Malo je onih što su spašeni
propovijed svetog Leonarda iz Porto Maurizija (1676. – 1751.)
Prudentia: A Time for Moderation in Words
Prije 28 min
petak, 7. listopada 2016.
Broj komentara: 18:
Upute za komentiranje
Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.
Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
Jako dobar i koristan tekst, treba ga što više širiti!
OdgovoriIzbrišiAko smijem samo jednu sugestiju, Toma. Osim doc i pdf, bilo bi dobro da preneseš i cijelu propovijed kao blog post (html). Na taj način će ga biti lakše čitati preko različitih uređaja (smartphone, tablet...), lakše dijeliti na društvenim mrežama i pronalaziti preko tražilica (ako npr. netko upiše "koliko se ljudi spašava", da mu izbaci ovaj tekst).
Odličan tekst. Hvala.
OdgovoriIzbriši"Pripovijeda nam da je lyonski arhiđakon predao svoju službu i povukao se u pusto mjesto da čini pokoru i da je umro isti dan i sat kad i sveti Bernard.
Nakon smrti pokazao se svom biskupu i rekao mu: „Znajte, monsinjore, da je u istom satu kad sam preminuo, trideset tri tisuće ljudi također umrlo. Od ovog broja, Bernard i ja smo otišli u nebo bez odgode, troje su otišli u čistilište, a svi su ostali pali u pakao.“
"Svi osuđenici na svojim čelima nose proročanstvo proroka Hošee: „Tvoja osuda dolazi od tebe“ (Hoš 13,9a –11 stariji prijevodi), kako bi mogli razumjeti da, tko god je osuđen, osuđen je po svojoj vlastitoj zlobi i jer je htio biti osuđen."
Odličan tekst!
OdgovoriIzbrišiMoje je mišljenje da će većina ljudi biti spašena. Da li postoji koji obvezujući dokument ili dogma koja tvrdi suprotno? Čudi me, moram priznati što većina svetaca nikad ne postavlja sljedeće pitanje i ne razmišlja o odgovoru. I to pitanje kada bih ga nekome postavio još nisam dobio suvisao odgovor pa ću sada postaviti opet u nadi da će mi netko to bolje rasvijetliti.
OdgovoriIzbrišiPrije nego je svijet stvoren bio je samo Bog. I sve je bilo Dobro, Apsolutno i Potpuno. I Bog je želio stvoriti čovjeka da i on uživa vječnu sreću. Ali vidi Bog u svojoj providnosti da će stvorenja radže odabrati vječnu tamu. I vidi Bog da je omjer blaženih /prokletih 0.01 : 99.99.
E sad... Bogu ne treba ni čovjek ni svijet. Ako i jedan čovjek propadne zar nije bolje ne stvarati nikoga - ništa! jer je sve (prije stvaranja) ionako savršeno. Logički je nespojiva ideja da savršena dobrota i savršena providnost dopuštaju mogućnost nečije vječne agonije ako to može spriječiti. Ili se to samo meni ne čini logično?
Ali molim vas nemojte brkati ovo pitanje sa slobodnom voljom ili time da Bog želi da se svi spase, to je stvarno druga tema.
Oblačan
Moje je mišljenje da će većina ljudi biti spašena.
IzbrišiTo je misljenje koje izgleda suprotno Kristovim rijecima i misljenju vecine svetaca koji su se izjasnjavali o ovom pitanju.
Čudi me, moram priznati što većina svetaca nikad ne postavlja sljedeće pitanje i ne razmišlja o odgovoru.
Pitanje koje postavljate svodi se na problem postojanja zla u svijetu. Ne znam zasto mislite da ga vecina svetaca (ili obicnih krscana) ne postavlja.
Ali molim vas nemojte brkati ovo pitanje sa slobodnom voljom ili time da Bog želi da se svi spase, to je stvarno druga tema.
To nije sasvim druga tema, zlo, slobodna volja, Bozje sveznanje, predestinacija itd. sve je to povezano u jednu cjelinu i ne moze se samo tako s "molim nemojte brkati" izdvojiti.
