređenje je bez sumnje urednik kojemu treba odati priznanje na golemom trudu koji je volonterski uložio u ovaj projekt. No u pravom trenutku pojavili su se i drugi pravi ljudi za zadaću koju je trebalo obaviti. Od ilustratora, jezičara (pri čemu mislim na stručnjake u sva tri jezika koji se pojavljuju u misalu: hrvatskom, latinskom i crkvenoslavenskom), glazbenika (među koje posebno ubrajam članove zbora koji pjeva na našim misama), pa sve do onih koji su dali preporuke u praktičnim dvojbama poput izbora kvalitetne tiskare. 

Evo jednog primjera koji navodim samo kao ilustraciju brojnih konvergencija osoba i događaja koje se, vjerujem, može slobodno pripisati Božjoj providnosti. Već godinama jedan gospodin nesebično skenira, prikuplja i stavlja na archive.org stare molitvenike, pjesmarice i druge vjerske tekstove. Kada je tijekom pripremanja ovog malog misala trebalo provjeriti tekst neke molitve ili pjesme, dovoljno je bilo upisati u pretraživač odgovarajuću frazu (npr.) i iskočilo bi deset ili dvadeset relevantnih knjiga, a često ih je sve baš on stavio na tu stranicu. Budući da sam i sam više puta radio slične provjere, takva mi je mogućnost iznimno pomogla da utvrdim koji je pravi oblik odgovarajućeg teksta. Nemali broj puta ostao sam iznenađen kojom su svirepošću u koncilskom i postkoncilskom razdoblju mijenjane riječi, fraze i stihovi. Ponekad je bilo teško ustanoviti zašto bi netko na taj način destabilizirao pobožnost "običnih vjernika". No u nekim slučajevima je bilo jasno da je namjera upravo i bila odmicanje puka od "stare" vjere, primjerice kada se želi "ispraviti" pobožnost  prema BD Mariji, ukloniti poveznicu Židova s Isusovom mukom, nametnuti novu teologiju ofertorija itd. 

Nakon ove digresije vraćam se na sadržaj malog misala. U uvodnom dijelu nalaze se upute o korištenju knjižice, izgovoru, držanju tijela i sl. Tu su i tumačenja crkvenog ruha i predmeta kao i crkvene godine uz koje je dan opći rimski kalendar nadopunjen svetcima s područja Hrvatske. Zatim slijede osnovne molitve na latinskom i hrvatskom. Zanimljivo je da čak i neka službena izdanja imaju u takvim tekstovima veće pogreške (npr. usporedite zamjenu "Et in Spiritum Sanctum" i "Credo in Spiritum Sanctum" u vjerovanjima kako ih donosi kompendij katekizma). Istaknuo bih da je konačno dostupan popravljeni hrvatski prijevod Atanazijevog vjerovanja. Uz krunicu i križni put, pojavljuju se i molitve prije i poslije pričesti te neke prigodne molitve. 

Središnji dio knjige obuhvaćaju usporedni latinsko-hrvatski red mise i staroslavensko-hrvatski red mise u koje su uključena i najčešća predslovlja. Zatim slijede sveti sakramenti za koje je tekst preuzet iz zadnjeg pretkoncilskog rimskog obrednika na hrvatskom, obogaćenog u slučaju ženidbe dodacima iz zagrebačke verzije tog obrednika. Jedini sakrament za koji je dan samo kratki pregled je, razumljivo, sveti red. Posljednji važniji dio malog misala su note za gregorijanske mise (osam najčešćih misa) te tekstovi više od sto pučkih pjesama grupiranih prema razdoblju crkvene godine i prigodi. Nekoliko stranica na samom kraju misalčića sadrži izvatke iz relevantnih dokumenata poput motuproprija 'Summorum Pontificum'. 

Još nisam ni spomenuo da je osim vrlo dobro izabranog i organiziranog sadržaja, ne manje pažnje posvećeno grafičkom uređenju knjige. Primjerice, vrlo rijetko ćete trebati okretati stranicu usred molitve ili pjesme, rubovi stranica latinsko-hrvatskog reda mise uočljivi su već izvana, a sama tipografija knjige i nekoliko uvrštenih ilustracija milina su za gledati. 

