Prvomajska trojna misa Bratstva sv. Pija X. i predavanje

Danas, na blagdan sv. Josipa Radnika i 5. nedjelju po Uskrsu, služena je svečana pjevana tradicionalna misa u velikoj dvorani Češkog doma u Zagrebu. Dvorana je bila puna ljudi koji su došli sa svih strana Hrvatske. Iz njemačke bogoslovije Svećeničkog bratstva svetog Pija X. je doputovala grupa bogoslova koji su posluživali kod oltara i pjevali. Lijepo osvježenje je bilo pjevanje mise Orbis factor i to naizmjenično schola i narod. Proprij su, jasno, bogoslovi pjevali sami, a narod je pjevao završnu pjesmu "Josipe, o oče sveti". Jedan krupniji brat laik koji je već dolazio u Hrvatsku pratio je i kompetentno podržavao pjevanje na sintesajzeru, a ispunio je sviranjem i trenutke tišine za ofertorija, kanona i pričesti.

Celebrant je bio p. Frey, poglavar austrijskog distrikta kojemu pripada i područje Hrvatske. Đakonsku službu obavljao je p. Tilošanec, a za podđakona nisam siguran, ali čini mi se da je to bio jedan mladi đakon, Nijemac s kojim sam se poslije mise pozdravio. Iznenadilo me da govori hrvatski, pa sam ga odmah zapitao da li nam se sprema doći, a on je rekao "ako Bog da". Nažalost, za vas dragi čitatelji imam samo ove dvije poprilično loše fotografije. Prva je s mise, druga s predavanja koje je za njom slijedilo.

Misa je bila lijepo služena, uvijek me obraduje kad vidim kako službenici oltara mijenjaju u pojedinim trenutcima liturgije formaciju i sve ide kao po špagi. Pater Frey održao je i propovijed i predavanje, a p. Tilošanec je konsekutivno prevodio s njemačkog. U propovijedi je celebrant govorio o važnosti molitve za duhovna zvanja i poticanja te odgoja mladih koji su pozvani na svećeništvo. Iz riječi i iz djela vidi se da su bogoslovije srce i najvažnija zadaća FSSPX-a kako je članovima toga svećeničkog bratsva pokazao i naredio utemeljitelj, mons. Lefebvre. Vjerujem da ćete čitavu propovijed moći uskoro pročitati na odgovarajućim stranicama, pa neću ulaziti u detalje, ali moram spomenuti da je energičan i zanimljiv govor p. Freya svakako poticaj za razmišljanje o ovim važnim temama.

Možda će mi netko zamjeriti što ga uopće spominjem, ali vjerujem da nezgodni događaj koji sam primjetio može poslužiti kao kontrast s uobičajenim postupanjem kojemu sam svjedočio u takvim situacijama. Naime, po zaustavljanju celebranta i đakona zapazio sam da je za vrijeme pričesti Hostija pala na pod. Vjerojatno je krivnja na osobi koja se pričešćivala i nije navikla da klečeći otvori usta bez da odgovara amen. Bilo kako bilo, ministrant je brzo donio ubrus kojim je pokriveno mjesto na koje je pala posvećena hostija, a nakon mise, to je mjesto pažljivo oprano i obrisano.

Svečana misa se, kako je i normalno, odužila, pa je predavanje započelo tek nekoliko minuta prije podneva. Pater Frey je koncipirao predavanje oko dvije teme koje su posebno u zanimanju vjernika zadnjih tjedana. Prva je katastrofalna apostolska pobudnica Amoris Laetitia. Predavač je sažeto predstavio u čemu se sastoji prevrat koji ova pobudnica pape Franje želi unijeti u katolički nauk, ali o tome ne mislim duljiti. Pohvalno je spomenuo članak de Matteija, a citirao je i biskupa Fellaya koji je u svojoj propovijedi u Puyu rekao da je Papa nakon što je izgradio lijepi brod (ponavljajući katoličko učenje o ženidbi), probušio na njegovu trupu jednu rupu (problematičnim točkama u pobudnici), s očekivanim rezultatom, brod tone.

Mnogo zanimljivije bile su vijesti vezane uz drugu temu koja je bila suprotnog predznaka. Radi se o eventualnom priznanju FSSPX-a od strane Rima. Osim što sam čuo neke detalje vezane uz susret mons. Fellaya i Pape koje nisam uočio na brzinu čitajući o tome izvještaje, iz riječi p. Freya je razvidno da je kanonska struktura koja im se nudi puno jača od obične personalne prelature. Zapravo, predavač je uzeo za primjer baš Hrvatsku te rekao da kad bi se neki biskup ili kardinal primjerice u Zagrebu ili Splitu bunio protiv njih, oni bi i dalje mogli osnovati svoje nove kuće u tim biskupijama jer će svi vjernici koji to žele imati pravo da se za njih pastoralno skrbe svećenici bratstva. Izgleda da će od ljeta p. Tilošanec biti za stalno u Hrvatskoj, a mise bi se u Zagrebu (možda i u Splitu i Rijeci) trebale održavati svake nedjelje.

Koliko sam shvatio, biskup Fellay je za početak lipnja sazvao sastanak svećenika FSSPX-a. Za pretpostaviti je da će na tom sastanku odlučivati o prihvaćanju dokumenta iz Rima. Moj prijedlog bi bio da dokument o reintegraciji bude datiran na 28. godišnjicu biskupskih posveta, tj. 30. lipnja. Ozbiljnije govoreći, takav bi korak bio važan za sve katolike privržene tradiciji jer bi jasno potvrdio da se može biti katolik i bez obaziranja na zadnji koncil koji je bio pastoralnog karaktera, a dogmatske stvari na stranicama njegovih dokumenata su neupitne samo u onome što ponavljaju od prošlog crkvenog učiteljstva.

Za kraj ću spomenuti da se na stoliću s knjigama moglo uzeti nedavno izdanu brošuricu naslovljenu '62 razloga za tradicionalnu Misnu Žrtvu' koja sažeto ukazuje na neke razlike između stare i nove mise. Ova brošura mogla bi biti podstrek za razgovor sa župnikom, drugim svećenicima i vjernicima. Moram isprobati.

Završit ću ovaj tekst misnom pjesmom prije evanđelja današnje svetkovine: Daj nam, Josipe, da provodimo neškodljiv život, neka uvijek bude tvojom zaštitom siguran, aleluja.

Dodano kasnije: