Na svršetku 2014. godine

U protekloj godini (1.1.2014.-29.12.2014.):

Još filmova

Vidjeh da su na bitno.net objavili neke preporuke filmova (po mom sudu, ima slabih filmova među njima), pa me to podsjetilo da nisam već dugo stavio svoje preporuke. Svakako preletite i prijašnje tekstove ako tražite ideju što biste mogli pogledati. Evo još naslova, a kao i uvijek odričem se svake odgovornosti ako vam filmovi iz nekog razloga ne budu po volji:

Anatomy of a Murder - jazz glazbena pozadina je naporna, ali ovo je jedna od najboljih sudskih drama uopće, više od dva i pol sata prođu neprimjetno

Captain Phillips - film je dobar prije svega zbog glume Toma Hanksa

Prisoners - težak i dug film, ali dobar triler

Dersu Uzala - lijep film, pogotovo prva polovica, treba ga polako gledati premda traje dva i pol sata

The Monster Squad - dječji filmić o čudovištima kakav treba biti, bez ikakvih iznenađenja

Kung Fu Hustle - zabavan film prepun scena koje bi u prosječnom filmu bile preglupe, ali ovdje su vrlo dobro osmišljene

Rush - najbolji film sportske tematike, unatoč tome što traje dva sata i bavi se sportom koji me gotovo uopće ne zanima

The Third Man - dobar film, lijepa kamera, jedna od boljih scena potjere uopće pri kraju

This is Martin Bonner - film o običnom životu koji mi je od prvog trenutka zadržao pažnju, takve fotografije bi svatko želio uslikati

The Singing Detective - vrlo dobra miniserija u kojoj se isprepliću drama, detektivski posao, razmišljanja o životu uzrokovana bolešću i glazbene točke

Les Choristes - jednostavan film s vrlo linearnom i nepretencioznom radnjom

Blue Ruin - ok film o spirali osvete, jednostavna radnja, ali dobra gluma glavnog glumca

No Clue - zabavan film, osvježenje iz Kanade

Vampire Hunter D: Bloodlust - zgodan film s dobrom animacijom

Edge of Tomorrow - ok akcijski film koji igra na deja vu kartu

The Judge - neloš film koji kombinira obiteljsku priču i sudničku dramu, pa iako traje skoro dva i pol sata može proći

Guardians of the Galaxy - zabavan film, ima par trenutaka za nasmiješiti se, a općenito za pustit mozak na pašu

Housebound - zabavna novozelandska horor komedija bez prenemaganja ustrašenih likova

Stand and Deliver - jedan od boljih filmova o učitelju koji preokrene loš razred

Happy Valley - dosta dobra policijska miniserija s puno dubljim sadržajem i likovima no što je uobičajeno


Napominjem da ovo nisu filmovi katoličke/kršćanske tematike! Čekam vaše preporuke u komentarima.

Blag i miran Božić!

(foto)

Gostujući autor - Povratak tradicije: Navještaj Božićne svetkovine prema Rimskom Martirologiju

Zahvaljujem bogoslovu koji je vrijedno pripremio ove napjeve i popratni tekst. Dragi svećenici, đakoni, kantori, isprintajte si jedan od ovih napjeva i otpjevajte prije polnoćke. Ne uzima puno vremena, a obradovat ćete vjernike.

Već vidim oko čega bi se mogla razviti rasprava, pa u komentarima imajte u vidu da ulazimo u Božićno vrijeme blagosti i mira.