Ako je nečija vječna agonija nespojiva sa dobrotom i providnošću, onda ne bi bilo ni toga da se đavao odmetnuo od Boga, a kamoli da je čovjek pao, a da ne pričamo o brojevima na jednoj ili drugoj strani.
IzbrišiBog nas je sve mogao spasiti na način na koji je spasio Bogorodicu, a nije... Zašto nije? Ne znam...
"Bog nas je sve mogao spasiti na način na koji je spasio Bogorodicu, a nije... Zašto nije? Ne znam..."
IzbrišiNisam ni ja siguran - no odgovor možda leži u tome da milosti koje su bile dane Bogorodici nisu uopće bile ugodne - 7 Gospinih žalosti. Nisam siguran da bi većina nas izdržala ono što je ona izdržala.
-3.Z.M
Citat iz teksta “Malo je spašenih”:
OdgovoriIzbriši„Mnogo je zvanih, ali malo izabranih.“ (Mt 22,14) On ne kaže da su svi zvani i da je od svih ljudi malo izabranih, nego da su mnogi zvani; što znači, kako sveti Grgur objašnjava, da su od svih ljudi mnogi zvani k istinskoj vjeri, ali je od ovih zvanih malo spašenih. Braćo, ovo su riječi Gospodina našega Isusa Krista. Jesu li jasne? Istinite su.”
Oblačan je postavio pitanje: zasto “ savršena dobrota i savršena providnost dopuštaju mogućnost nečije vječne agonije ako to može spriječiti”(?), odnosno zasto je savršena dobrota i savršena providnost (Bog) stvorio materijalni svijet, kada je on po svojoj Bozanskoj providnosti znao za nečije (vecine stvorenja na Njegovu sliku) vječne agonije, ako je to mogao sprijeciti (ne stvaranjem materijalnog svijeta)? Isto pitanje se moze postaviti i za prvotno stvoren duhovni svijet – andjele.
Siguran sam da na ovo pitanje nitko nikada nece znati odgovor, do li sam Bog!
Ni jedna od poznatih teoloskih teza da je Bog stvorio materijalni svijet zato da bi pobunjenim i zbacenim sa neba (zlim) duhovima, palim andjelima, predvodjenim Luciferom (koji su gledali Boga licem u lice i vidjeli tj. zivjeli u vjecnom blazenstvu) pokazao da ce bica koja je stvorio na svoju sliku biti dostojna Bozje ljubavi – kod ovog pitanja NE POMAZE, jer mnogo, mnogo vise ce ljudi propasti (od jedne trecine – koliko je palih andjela zbaceno sa neba) da bi se navodna Bozja namjera dokazala!
Ako je tesko i pretesko pitanje (a jeste) zasto je po cijenu tolikih muka i vjecne patnje za koje je Bog znao prije nego je stvorio covjeka, mnogo je teze pitanje (i odgovor) zasto je stvorio andjele, koji su gledali Boga licem u lice i mnogi od njih (trecina) zbog oholosti postali prokleti.
Na ova preteska pitanja ne treba trositi snagu (jer nikada necemo naci odgovor – to samo Bog zna) nego treba odgovoriti na ovo pitanje iz teksta “Malo je spašenih”: “Recite mi sada je li vam moguće imati vjeru u srcu i ne drhtati?”
V.P.
Nijedan stvoreni duh (duh je precizniji termin jer su anđeli isključivo na strani Boga, dok demoni to nisu) na početku svoje egzistencije nije uživao vječno blaženstvo. Nitko ne napušta raj jednom kad uđe u njega.
IzbrišiSvi su duhovi bili pod određenim testom - što je to bilo točno, ne znamo - no, zapovijed/test je svakako bila nešto veoma jednostavno s obzirom na sposobnosti koje su dane duhovima. Onaj dio koji se odlučio za Boga uživa blaženu gledanje Boga licem u lice. Onaj dio koji je pao zovemo demonima (predvodnik im je đavao, Sotona).