Neću dalje opisivati brojne zanimljive i korisne detalje jer ćete neke od njih zapaziti i u sljedećem amaterskom videu kojim, nažalost, ni približno ne dočaravam kvalitetu ovog izdanja. Puno toga otkrit ćete i sami kada uzmete u ruke ovu knjigu koja je u prodaji po izuzetno povoljnim cijenama. Neki su prigovorili kako takve cijene navode kupce da ne vrednuju ispravno ono što kupuju, ali drago mi je da se izdavač odlučio učiniti knjigu dostupnom što većem krugu ljudi. Meki uvez s klapnama bit će u slobodnoj prodaji po 35 kuna (kroz nekoliko tjedana bi trebao biti dostupan preko jednog web shopa). Osobno će se moći kupiti knjigu iza tradicionalne mise u sv. Blažu po cijeni od 30 kuna. Ako kupujete veći broj primjeraka (više od 20 komada), možete dobiti i dodatni popust. Tvrdi uvez koji dolazi s dvije ušivene trake za označavanje stranica košta 50 kuna. 

Uz kupljenu knjigu dijelit će se i bookmark na kojemu se navodi kako financijski možete potpomoći realizaciju planiranih projekata Benedictusa. Neke od planova saznat ćete i iz samog bookmarka. Sigurno shvaćate da budućih projekata ne može biti dok se ne proda veći dio naklade prvog izdanja od 2500 primjeraka. 

Nema potrebe da okolišam: nećete naći ovako lijepo, kvalitetno i dostupno izdanje ne samo u Hrvatskoj, nego i šire. Na vama je da  proširite glas o malom misalu u krugu svojih prijatelja i poznanika, kako uživo tako i putem društvenih mreža. Ako niste u jako lošoj financijskoj situaciji (a nadam se da niste), kupite nekoliko primjeraka misala i poklanjajte ih svima znanima i neznanima. Vjernicima će biti drago da imaju tako lijepi i pobožni priručnik, a i za vjernike i za nevjernike knjižica će poslužiti kao  vrlo prikladna pomoć u evangelizaciji. 

(kod gledanja odaberite HD kvalitetu videa)

Broj komentara: 39:

  1. Svaka čast. Dođe mi i kao melem na ranu nakon čitanja, napreskok, članka dr. Zvonka Pažina o novom talijanskom prijevodu novorednog misala. (Prema dr. Pažinu ona talijanska izmjena u "Gospodnjoj molitvi" može se egzegetski opravdati. Može se, smatra on, opravdati i jezično. No očekivalo bi se, veli, da onda umjesto "za sve" stoji "za mnoge", a /nasreću, kaže dr. Pažin/ ne stoji. Dakle kao što bi bilo bolje da se odustalo od, jezično i egzegetski zapravo neopravdane, izmjene u "Molitvi Gospodnjoj", dobro je što se od jezično, a i egzegetski, neopravdanog prijevoda izraza "pro multis" nije odustalo.)
    M. P.

    OdgovoriIzbriši
  2. Veoma pohvalno. Izgleda vrlo kvalitetno i, s obzirom na sveobuhvatnost sadržaja, puno je više od samo misala.

    Mislim da će, kad dođe vrijeme Obnove, odmah dobiti imprimatur od pravog katoličkog biskupa i masovno se tiskati, uz nekoliko sitnih promjena (brisanje citata SP i slično). Vjerojatno će svaki dom imati barem po jednu.

    OdgovoriIzbriši
  3. Odlično, jako mi se sviđa što je sve na jednom mjestu: obred mise, krunica, razni blagoslovi, pjesme i puno više od toga. Vrlo korisno i za svećenike kao i za laike.
    Radujem se što ću imati sve posloženo na jednom mjestu, napokon.
    To nam treba.
    JM

    OdgovoriIzbriši
  4. Lijepo, Tradicija ne može nestati jer nije ni stara ni moderna, nego vječna... Hvala Vam ljudi koji ste se potrudili

    OdgovoriIzbriši
  5. I tako sve obrede tiskajte pa onda imamo sve!Cestitke za ovo!

    OdgovoriIzbriši
  6. Jedva čekam da se počne slati po Hrvatskoj! Naručiti ću i jednoga za svog svećenika. Možda ga to potakne na služenje tradicionalne mise :-)

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Pokusaj ali ni ne ocekuj previse i ne budi najivan...Nasi svecenici vecinom ni ovu Novu Misu neznaju sluziti jer ih liturgija ne zanima i previse su se uljenili!.

      Izbriši
    2. Poklanjanje ovog malog misala sveceniku je jedna od najboljih stvari koje mozete za njega uciniti.
      Naravno i redovnicima i redovnicama.