***

Reformom liturgije nakon II. vatikanskog koncila, uklonjene su mnoge stvari iz liturgije, uključivši i Navještaj Božićne svetkovine. Naime, tradicionalna rimska liturgija ima tri navještaja: Uskršnji (Exultet), na Bogojavljenje (pomičnih svetkovina) i Božićni. Božićni nije opstao pod reformatorima, ali ga je već 1980. sv. Ivan Pavao II. vratio prije papinske mise. Tradiciju Božićnog navještaja nastavio je i papa Benedikt XVI. zadnjih godina. Božićni navještaj uzima se iz Rimskog martirologija čije je zadnje izdanje izišlo 2005.g. Neke biskupske konferencije poput one SAD-a, uključile su ga u treće izdanje Rimskog misala. Nažalost, naš narod nema preveden ni Martirologij, ni treće tipsko izdanje Rimskog misala (već preko 10 godina), Rimski Gradual (preko 40 godina) itd. te nisu implementirane ni mnoge druge promjene ni na službenoj razini HBK (ime svetog Josipa u kanonu, pro multis/za mnoge - u pretvorbi, promjena izraza kršćanska zajednica u Crkva Božja u obredu krštenja) što je stanje za žaliti i graniči s nebrigom o liturgiji. Pokušaji popravka nove liturgije i zacjeljivanja loma i diskontinuiteta vide se već u trećem tipskom izdanju Rimskog misala (povratak nekih spomendana - Ime Isusovo, obveza pokrivanja slika i križeva na Glušnicu, molitve nad narodom u korizmi) i ono uključuje povratak Navještaja Božićne svetkovine, doduše s nešto izmijenjenim tekstom i napjevom. Na našim područjima navještaj se pjevao i to na narodnom jeziku, a to dokazuje i Vlašićev Evanđelistar iz 1921.g. koji uključuje Navještaj iz Martirologija i predviđa ga prije mise na Badnji dan.

(Slika teksta iz Vlašićevog Evanđelistara, 1921.)

U listu Katedralne župe Naše Gospe u Dubrovniku - Naša Gospa (Dubrovnik), XVI (2010.), br. 43 nalazi se prijevod navještaja po novom martirologiju i glasi:

Vjekovima nakon stvaranja svijeta, kad je na početku
Bog stvorio nebo i zemlju i oblikovao čovjeka na svoju sliku;
stoljećima nakon Potopa, kad je Svevišnji stavio dugu u
oblake kao zalog mira i Saveza;
dvadeset i jedno stoljeće nakon što je Abraham, naš otac
u vjeri, krenuo iz Ura Kaldejskoga;
trinaest stoljeća nakon izlaska izraelskoga naroda iz
Egipta pod Mojsijem;
oko tisuću godina od Davidova pomazanja za kralja;
sedmice šezdeset i pete po Danijelovu proročanstvu;
olimpijade sto devedeset i četvrte;
od utemeljenja Rima godine sedamsto pedeset i druge;
četrdeset i druge godine vladanja cara Oktavijana Augusta,
kad je mir bio po svoj zemlji,
Isukrst, vječni Bog i Sin vječnoga Oca,
hoteći svojim premilosnim dolaskom posvetiti svijet,
začet po Duhu Svetomu, i pošto je proteklo devet mjeseci
po začeću

postavši Čovjek, u Betlehemu Judinu porađa se od Marije Djevice:
Porođenje Gospodina našega Isukrsta u tijelu.

Na stranici Divinum Officum možemo vidjeti kako se koristio u časoslovu do II. vatikanskog koncila ili sada u izvanrednom obliku. Dovoljno je upisati u gornje polje 12-24 (godina može biti bilo koja) i kliknuti na Prima na dnu. Pred kraj prvog časa nalazi se Navještaj iz martirologija.

U želji da se navještaj čuje i u našoj Domovini, da se vrati ova lijepa tradicija na veću slavu Božju i spas duša, pripremio sam sam navještaj na tri napjeva (tradicionalni, jednostavni i svečani), koje donosim ovdje:

• Navještaj Božićne svetkovine - tradicionalni napjev (pripremljen je prema Laudes Festivae iz 1940., a na taj način se pjevao i Navještaj iz Vlašićeva Evanđelistara - na latinskom i sa starim tekstom može se čuti ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=yL6VsuHN-m0 ili na engleskom ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=kp28AeSk5BU - P.S. Svečani napjev iz Laudes Festivae ne donosim jer je složen i nije jednostavan za pjevanje)
• Navještaj Božićne svetkovine - jednostavni napjev (pripremljen je prema novom Rimskom Martirologiju (engleska verzija) i neznatno se razlikuje od tradicionalnog napjeva koji koristi čisti tonus za SZ čitanja, a može se čuti ovdje na engleskom: https://www.youtube.com/watch?v=-cWykjM1k90)
• Navještaj Božićne svetkovine - svečani napjev (pripremljen je prema novom Rimskom Martirologiju (latinska verzija, engleska verzija, talijanska verzija) i neznatno se razlikuje od tradicionalnog napjeva koji koristi čisti napjev za SZ čitanja, a može se čuti ovdje na latinskom:
  https://www.youtube.com/watch?v=9IDp-Z6nN2M;
  https://www.youtube.com/watch?v=lDLf1TKn3rQ ili engleskom:
  https://www.youtube.com/watch?v=hupYRF9wv08 ili talijanskom:
  https://www.youtube.com/watch?v=eWbhijwhyHc)