Jedan od razloga našeg stvaranja jest taj da popunimo mjesta koja su bila rezervirana za zle duhove u raju. Tako je blažena djevica Marija dobila kroz poniznost ono što je Lucifer izgubio ponosom (sveti Montfort). [53. What Lucifer lost by pride Mary won by humility.]
Nitko - osim blažene djevice Marije - nije apsolutno predodređen za raj (kontra Calvina). Katolici također naučavaju predestinaciju - ali kondicionalnu. Katolička predestinacija (jedina točna i korektna) ovisi o odgovoru na dva pitanja, od kojih prvo ima samo jedan odgovor:
1. Hoće li nam Bog dati sve milosti kako bismo mogli biti spašeni? DA - jedini mogući odgovor.
2. Hoćemo li mi surađivati s Božjim milostima? Tu je odgovor DA/NE.
Adam je pao na testu kojeg mu je Bog dao, a test je bio veoma jednostavan zbog tri dara kojeg je Bog dao Adamu:
1. Savršen stupanj posvetne milosti
2. Svi darovi Duha Svetoga
3. Ne znam koji je prijevod engleskog izraza - "preternatural gifts" - znači, ovi darovi su bili utkani u ljudsku prirodu - uliveno znanje (nema potrebe za učenjem), tjelesna besmrtnost (nemogućnost odvajanja duše od tijela) i integritet (izgubljenem tog dara imamo 7 glavnih požuda).
Padom su naši praroditelji izgubili ove darove te im je ostala samo slobodna volja i razum.
Protestantska "teologija" polazi od toga da su Adam i Eva imali samo slobodnu volju i razum, te njihovim padom nije više moguće spoznati Boga i vršiti njegovu volju - stoga i toliki naglasak na sola scriptura/sola fidei i ostale heretične gluposti. Da, dobro čitate: tu je velika tragedija protestantizma - skrivanje do koje mjere nas Bog voli i do koje mjere su naši praroditelji zgriješili.
Zašto savršena Providnost dopušta patnju? Razloga je mnogo, no temeljniji je: čišćenje. Gospodnja molitva kaže "Otpusti nam dugove naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim..." Čišćenje od čega? Od ljubavi prema nama samima. Ovo je razlog zbog kojeg se okrutne, zle, grešne, bezobzirne, bez sućuti/empatije, hladne mogu nazvati milostima - tj. bolnim milostima (painful graces): opraštanjem njima Bog oprašta nama. Oni nas uče da nam je Bog najvažniji u životu:
A: "Bože, težak je život. Koga imam osim Tebe?"
Gospodin: "Ah, dijete moje. Počinješ učiti."
Okrutni ljudi nas uče koliku još veću uvredu nanosimo Bogu svojim grijesima. I proces opraštanja vodi do posvećenja. A što je posvećenje nego proces pročišćavanja od grijeha?
- 3.Z.M
Oblačan piše: ,,Moje je mišljenje da će većina ljudi biti spašena." U svakom slučaju je to točnija izjava od one da će se svi ljudi spasiti. Nekidan me jedna časna uvjerava da je pakao prazan. Naš Gospodin je dao svoj život za spas svih ljudi ali to ne znaći da će svi ljudi biti spašeni . Ne prihvačaju svi to što je Isus učinio za sve. Dakle ne svi nego mnogi. Spasit će se mnogi a to svakako nisu svi ,a niti velika većina. Onaj tko ne prihvaća ono što je Spasitelj učinio za njega svojom Presvetom Žrtvom i koji ne živi po Njegovom nauku ne može očekivati spas u zadnji čas.To piše i Sveti Leonardo da si sam kriv za svoju propast. A i za spas, jer si prihvatio i živio što ti je Krist zaslužio. Mnogi su se pokušavali popesti u Noinu arku onda kad je voda već bila do koljena ,ali nisu uspjeli jer su vrata bila zatvorana.Vani su morali ostati idolopoklonici, psi , vračare, pijanice, ubojice, oskvrnitelji dječaka, bludnici, lihvari... Otk 21,27 ,,Ništa nečisto NIKADA neće u nj ući" : nijedan koji čini što je odurno i lažno, već samo oni ,, koji stoje upisani u " Janjetovoj ,,knizi života". Tražite Gospodina dok se još može naći. Ali ne tek na samrti kad je voda ne do koljena nego do grla jer ležeći si u visini koljena.,, Mudar je svaki onaj koji sluša Isusove riječi i izvršava ih." Zašto? Pa da bi bio upisan u Knjigu Života. A na samrti ako i možeš slušati ne možeš izvršavati.