      Izbriši
  7. Wow,vec neko vrijeme pomalo stedim i stavljam sa strane bas za ovaj misal (siromasna sam studentica :)... A kad tamo... Stvarno, hvala vam!

    OdgovoriIzbriši
  8. Hoće li biti sutra za kupit na misi?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ne, jos nisu stigli iz tiskare. Od iduce nedjelje (24.1.) moci ce se kupiti i meki i tvrdi uvez. Sutra ce se moci poslije mise pogledati uzorak meko uvezanog misalcica.

      Izbriši
  9. Koliki popust imaju članovi Društva na kupnju knjige, ako nije tajna?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Za ovu pojedinacnu kupnju imaju isti popust kao i ostali (30 umjesto 35 kuna za meki uvez ako se kupuje nakon mise u sv. Blazu). Za vece kolicine trebaju se direktno javiti izdavacu.

      Izbriši
  10. Vjerujem da će i župniku Sv. Blaža biti dodatni poticaj neka ne govori npr. kao papa Franjo da oni koji su se oženili nisu stvarno oženjeni: "(...) I zato je velika većina naših sakramentalnih ženidbi ništava, jer mladenci kažu: - Da, doživotno - ali ne znaju što kažu, jer pripadaju drugoj kulturi. Oni kažu, u dobroj vjeri, ali nisu svjesni."
    M. P.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Osobno nisam tako shvatila riječi župnika već da je zaista rekao kako i je danas. Da, mnogi se žene, a brak je nevaljan jer zaista nisu svjesni u svojim bićima što čine i onda prva svađa razlaz. Vjerujem da smo svi svjedoci tome. Vjerujem da je htio reći da nema pravog pristanka. Osobno sam upoznala i brata mu Branimira i znam tu priču o kojoj je pričao. Tako da apsolutno nije rekao kako papa Franjo nego kako je realno, a da je bolje da su oboje isto usmjereni po pitanju vjere definitivno je tako jer mogu tako zaista lijepše i sigurnije rasti prema Gospodinu budući i u braku prva ljubav pripada Bogu i tek kroz Boga se može voljeti muža ili ženu. No da postoje krivi i pravi zaključci i to je realno tako da ono što je rekao bilo bi najbolje njega pitati nikao ne ostaviti na pretpostavkama. Zaključujem raspravu.
      Pravnica i teolog

      Izbriši
    2. Kad vidim druge naše svećenika, lupam se nogom u guzicu od sreće što mi u sv. Blažu sad imamo pater Bornu... Koliko sam skužio, bar je otvoren prema Tradiciji, trudi se u svemu što radi.

      Izbriši
    3. Ni ja ne mislim da se o njemu može reći ono što o Franji kaže npr. vlč. Wolfe u "The Road To The Dubia: Amoris Laetitia" (da kaže da se vjernim priležništvom i bludom može sklopiti sakramentalna ženidba, a valjanim sklapanjem sakramentalne ženidbe ne oženiti se) i C. Ferrara u člancima o lateranskom debaklu (da je, tom opaskom, izravno potkopao povjerenje u sveti sakrament ženidbe):
      "Dakle, prema Franji, 'kultura privremenog' parove nekako lišava svijesti o značenju samih onih riječi koje izgovaraju pred oltarom, čak i kad ih izgovaraju u dobroj vjeri, bez imalo pretvaranja da pristaju. Pa ipak, crkveni zakon, kao i zdrav razum, pretpostavlja 'da je unutrašnja voljna privola u skladu s riječima i znakovima upotrijebljenim u sklapanju ženidbe'. (CIC 1101.1) To jest: Crkva pretpostavlja da ljudi stvarno pristaju biti doživotno oženjeni kad kažu da pristaju.
      Franjo međutim ima drukčije mišljenje. On, izgleda, misli da zbog 'kulture privremenog' ljudi koji, makar i u dobroj vjeri, ženeći se potvrđuju: 'Da, doživotno' nekako nisu 'svjesni' da riječ 'doživotno' znači 'trajno'. To je neobično, jer Franjo teško da bi ustvrdio da 'kultura privremenog' ljude ispričava od drugih obvezujućih iskaza o angažmanu. (...)
      Pa kako je onda 'kultura privremenog' zapreka privoli jedino kad se radi o braku, gdje se za valjanost privole traži samo to da mladencima 'nije nepoznato da je ženidba trajna zajednica između muške i ženske osobe usmjerena na rađanje djece stanovitom spolnom suradnjom' (kanon 1096, §§ 1, 2). Meni se čini da je 'kultura privremenog' naprosto retoričko sredstvo za opravdanje onog što je zaista neosnovano i smiješno mišljenje: da većina katoličkih ženidbenih drugova nije stvarno oženjena. Kad papa ozbiljno tvrdi nešto takvo, onda znamo da smo usred konačne bitke između Crkve i đavla o kojoj je govorila sestra Lucija: bitke za ženidbu i obitelj."
      Zahvalan sam što sam si osvježio sjećanje na članke o lateranskom debaklu i na "Put do Dubia".
      M. P.