Za ljubitelje gitara u liturgiji, video iz Brazila: https://www.youtube.com/watch?v=Y7rHsCRmE_I ;)

Navještaj se također zove i Kalenda jer počinje s „octavo kalenda ianuarii“. U pripremljenim napjevima odlučio sam se za englesku varijantu koja je „dvadeset i petog dana prosinca“, ali sam za razliku od njih koji su skratili napjev, zadržao originalni. Iako taj prvi redak nije obveza govoriti i pjevati (Vlašićev Evanđelistar ga ni ne donosi!) te se tekst može početi od „vjekovima...“ smatrao sam da bi lunarni kalendar bilo teže odrediti svake godine te da je ovo vrlo praktično riješenje.

Tumačenje teksta, napjeva (op.a. da i to postoji i dapače ima teologiju iza sebe) te upute za redovni oblik mise, donosim iz jedne knjige:

Navještaj Božićne svetkovine prema Rimskom Martirologiju
(iz Proclamations for Christmas, Epiphany, and Easter, Catholic Church, International Commission on English in the Liturgy, str. V, VI, 2011.)

Porođenje Gospodina Našega Isusa Krista (Božićni navještaj), dolazi iz Rimskog Martirologija, zbirke svetačkih dana i liturgijskih propisa, koji su se (u nekim mjestima još uvijek) čitali tijekom Prvog časa (op.a. koji je ukinut konstitucijom Sacrosanctum Concilium - točka 89. d) neka se ukine prvi čas), koji je bio prva molitva dana. Martirologij, što znači "spomen popis mučenika" je u biti almanah, a kada se čita javno, mogu se navijestiti lunarne faze kao i spomeni te blagdani svetaca. Božićni navještaj je dio ovog kompendija dana. Sve se odnosi na vrijeme kao takvo: ono nam postavlja Kristovo rođenje u kontekst ljudske povijesti, osobito svete povijesti Židovskoga naroda, od Abrahama do Mojsija, od Davida do proroka. Navještaj koji čujemo na Božić, bio je revidiran da odrazi sve veći razvoj Crkve u shvaćanju vremena Stvaranja. Krist je došao u svijet "vjekovima nakon stvaranja svijeta", i "stoljećima nakon Potopa". Navještaj smješta Kristovo rođenje u povijest izabranog naroda, kao i grčkog kalendara - "olimpijade sto devedeset i četvrte", rimskog - "od utemeljenja Rima godine sedamsto pedeset i druge, četrdeset i druge godine vladanja cara Oktavijana Augusta". U tom preciznom trenutku u povijesti, Isus Krist se rodio od Djevice Marije u Betlehemu. Rodio se poradi Božjeg plana ljubavi da "svojim premilosnim dolaskom posveti svijet.". Mi se radujemo što živimo u tom posvećenom svijetu, prožetom Božjom prisutnošću.

Napjev Božićnog navještaja bogato učvršćuje ovu temu (op.a. misli se na jednostavni napjev prema Rimskom martirologiju, ali tu se još bolje uklapa tradicionalni napjev iz Laudes Festivae koji koristi čisti napjev SZ čitanja dok jednostavni koristi modificirani). To je prilagođena verzija tonusa za pjevanje starozavjetnih čitanja. Kao takav, tonus je veoma prikladan za pjevanje Navještaja koji nas vodi kroz Stari Zavjet, od Postanka do Danijela. Napjev počinje s normalnim kadencama, ali se onda događa nešto zanimljivo. Kada se spomene ime Isus Krist u tekstu, kadence nestaju i tekst ostaje kao zaglavljen na ravnom tonusu za recitiranje. Efekt je dramatičan i podiže napetost dok čekamo razrješenje. Ali umjesto da se spusti na kraju misli, napjev skoči na svoju najveću visinu na riječi "rodi se" (op.a. na hrvatskom, na riječi: postavši čovjek). Dobro otpjevan, Navještaj je elektrizirajuć: kroz riječi i glazbu prepoznajemo da je Kristov dolazak sve promijenio. On dolazi dolje na zemlju da nas podigne gore u nebo. Samo zadnji redak, "Porođenje Gospodina našega Isukrsta u tijelu" vraća napjev na početnu visinu gdje završava normalnom kadencom.