OdgovoriIzbrišiOvu molitvu koju navodi Svetac trebalo bi moliti svaki dan . Slična je toj čUDOTVORNA MOLITVA OD fra Rocketa samo je ova nova modernija.Svaki bi tradicionalist trebao imati kopiju gornje propovjedi i u datom ju trenutku dati modernistu. To bi bila evangelizacija. Pohvala Tomi za tekst. Ovim se trebamo baviti za rast i očuvanje u vjeri a ne proučavanjem hereza i krivovjerja. Robelar
potresno,strašno...ali istinito...dobro dođu i takvi tekstovi..
OdgovoriIzbrišihvala. BVB
Sv. Leonard pita: “Gdje su sada oni, oni koji vjeruju da je broj spašenih kršćana veći nego osuđenih…”?
OdgovoriIzbrišiOdgovor: U Vatikan su i “propovijedaju” "novo-milosrdje po kojemu su svi spaseni!!!
Z.K.
Većina odgovora na moje pitanje bila je ne znam pa se možemo složiti da je to tajna nedokučiva ljudskom razumu i ne da se pojmiti iz ljudske perspektive.
OdgovoriIzbrišiKako Crkva nije dala konačan sud o ovom pitanju koji bi za katolika bio obavezujući moje mišljenje je jednako točno ili krivo kao i mišljenje sv. Leonarda. On se u tekstu poziva na teologe, crkvene oce i na sv. Pismo, ali ima teologa, svetaca i otaca koji su vjerovali da je više spašenih. Osim toga u Bibliji ima puno odlomaka koji bi išli tome u prilog.
Naj apsurdnija tvrdnja u tekstu je - da su nebrojeno mnoštvo spašenih iz Otkrivenju zapravo umrla djeca. Prema toj logici abortus je dobro djelo jer je najsigurniji način da pošalješ nekog direktno u raj. Znači velika većina spašenih od 0.01% svega što je Bog stvorio su nesvjesna djeca? E to baš nema nikakve logike.
Oblačan
Koji su to svetci vjerovali da je vise spasenih i kako se to Isusove rijeci mogu tumaciti u tom smislu?
IzbrišiOvo oko abortusa samo pokazuje potpuno krive principe po kojima zakljucujete. Radi se o krstenoj djeci!
Da li Crkva naučava da nerođena djeca odlaze u pakao? Ako da molim Vas da me poučite ako ne onda je zaključak itekako smislen.
IzbrišiIsusove riječi su iz Mateja 19:26 koje se baš tiču ove teme gdje Isus mogućnost ljudskog spasenja svodi na minimum, ali onda tome kontrira Božju svemoć.
Mislim da je sv. Terzija Benedikta od Križa ali nemojte me držati za riječ. Probajte i Vi izvesti jedan jednostavan zaključak. Crkva je pitanje odnosa spašenih/prokletih ostavila otvoreno, ali jasno naučava da Bog želi da se svi ljudi spase. I Vi sad smatrate da nijedan svetac u čitavoj povijesti Katoličke Crkve nije vjerovao da je više spašenih?
Oblačan
Da li Crkva naučava da nerođena djeca odlaze u pakao?
IzbrišiO tome smo vec pisali (1, 2), pa necemo ponovno.
I Vi sad smatrate da nijedan svetac u čitavoj povijesti Katoličke Crkve nije vjerovao da je više spašenih?