      Izbriši
    4. M.P. iako inače rado čitam Vaše komentare, mislim da malo ipak pretjerujete “loveći” našeg župnika za svaku crticu ili zarez. Možda se danas jednostavno malo nespretno izrazio tj. nedovoljno objasnio što je htio reći. Osobno mislim da nije daleko od istine, jer danas sigurno velika većina brakova, gdje par kaže da će primiti od Boga djecu, a korisiti već od početka kontracepciju, je zasigurno u najmanju ruku upitne valjanosti.
      Neću ga dalje braniti, ali ne treba samo tražiti povod za negativne komentare određene osobe. Dapače nešto najljepše što smo od njega doživjeli se dogodilo nedavno kad nam je uveo tri Mise kako bi svi mogli prisustvovati. To uopće nije trebao. Čak nije ni bilo previše korektno prema njegovim župljanima koji, iako puno brojniji od nas, nisu dobili niti jednu više.

      J.

      Izbriši
    5. "Tko vele ljubi, vele i zamjera, vele i žali, jer bi htio da bude sve lijepo, sve dobro, sve savršeno." Kaže Čedomil Jakša. U mene je u tom smislu možda manjak ljubavi prema župniku, jer mu stvarno vrlo malo, a ne "vele", zamjeram. U svakom slučaju, ne tražim povod za negativne komentare o njemu i ne "lovim" ga ni za što, a kamoli za svaku crticu i zarez. Drago mi je što sam pročitao različita mišljenja o današnjoj propovijedi.
      M. P.

      Izbriši
    6. "J.":
      "Osobno mislim da nije daleko od istine, jer danas sigurno velika većina brakova, gdje par kaže da će primiti od Boga djecu, a koristi već od početka kontracepciju, je zasigurno u najmanju ruku upitne valjanosti."

      Ako niste upoznati sa zakonom Crkve, ne biste o njemu trebali ni pisati, pogotovo kod tako ozbiljnih stvari kao što je valjanost sakramenata i svega što proizlazi iz tog. Korištenje kontracepcije je smrtni grijeh, ali ne čini ženidbu nevaljanom, koliko god se dugo koristila, osim ako se zaručnici unaprijed, prije ženidbe, dogovore da uopće neće imati djecu. U tom slučaju postoji namjera direktno suprotna sakramentu (čija je prva i glavna svrha rađanje i odgajanje djece) i ženidba je nevaljana. Međutim, možda može naknadno postati valjana (trebalo bi to provjeriti kod kanonistâ) ako se naknadno pokaju i imaju djecu kako im Bog pošalje.

      Kan. 1086,§2 "No ako obje stranke ili samo jedna od njih pozitivnim činom volje isključi samu ženidbu, ili svako pravo na bračni čin, ili koje bitno svojstvo ženidbe, tada ženidba nije valjano sklopljena."

      Ne znam što je tko rekao, ali evo što Kodeks kanonskog prava (1917. g.) kaže da je dovoljno za valjanu ženidbu, u kanonu 1082: "Da pristanak na ženidbu može nastati, traži se da ugovorne strane znadu barem to, da je ženidba trajna zajednica između muškarca i žene u svrhu rađanja djece" (i u idućem paragrafu, da se ne pretpostavlja neznanje o tom nakon puberteta). Toga su zaručnici itekako svjesni, kao i nauke Crkve o nerazrješivosti sakramentalne ženidbe (iako obična zabluda u vezi nerazrješivosti ne čini pristanak nevaljanim, prema kanonu 1084). Kakva im je (ne)kultura, mentalitet, ponašaju li se (ne)zrelo i sl. je potpuno nevažno za pitanje valjanosti. Od pamtivijeka se žene i udavaju pripadnici svakakvih kultura i mentaliteta, zreli i nezreli (prema kanonu 1067, valjana ženidba se može sklopiti već od 16 godina za muškarce i 14 za žene, a vladarima je ponekad bilo dopušteno da se vjenčaju i mlađi). Katolički sudovi (za razliku od modernističkih) to ne priznaju kao razlog ništavnosti.