Rubrike ne nude nikakvu preporuku tko bi trebao pjevati Božićni navještaj ili s kojeg mjesta. Đakon ga može pjevati, ali je jednako prikladno da ga pjeva laik pjevač. Navještaj se može pjevati ili čitati s ambona, drugog stalka ili s drugog prikladnog mjesta u crkvi.

Rubrike predlažu da je prikladnije mjesto za Navještaj Liturgija časova negoli misa. Ako se naviješta tijekom Večernje, slijedi nakon uvoda i prije himna. Također se može ubaciti u Službu čitanja prije Te Deuma (Tebe Boga hvalimo). Ukoliko se Služba čitanja obdržava kao bdijenje prije polnoćke, neke dodatne rubrike koje spajaju Službu i misu, mogu se pronaći u liturgiji časova. Te Deum, kojim se inače zaključuje Služba na Nedjelje i svetkovine se ne pjeva već ga mijenja Slava u misi, nakon čega se moli zborna molitva dana i misa se nastavlja kao inače. Ulazni obredi i pokajnički čin se ispuštaju.

Treće izdanje Rimskog Misala uključuje neka pojašnjenja u vezi pjevanja Božićnog navještaja u kontekstu polnoćke. Prije se taj navještaj pjevao nakon znaka križa i mijenjao je pokajnički čin, ali rubrike propisuju da se sada treba čitati ili pjevati prije početka Božićne Mise tijekom noći i da "ne može zamijeniti ni jedan dio mise". Prije nego misa počne, možda nakon preludija ili božićnih pjesama koje pjevaju zbor i narod - kantor može pristupiti ambonu i pjevati Navještaj nakon kojega bi trebala započeti ulazna pjesma ili Introitus.

AMDG

Kerubinski putnik 17

I, 101

Christus
Hört Wunder! Christus ist das Lamm und auch der Hirt,
Wenn Gott in meiner Seel ein Mensch geboren wird.

Kristovo čudo
Bit pastir i janje, to ti Kristu godi
Čim mi se u duši kô Bog sami rodi.

***

III, 4

Ein Seufzer
Man legte Gott aufs Stroh, als er ein Mensch ward, hin;
Ach, daß ich nicht das Heu und Stroh gewesen bin.

Uzdah
Postavši čovjekom, Bog na slami leža;
Oh da mogoh i ja bit mu slama svježa!

***

III, 99

Ein reines Herz schaut Gott
Der Adler sieht getrost grad in die Sonn hinein
Und du in ewgen Blitz, im Fall dein Herz ist rein.

Čisto srce motri Boga
Orao u sunce gledat ima snage
Kô ti u sjaj Božji sa srcem bez ljage.


(original, prijevod/prepjev)

Sretan Božić, dragi suradnici!

često vrlo rado osuđujemo, blatimo i tučemo po drugima, ali Bog je milosrdan

Ovo je samo vrlo selektivan uzorak iz Papinog božićnog obraćanja i čestitanja rimskoj kuriji, napravljen prema sažetku s IKA-e.

***

birokrat (formalist, funkcionalist, puki službenik), loza koja se suši, malo po malo odumire i baca van, bolesti i nemoći

osjećati se "besmrtnima", "imunima" ili čak "nezamjenjivima" zanemarujući nužne i uobičajene kontrole, nije samokritična, ne posuvremenjuje se, ne nastoji se poboljšati, bolesno tijelo, mislili da su besmrtni, imuni i nezamjenjivi, patologija moći, "kompleks izabranih", narcizam koji s velikom ljubavlju gleda vlastitu sliku i ne vidi sliku Boga utisnutu na licu drugih

