Od blogova na hrvatskom tu su:
Ex alto omnia - čini mi se da se autorica odrekla pisanja bloga za korizmu, ali svejedno možete pogledati prethodne članke koji sadrže prijevode s latinskog i produhovljene komentare katoličkih zbivanja. Kada sam vidio da je autorica napisala na jednom postu sljedeći poziv, pomislio sam kako se trebam požuriti prije nego ju zaspu molbama (zapravo, sad mi se čini da je zato i prestala pisati):
Stoga sada i javno pozivam sve zainteresirane: ukoliko vas zanima bilo što vezano za latinski jezik, neki prijevod, molitve, nedoumice oko prijevoda i sl., slobodni ste javiti mi se na mail adresu koja piše tu s desne strane. Rado ću pomoći ako ću znati. Ako neću znati, saznat ću ;)Evo moje molbe za prijevod: Oratio Universalis.
O Sapientia - odmah mi se svidio naziv bloga jer volim O antifone i podsjećam na njih svake godine prije Božića tekstovima u lijevoj margini ovog bloga. Za sada blog koji ne objavljuje često ima nekoliko vrlo zanimljivih prijevoda, posebno su me interesirali oni o gregorijanskom pjevanju. Izuzetno me iznenadilo, tj. bilo mi je neobično, da je autor bloga preveo i priredio čitavu knjižicu povodom molitvenog dana za papu u miru Benedikta XVI. Ne bih ni znao da takva inicijativa postoji da nisam pratio ovaj blog.
Tradicionalna Latinska Sveta Misa - Netko će reći "još jedan tradicionalistički blog", ali čini mi se da je ovaj blog posebno usmjeren na tradicionalnu molitvenu baštinu što je svakako vrlo potrebno. Dobro je imati mjesto gdje se može pročitati predkoncilske molitve i tumačenja bez polemike i moderne apologetike, naprosto onako kako su ih generacije katolika čitale i slušale.
Na engleskom ima nešto više preporuka:
Pray 4 the friars - podnaslov objašnjava svrhu: "podupiranje franjevaca od Bezgrješne sve dok ne prestanu progoni". Svakako vrijedan cilj i dobro je imati ovaj blog u vlastitoj listi ne bi li nas podsjećao na ovu ranu u srcu Crkve.
Eye of the Tiber - vjerojatno najbolji katolički satirički blog. Nešto kao The Onion samo pristojnije, pametnije i zabavnije te naravno specijalizirano za katoličke teme. Ne pratim ga redovito, ali kad god pogledam što ima novoga, redovito mi izmami smiješak na lice.
LMS Chairman - već sam dosta puta stavio poveznicu na ovaj ili onaj članak na tom blogu. Pored tema vezanih uz englesku udrugu za promicanje tradicionalne latinske mise, autor bloga, Joseph Shaw, piše i vrlo dobre analize tradicionalističkih novosti te apologetiku tradicionalnih katoličkih pozicija uz smirenost i erudiciju.
Mundabor's Blog - neće se dopasti svima, posebno onima koji misle da noviji Pape po definiciji ne mogu biti slabi ili čak loši, ali je autor bez dlake na jeziku, a svoje pozicije potkrepljuje argumentima i začinjuje oštrim sarkazmom. Blog je na engleskom, a piše ga Talijan, pa u tom smislu donosi dašak svježeg zraka u standardne anglofone blogove. Evo, pročitajte npr. ovaj članak da vidite da li vam odgovara pratiti ovaj blog.
Lux Occulta - velik broj pretkoncilskih letaka, brošura, članaka katoličke tematike.
Toma, bez brige, nisam se odrekla pisanja kroz korizmu (dobra ti je pretpostavka, nasmijao si me :D )
OdgovoriIzbrišiTrenutno sam doslovno zatrpana drugim obvezama za koje moram ispoštivati neke rokove, ali čim samo jednu od njih skinem s dnevnoga reda, nastavljam s pisanjem (već je novi naslov pohranjen u skicama ;))
Prvom prilikom očekuj moj komentar / prijevod Oratio universalis.
Čitamo se i dalje +
DD
Nadam se da se nećete ljutiti ako napišem jezični ispravak Vašeg komentara kojeg je Toma citirao, i to zato što mi se to učinilo kao dobar primjer, i jer sam primijetio da ta gramatička greška u zadnje vrijeme postaje sve češća u javnosti.
IzbrišiPogrešno je reći:
"Rado ću pomoći ako ću znati. Ako neću znati, saznat ću."
Ispravno je reći:
"Rado ću pomoći ako znam. Ako ne znam, saznat ću."
ili
"Rado ću pomoći ako budem znao/znala. Ako ne budem znao/znala, saznat ću."
Ovaj problem često imaju ljudi iz kajkavskih krajeva, jer u tim dijalektima nema futura I. (ću, ćeš, će...) i futur II. se zato koristi u svim slučajevima (budem, budeš, bude tj. bum, buš, bu), pa u govorenju književnim jezikom često upadaju u hiperkorekciju i uklanjaju futur II. u svim slučajevima.
Još jedna greška koja je danas dosta česta odnosi se na čitanje datuma napisanih brojčano, npr. u rečenici "Danas je 5. 3. 2014. godine"
Ispravno se kaže "peti trećeg", a ne "petog trećeg" (ovo drugo bi doslovno značilo da je dosad bilo četiri treća i da je ovo peti).
To će biti lakše zapamtiti ako se u glavi ubace riječi dan i mjesec, dakle, "Danas je peti (dan) trećeg (mjeseca) dvije tisuće četrnaeste godine". U pogrešnom čitanju bi to naime izgledalo ovako "Danas je *petog dan trećeg mjeseca ..."
Dakle, ovo bi bilo točno:
"Kad ćeš biti u Osijeku? Tridesetprvi prvog."
Međutim, kad nema oznake za mjesec onda je drukčije:
"Kad ćeš biti u Osijeku? Tridesetprvog."
Zaboravio sam dodati: pogrešno je reći i "peti treći", iz istog razloga kao i "petog trećeg".
IzbrišiS obzirom da sam pronasao sluzbeni prijevod Oratio Universalis, dogovorit cemo se za nesto drugo. U svakom slucaju, hvala na spremnosti pomoci!
IzbrišiJa nisam nikad cuo da je netko rekao: "Danas je petog treceg." (ili analogno za drugi datum). "Danas je peti treci" sam cuo. "Petog treceg" bi eventualno netko mogao procitati datiranje nekog pisma ili dokumenta "U Zagrebu, petog treceg...", ali pretpostavljam da je onda to u redu (smije li se u hrvatskom uopce tako govoriti ili bi trebalo reci peti ozujka).
IzbrišiOvi gornji primjeri za "petog trećeg" zapravo su za "peti treći", ali oboje je uvijek pogrešno, iz istih razloga. Jedino ispravno čitanje je uvijek "peti trećeg",
IzbrišiNaravno, ovo je pitanje isključivo govornog jezika, jer se na papiru nikad ne piše slovima nego uvijek brojkama (npr. 5.3., 12.2. itd.). Međutim, važno je znati ne samo kako pravilno napisati nego i kako pravilno pročitati.