      Zapravo, u vanrednim okolnostima u kojima se danas katolici nalaze, valjano je ne puno manje nego puno više ženidbi nego što bi to bilo u normalnim okolnostima. S obzirom da se velika većina katolika ne može za obred vjenčanja obratiti svom župniku (poradi njegovog modernizma i korištenja nekatoličkih obreda, ili ga nema), prema kanonu 1098 mogu se valjano vjenčati i bez svećenika, samo sa svjedocima. Dakle, čak i veliki broj civilnih vjenčanja je valjan (bez obzira znaju li oni koji ih sklapaju za to pravo).

      Izbriši
    7. S ovim:"Da pristanak na ženidbu može nastati, traži se da ugovorne strane znadu barem to, da je ženidba trajna zajednica između muškarca i žene u svrhu rađanja djece" se vraćamo na ono prva svađa i gotovo kod velike većine bračnih parova i upitnu valjanost. Ne bi bilo toliko preljuba i rastava te udanih ili oženjenih, a rastavljenih da se zna trajnost braka, a kamoli abortusa ili sredstava sprečavanja djece....
      MN

      Izbriši
    8. Mateo, problem je u tome što mladi ženidbeni parovi danas to ne znaju odnosno nema potpune svjesti za to. U tome i je cijela problematika, nažalost.
      S.P.

      Izbriši
    9. Ha ha ha..mladi ne znaju.. ma dajte molim vas..

      Izbriši
    10. Toma, hoće li Misal biti dostupan u knjižarama Verbuma?

      V.

      Izbriši
    11. "MN, S.P.",

      Izraz "trajna zajednica" je slabiji od izraza "doživotna zajednica". Čak i tzv. građanski brak je "trajna zajednica", jer nije privremen (suprotnost trajnom je privremeno), tj. ne sklapa se na jednu, dvije ili dvadeset godina nego traje sve dok se pravno ne raskine.
      Dakle, Kodeks za valjanost čak ne traži da znaju da je ženidba "doživotna zajednica".

      Nemojte se zavaravati, mladi ljudi nisu idioti. Savršeno su svjesni da crkvena, sakramentalna ženidba nije samo privremena, da se ne sklapa samo za par godina nego doživotno i da se ne može raskinuti.

      Problem nije u inteligenciji niti u znanju o tim osnovama, nego je problem što većinu njih uopće nije briga što Crkva naučava i imaju crkveno vjenčanje iz čisto ljudskih razloga (poradi roditelja, običaja, estetike...).

      Ogroman broj ljudi koji se javno deklariraju kao katolici zapravo to nisu jer javno ispovijedaju hereze protiv Katoličke Vjere znajući što Crkva o tom naučava (najčešće su to hereze protiv moralnog zakona Katoličke Crkve, npr. izražavanje potpore ubijanju nerođene djece, razvodu, kontracepciji i dr.), čime prestaju biti članovi Crkve, kao što naučava Mystici Corporis.

      Izbriši
  11. Vrlo pohvalno. Izgleda praktično i lijepo. Možda je moglo i bez misala na crkvenoslavenskom da bude još praktičniji - čitaj tanji. Ovako je to prava knjiga. Možda je opet dobro da je 'whole package', ne znam. U svakom slučaju četitke

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Neki svecenici rcesce koriste Vajsov misal, a i mi smo u sv. Martinu imali par puta glagoljasku misu tako da je to ipak dosta korisno. Usto, to je hrvatska bastina koju valja ocuvati, a ne da se glagoljaskim misama nazivaju one koje nemaju veze s njima (osim sto su jednim dijelom na staroslavenskom).