"martalizam", pretjerana zauzetost, bolest onih koji su uronjeni u posao, zanemarivanje nužnog odmora, stres i uznemirenost

mentalna i duhovna "okamenjenost", srce kameno i "tvrdi vrat", oni koji gube unutarnji spokoj, vedrinu i odvažnost i sakrivaju se ispod papirâ, "strojevi koji obavljaju radnje", a ne "Božji ljudi", izgubiti ljudsku osjetljivost, bolest od onih koji su izgubili "mišljenje Isusovo", njihovo srce otvrdne i postane nesposobno bezuvjetno ljubiti Oca i bližnje

bolest pretjeranog planiranja i funkcionalizma, vjeruje da će stvaranjem savršenog plana stvari napredovati, pretvara se u knjigovođu ili računovođu, napast da sputavamo i upravljamo slobodom Duha Svetoga, krotiti Duha Svetoga

bolest slabe koordinacije, udovi gube zajedništvo jedni s drugima, tijelo gubi svoju skladnu funkcionalnost i svoju odmjerenost, orkestar koji proizvodi buku, članovi ne surađuju, ne žive duh zajedništva, izostaje „timski rad", noga govori ruci: "ja te ne trebam", ili ruka glavi: "ja zapovijedam", uzrokujući nelagodu i sablazan.

"duhovni Alzheimer", zaborav "povijesti spasenja", osobne povijesti s Gospodinom, „prve ljubavi", progresivno opadanje duhovnih sposobnosti, izaziva teški invaliditet, postaje nesposobna samostalno obavljati bilo koju aktivnost, u stanju apsolutne ovisnosti o svojim često izmišljenim pogledima, izgubili sjećanje na susret s Gospodinom; oni koji nemaju deuteronomijski osjećaj života, oni koji u potpunosti ovise o svojoj sadašnjosti, svojim strastima, hirovima i slabostima, oni koji oko sebe grade zidove i navike te postaju, sve više i više, robovi idola koje su isklesali vlastitim rukama

bolest suparništva i umišljenost, izgled, boje odjeće i znakovi časti postaju primarni životni cilj, lažni muškarci i žene, lažni "misticizam" i lažni "kvijetizam", "neprijatelji križa Kristova", jer im je "slava u sramoti – jer misle na zemaljsko"

bolest egzistencijalne shizofrenije, bolest onih koji žive dvostruki život, plod licemjerstva karakterističnog za mediokritete, sve veće duhovne praznine koju akademski stupnjevi ili naslovi ne mogu ispuniti, napuštajući pastoralnu službu, ograničavaju se na birokratske poslove, gube dodir sa stvarnošću, sa stvarnim ljudima, stvaraju vlastiti paralelni svijet, ostavljaju po strani sve ono što sa strogošću uče druge i počinju živjeti skrivenim i često razuzdanim životom, vrlo ozbiljna bolest

bolest naklapanja, mrmljanja i ogovaranja, o toj bolesti govorio mnogo puta, o tome nije nikada previše govoriti, ozbiljna bolest, počinje jednostavno, možda običnim trivijalnim razgovorom, obuzme osobu, "sijač kukolja" (poput Sotone), "hladnokrvni ubojica" dobroga glasa svojih kolega i subraće, bolest kukavicâ koje nemaju hrabrosti reći nešto u lice osobama pa im govore iza leđa, terorizam naklapanja

bolest obožavanja vođâ, dodvoravaju se nadređenima, u nadi se da će steći njihovu naklonost, žrtve karijerizma i oportunizma, časte ljude, a ne Boga, u obavljanju svoje službe misle samo na ono što moraju postići, sitne duše, nesretni ljudi, vode se isključivo vlastitom pogubnom sebičnošću, dodvoravaju se nekim od svojih suradnika ne bi li stekli njihovu podložnost, odanost i psihološku ovisnost

bolest ravnodušnosti prema drugima, svatko misli samo na sebe i gubi iskrenost i toplinu ljudskih odnosa, najiskusniji ne stavlja svoje znanje u službu manje iskusnim kolegama, nešto se dozna pa se zadrži za sebe namjesto da se podijeli s drugima, iz ljubomore ili lukavosti, osjeća radost zbog tuđeg pada

bolest smrknuto lice kao na pogrebu, osorne i strašne osobe, potišten, strogi izraz lica, postupati s krutošću, tvrdoćom i arogancijom, teatralna ozbiljnost i sterilni pesimizam, simptomi straha i nesigurnosti u sebe

bolest zgrtanja, želi ispuniti egzistencijalnu prazninu u svom srcu zgrtanjem materijalnih dobara, nevolja i bijeda, i ubog, i slijep, i gol..., zgrtanje samo otežava i nezaobilazno usporava hod, selidbe znak te bolesti