Ne, ja sam samo zamolio da mi navedete koji su to svetci ako postoje. Jer ih ja znam puno koji tvrde suprotno.
Toma , olako si prešao na nove ,,aktualnosti" koje se prema ovoj temi čine banalne. Temu je trebalo ostaviti barem mjesec dana na vrhu jer ovo su oni SVEĆENICI koje spominje Sveti Leonardo da ih koriste zlodusi za umirivanje savjesti poslije počinjenog grijeha. U Otkrivenju piše 7,9 veliko mnoštvo iz svakog naroda, puka,, plemena i jezika. Ne svi. To su oni koji su prali svoje haljine u Krvi Janjetovoj . I njih od Postanka ima mnogo . Nadovezujem se na namjero krivi prijevod ,, za sve" , a ispravno je za mnoge.
OdgovoriIzbrišiRobelar
OdgovoriIzbriši“Osobni grijesi koje smo počinili, bili to smrtni ili lagani, ma koliko bili oprošteni, uvećali su našu požudu, našu slaboću, našu nepostojanost i pokvarenost, i ostavili su zle ostatke u našoj duši. Naša je baština samo oholost i zaslijepljenost u duhu, okorjelost u srcu, slaboća i nepostojanost u duši, požuda, pobuna strasti i bolesti u tijelu. Mi smo po naravi oholiji od paunova, prilijepljeni smo uza zemlju više od zapuhača, gadniji smo od jaraca, zavidniji od zmija, proždrljiviji od svinja, ljući od tigrova, lijeniji od kornjača, slabiji od trstika i nestalniji od vjetrokaza. Svoga u sebi nemamo ništa nego ništavilo i grijeh, pa ne zaslužujemo drugo nego Božju srdžbu i vječni pakao (usp.Ef 2,3)” (PP 79).
Ovi slikoviti simboli koje svetac koristi ne smiju biti povodom za pesimizam. Sv. Ljudevit kao veliki mistik koji je na zemlji doživio najviše mistično sjedinjenje s Isusom Kristom, polazeći od tog iskustva, opisuje svu rugobu grijeha i njegove posljedice koje se najviše očituju i uviđaju u Božjem svijetlu.
Što je jedna osoba više sjedinjena s Bogom to više VIDI i NASLUĆUJE svu udaljenost i oprečnost između Boga i grijeha, te njegove kobne posljedice. Što smo više u skladu s Bogom, to smo osjetljiviji na rušilački nesklad grijeha u čovjeku i društvu, koje danas sve više teži negiranju doli priznanju stvarnosti, stanja i posljedica grijeha. Grijeh ne samo da razarajuće djeluje na čovjeka, nego vrijeđa i Boga i njegovu ljubav koju nam je iskazao po svome Sinu Isusu Kristu, kojega svetac naziva Božjom Mudrošću. I koliko više se spoznaje veličina Božjeg prijateljstva i nježnosti, toliko se više shvaća sva okrutnost kojom grijeh ranjava Božju ljubav.
Montfort tako poticajno piše: “Ako nas ne takne ova žarka želja kojom nas s toliko ljubavi traži i ako nas ne ganu toliki znakovi prijateljstva ove ljubezne Mudrosti, znajmo da je velika okorjelost našega srca i da smo vrlo nezahvalni. I ako se, umjesto da je slušamo i tražimo, oglušimo na njen poziv i izbjegavamo je, i ako je, umjesto da je častimo i ljubimo, preziremo i vrijeđamo, kakva je naša okrutnost, i kakva nas čeka kazna već na ovom svijetu! I jer nisu slijedili puta mudrosti, izgubili su spoznaju o dobru, i još ostavili svijetu spomenik svoje ludosti, da se ne mogahu sakriti zlodjela njihova (Mudr 10,7). One koji se ne trude da nađu Mudrost već za života stižu tri zla: prvo, upadaju u neznanje i zaslijepljenost, drugo, u ludost i, treće, u sablazan i grijeh”.
- Sv Ljudevit Monfortski, "Grijeh u srcu čovjeka"
Jbd