Katoličko-pravoslavno suglasje?

Katoličko-pravoslavno suglasje o sinodalnosti i primatu? – Pitanje unijata

Plenarno zasjedanje skupštine Međunarodnoga katoličko-pravoslavnoga povjerenstva u Chietiju. Kardinal Kurt Koch stoji, desno od njega nadbiskup Bruno Forte iz Chieti-Vasta, lijevo Metropolit Job iz Telmossosa, nadbiskup egzarhata pravoslavnih zajednica ruske tradicije u Zapadnoj Europi Ekumenskoga carigradskog patrijarhata kao izaslanik patrijarha Bartolomeja I.


(Rim/Moskva) Je li Mješovito međunarodno povjerenstvo za teološki dijalog između Katoličke Crkve i pravoslavnih crkvenih zajednica postiglo jedinstvo o sinodalnosti i primatu? To je najavio Ured za vanjske poslove Moskovskoga patrijarhata na svojoj mrežnoj stranici kratko prije zaključenja plenarnog zasjedanja skupštine Povjerenstva koje se održalo u Chietiju.

Moskva objavljuje suglasje

U četvrtak 22. rujna zaključeno je plenarno zasjedanje skupštine Teološkoga povjerenstva između Katoličke Crkve i 14 kanonskih, pravoslavnih crkvenih zajednica koje su ustanovili Ivan Pavao II. i carigradski ekumenski patrijarh Dimitrije I. 1979. godine. Konkretno je bilo riječi o dokumentu „Na putu k zajedničkom razumijevanju sinodalnosti i primata u službi jedinstva Crkve“. „Ministar vanjskih poslova“ Ruske pravoslavne crkve, metropolit Hilarion, već je uoči susreta nagovijestio da bi moglo doći do suglasja.

O ovom dokumentu već se je raspravljalo na 13. plenarnom zasjedanju 2014. godine u Amanu i to se predalo na daljnju obradbu Odboru za koordinaciju. U Chietiju se nastojalo pojasniti je li prerađeni nacrt utoliko uspio da može pokazati zajedničko poimanje sinodalnosti i primata ili je potrebno daljnje produbljivanje.

Prema moskovskim navodima čini se da je postignuto suglasje iako je Gruzijska pravoslavna crkva uložila prigovor protiv pojedinih odlomaka. Gruzijski stav treba se u jednoj napomeni dodati dokumentu.

To je „ohrabrujući razvoj“, piše Asianews citirajući promatrače. „Ohrabrujuće“ jer pravoslavna strana nije dala da ujedinjenje propadne zbog gruzijskoga prigovora. Gruzijska crkva sada i glede ostalih pitanja ide svojim vlastitim putem. Ona odbacuje sklapanje braka između pravoslavnih i nepravoslavnih i (uz Moskvu, Antiohiju, Bugarsku i Srbiju) nije sudjelovala na Svepravoslavnom saboru koji se održao u lipnju ove godine na Kreti.

Moskva zahtijeva „rješenje“ pitanje unijata

Istodobno s viješću da je postignuto suglasje, Moskva je poslala i opomenu: bit će „teško promicati dijalog ako ostanu neriješena pitanja eklezioloških i kanonskih posljedica unijatizma“, izjavio je arhimandrit Irinej. „Unijatizmom“ Moskva podrugljivo označava Ukrajinsku grkokatoličku Crkvu koja je ujedinjena s Rimom. Njoj pripada 12% Ukrajinaca.

Jedan dio pravoslavlja u Ukrajini u 16. stoljeću, uz zadržavanje bizantskoga obreda, stupio je u jedinstvo s Rimom i priznao je Papu kao poglavara. Razlozi za to bili su unutarpravoslavni i politički sukobi između Poljske-Litve i Rusije koji su uslijedili nakon slabljenja Carigrada zbog osmanlijske vlasti i samoproglašenja Moskve patrijarhatom koje je nakon toga uslijedilo. „Unija“, stoga oznaka „unijati“, nastala je pozivanjem na Firentinski sabor. Ondje je 1439. godine sklopljena unija grčke s latinskom Crkvom, ali budući da su Turci osvojili Carigrad, ponovno je uništena.

Moskva polaže isključivo pravo na jurisdikciju nad vjernicima bizantskoga obreda u Ukrajini i stoga u unijatima vidi otpadnike. Ovaj zahtjev za jurisdikcijom grkokatolici odbacuju jer je Ukrajina bila pod upravom carigradskoga patrijarha.

Već sada je jasno da se u Chietiju nije moglo postići suglasje o temi 15. plenarnog zasjedanja. Moskovski patrijarhat želio bi govoriti o „unijatizmu“ i riješiti problem unijata. Metropolit Hilarion naglasio je: „Sa stajališta kršćanske etike“ ponašanje ukrajinskih unijata je „neprihvatljivo“. Grkokatolički Ukrajinci navodno „siju razdor između katolika i pravoslavnih“. Po mišljenju arhimandrita Ireneja, nije važno postići jedinstvo o pitanjima o kojima se već postiglo jedinstvo, nego riješiti otvorena pitanja.

Pritisak Moskve doveo je nakon „Zajedničke izjave“ moskovskoga patrijarha i pape Franje, koji su se u veljači ove godine prvi put susreli na Kubi, do ozbiljnih napetosti između ukrajinskih katoličkih biskupa i pape Franje.

Posjet u Manoppellu

U prošlu nedjelju članovi Povjerenstva posjetili su Volto Santo (Sveto Lice Isusovo), ikonu u kapucinskoj crkvi u Manoppellu za koju se djelomično drži da je Sudarium („Veronikin rubac“) koji spominje Sveto pismo. To je platno rubac od bisusa („morske svile“) kojim je kod polaganja u grob pokriveno lice Isusovo. Kod njegova uskrsnuća odraz njegova lica ostao je utisnut na platnu. Službeno se Sudarium već više od 1300 godina čuva u Bazilici sv. Petra.

Podrijetlo rupca u Manoppellu ostaje nejasno. Može se dokazati njegovo postojanje od 1638. godine kada je predan tamošnjim kapucinima. Prema mjesnoj predaji 1506. godine donijeli su ga u Manoppello nepoznati ljudi. Druga teza kaže da je Sudarium koji se čuvao u Bazilici sv. Petra 1608. godine ukraden što Vatikan nikada nije potvrdio, a uskoro nakon toga pojavio se u Manoppellu.


Tekst: Giuseppe Nardi
Izvor: http://www.katholisches.info/2016/09/22/katholisch-orthodoxer-konsens-zu-synodalitaet-und-primat-die-frage-der-unierten/