bolest zatvorenih krugova, pripadnost grupi postaje jača od pripadnosti Tijelu i samome Kristu, s vremenom zarobljavaju udove, rak koji prijeti skladu Tijela i uzrokuje toliko zla - sablazni, samouništenje ili "prijateljska vatra", najpodmuklija opasnost, zlo koje pogađa iznutra

svjetovna dobit, egzibicionizmi, pretvara svoju službu u vlast, a svoju vlast u robu za stjecanje svjetovne dobiti ili više moći, nezasitno pokušavaju uvećati svoju moć, ne prezaju ni od klevetanja, ocrnjivanja i diskreditiranja drugih, čak i u novinama i časopisima, radi vlastitog pokazivanja i dokazivanja da su sposobniji od drugih, opravdavaju korištenje svakog sredstva za postizanje tog cilja, često u ime pravde i transparentnosti, svećenik koji je pozvao novinare da im ispriča - i izmisli – neke privatne i povjerljive stvari o svojoj braći i župljanima, važno vidjeti se na naslovnici, osjećao se "snažnim i uvjerljivim", Jadnik!

Apostole Toma, poslao te je Krist da kao strijela svjetla neprijatelje odstranjuješ, a ranjenim dušama daruješ očevidno ozdravljenje

U predvečerje velikoga blagdana učinilo mi se da je najprikladnije prenijeti prigodnu katehezu koja lijepo pokazuje kakvi papinski nagovori trebaju biti: jasni, poučni i sadržajni, duhovni i poticajni.

Posljednje pomazanje

Le prêtre se releva pour prendre le crucifix; alors elle allongea le cou comme quelqu'un qui a soif, et, collant ses lèvres sur le corps de l'Homme-Dieu, elle y déposa de toute sa force expirante le plus grand baiser d'amour qu'elle eût jamais donné. Ensuite il récita le Misereatur et l'Indulgentiam, trempa son pouce droit dans l'huile et commença les onctions: d'abord sur les yeux, qui avaient tant convoité toutes les somptuosités terrestres; puis sur les narines, friandes de brises tièdes et de senteurs amoureuses; puis sur la bouche, qui s'était ouverte pour le mensonge, qui avait gémi d'orgueil et crié dans la luxure; puis sur les mains, qui se délectaient aux contacts suaves, et enfin sur la plante des pieds, si rapides autrefois quand elle courait à l'assouvissance de ses désirs, et qui maintenant ne marcheraient plus.

Le curé s'essuya les doigts, jeta dans le feu les brins de coton trempés d'huile, et revint s'asseoir près de la moribonde pour lui dire qu'elle devait à présent joindre ses souffrances à celles de Jésus-Christ et s'abandonner à la miséricorde divine.

***

Svećenik ustade i uze raspelo; ona tada ispruži vrat poput nekoga tko žeđa pa, pritisnuvši usne na tijelo Bogočovjeka, svom snagom što se gasila utisnu na nj najvatreniji ljubavni cjelov koji ikada ikome bijaše dala. On potom izgovori Misereatur i Indulgentiam, umoči desni palac u ulje i otpoče pomazanje; najprije po očima koje su toliko žudjele za zemaljskim sjajem, potom po nosnicama željnim mlakih lahora i ljubavnih mirisa, potom po ustima koja se nekoć otvarahu za laž, uzdisahu od oholosti i vriskahu u bludu, potom po rukama koje su uživale u slatkim dodirima, te napokon po tabanima, nekada tako hitrim kada je trčala prema zadovoljenju svojih žudnji, a koji sada više neće koračati.

Župnik obrisa prste, baci u vatru komadiće pamuka namočene u ulje i opet sjede kraj samrtnice da joj objasni kako sada svoje muke mora sjediniti s mukama Isusa Krista i prepustiti se božanskoj milosti.

(smrt Emme Bovary iz Gustave Flaubert, Gospođa Bovary, III-8,
vidi također kod Ivana Merza)

***

Zatim se po običaju izmoli općenita ispovijed latinskim ili pučkim jezikom, a svećenik kaže u jednini: Smilovao ti se svemogući Bog, otpustio ti grijehe tvoje i priveo te u život vječni. Oproštenje, odrješenje i otpuštenje grijeha tvojih podao ti svemogući i milosrdni Gospodin.