      Izbriši
    2. Modernistička Crkva je poznata po čuvanju hrvatske baštine obzirom da im čuvanje pologa vjere, primarne zadaće baš ne ide, rado se prebacuju na tu drugu (može se zapamtiti više što su to domoljubnog poučili narod biskupi Košić, Pozaić, Bogović nego vjerskog). Također se vole hvaliti da je prije deforme Rimskog obreda Crkva u hrvata već imala svoj obred na narodnom jeziku iako je i to laž jer deforma je narodnim jezikom kakti imala za cilj da bude razumljivija vjernicima što hrvatska misa nije činila jer to ni nije bio govorni tj danas razumljiv jezik. Također je modernističa ad hoc skrpana kompromiserska laž podle hermeneutike "kontinuiteta" da bi tlm danas bio 'izvanredni oblik ISTOG Rimskog obreda ili pravila. Kada bi to zaista bilo tako ako i zanemarimo Frankenstein novus ordo, onda bi ga svaki rimokatolički bogoslov bio dužan i naučiti, iliti bi njegovo učenje barem bilo znatno raširenije, a da je ono prepušteno samoukosti i to često da laici (kao Benedictus) pomažu svećenicima koji za to imaju interes u svojoj privatnoj inicijativi, naučiti ga, poznato je. Isto je i sa službenim stvaranjem Rimskog misala koji je prepušten laičkoj privatnoj inicijativi. Otišao sam možda od teme pohvalnog novog misala, ali sam imao i previše asocijacija, odnosno mislim da ih i nemoguće izbjeći.

      Izbriši
  12. Jos napravite neku mogucnost da se knjiga moze naruciti i u inozemstvu i bit ce dobro. Ivan

    OdgovoriIzbriši
  13. Tek sad kad ga kod sebe doma listam i polako čitam što sve u njemu piše vidim koliko je istinsko bogatstvo imati ovaj misal. Zaista još nisam vidjela tako nešto izvrsno osmišljeno i napravljeno. Bogu hvala da ga imamo!
    JM

    OdgovoriIzbriši
  14. Sutra će biti za kupit?

    OdgovoriIzbriši
  15. Bogu Dobrome hvala da smo dobili konacno u ruke ovako nesto vrijedno, pravovjerno i sigurno. Neka Bog plati svima na ovolikom trudu. Mali misal nije niposto mali nego je za nas puno vise, i molitvenik i katekizam. Pregledan je i lak za koristenje, uvez je kvalitetan, slova nisu presitna, korice cvrste. Nadam se da ce ako Bog da i nakon stotinjak godina biti kao kad nama danas dodju u ruke molitvenici nasih starih. Staroslavenski je takodjer dobrodosao jer ce se i tu mnoge duse duhovno obogatiti. Mozda ako bude prosirenog izdanja da se proba ugurat Antimodernisticka zakletva koja bi vjerujem djelovala kao ispit savjesti za svecenike kojima misal dodje u ruke. Na desetoj stani je primjer kako bi trebala izgledat pouka. Mozda da se je jos tako otisnulo uputstvo,, Zene odjevene kao musko neka ne ulaze u Crkvu.''
    Mali misal, Bogu na slavu a nama na korist.
    Robelar

    OdgovoriIzbriši
  16. Misal je dobar, presretan sam što ga imam u ruci.. Čitam na fejsu da se financirate isključivo samostalno i od donacija vjernika... Je li moguće da vam službena Crkva(nadbiskupija) ništa ne pomaže? Je li moguće da je sva inicijativa oko TLMa isključivo na laicima(uz župnika naravno)?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Pomoc "sluzbene Crkve" je da je imenovala svecenika i odredila crkvu gdje se moze normalno sluziti misa.

      Osobno smatram da drugu pomoc osim toga niti treba ocekivati niti bi to bilo pozeljno u ovim uvjetima u Crkvi (osim eventualno sakramenata poput krizme gdje je redovito potreban biskup).

      Najveca pomoc "sluzbene Crkve" je u tome da ne stavlja prepreke svecenicima i laicima koji zele misu, sakramente i poduku imati po nepromijenjenom rimskom obredu i nauku.

      Laici se trebaju nauciti/podsjetiti da svojim talentima i osobnom te financijskom prisutnoscu podupiru one inicijative i poduhvate koje prepoznaju kao dobre.

      Izbriši
    2. Ne bi se u potpunosti složio, ali ako ste Vi koji ste ovo pokrenuli i vodite sve, zadovoljni. Onda mislim da ja nemam pravo ikome prigovarati, već prihvatiti realnost trenutka i biti zahvalan. Svako dobro

      Izbriši
  17. Hvaljen Isus i Marija, u Zadru sam, da li bi mi tko mogao kupiti u Zagrebu 2 misala sa tvrdim uvezom i poslati ?...naravno plaćam trošak...
    BVB

    OdgovoriIzbriši

Upute za komentiranje

Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.

Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.