Prije nego župnik počne mazati bolesnika, neka opomene nazočne, da se za nj mole. A gdje se bude dalo prema mjestu, vremenu i broju ili sposobnosti nazočnih, neka mole sedam pokorničkih psalama s litanijama svih svetih ili druge molitve, dok on služi sakramenat pomazanja. Nato pruži desnu ruku nad bolesnikovu glavu i rekne:

U ime O+ca i Si+na i Duha + Svetoga uništila se u tebi svaka đavolska sila polaganjem naših ruku i zazivanjem slavne i svete Bogorodice Djevice Marije, Njezina prečistoga zaručnika Josipa, svih svetih anđela, arkanđela, patrijarha, proroka, apostola, mučenika, priznavalaca, djevica i svih skupa svetih. Amen.

Onda umoči palac u sveto ulje te križajući maže bolesnika na ovdje označenim mjestima i govori na svakome mjestu ovako:

Kod očiju.

Ovim svetim poma+zanjem i svojim preblagim milosrđem oprostio ti Gospodin, štogod si sagriješio (-la) gledanjem. Amen.

Iza svakoga pomazanja neka poslužnik, ako je zaređen, ili sam svećenik otare pomazana mjesta novom kuglicom pamuka ili čega slična pa to metne u čistu posudu i ponese poslije u crkvu, spali i baci pepeo u sakrarij.

Kod ušiju.

Ovim svetim poma+zanjem i svojim preblagim milosrđem oprostio ti Gospodin, štogod si sagriješio (-la) slušanjem. Amen.

Kod nosnica.

Ovim svetim poma+zanjem i svojim preblagim milosrđem oprostio ti Gospodin, štogod si sagriješio (-la) mirisanjem. Amen.

Kod usta na stisnute usne.

Ovim svetim poma+zanjem i svojim preblagim milosrđem oprostio ti Gospodin, štogod si sagriješio (-la) kušanjem i govorom. Amen.

Kod ruku.

Ovim svetim poma+zanjem i svojim preblagim milosrđem oprostio ti Gospodin, štogod si sagriješio (-la) ticanjem. Amen.
A pazi, da se svećeniku, kao što je rečeno, ne mažu ruke iznutra nego izvana.

Kod nogu.

Ovim svetim poma+zanjem i svojim preblagim milosrđem oprostio ti Gospodin, štogod si sagriješio (-la) hodom. Amen.

(izvadak iz obreda prema Rimskom obredniku iz 1929. g.)

***

Obnovljeni obredi svih sakramenata su plod II. vatikanskog koncila. Tako je i bolesničko pomazanje doživjelo svoje modifikacije, koje je Papa Pavao VI. naznačio u Apostolskoj konstituciji Sacram unctionem infirmorum, Rim, 30. studenog 1972. U glavnim crtama Sveti Otac prelazi čitavim razdobljem Crkve, dajući natuknice kako se je slavio taj sakrament te smjernice kako se treba slaviti danas. Pavao VI. izričito određuje svojom apostolskom vlašću da se u latinskom obredu uvažava sljedeće: "Sakramenat bolesničkog pomazanje dijeli se onima koji su teško bolesni tako da se mažu na čelu i rukama propisno blagoslovljenim maslinovim uljem ili, ako je zgodno, kojim drugim biljnim uljem, pri čemu se samo jedanput izgovaraju ove riječi: 'Ovim svetim pomazanjem i svojim preblagim milosređem neka ti pomogne Gospodin i milost Duha Svetoga da te slobodna od grijeha spasi i milostivo pridigne.'" Novi je obred stupio na snagu, 1. siječnja 1974.

(iz članka Sakramenat bolesničkog pomazanja)

Kalendar, molitve, blagoslovi

Deus, qui tribus púeris mitigásti flammas ígnium: concéde propítius; ut nos fámulos tuos non exúrat flamma vitiórum.

Bože, koji si trojici mladića ublažio žestinu vatre, dopusti milostivo da nas sluge tvoje ne sažeže plamen opačina.

(jedna od molitava subote adventskih kvatri)

***

Kardinal Bozanić pozvao nas je da ovaj tjedan kroz tri dana molimo za Domovinu i to s posebnim naglaskom u četvrtak na Euharistijskom klanjanju, u petak na postu, u subotu na molitvi krunice Blažene Djevice Marije. Ovaj tjedan su i zimske kvatre (srijeda, petak, subota), pa se poziv na revniju molitvu i post skladno uklapa u liturgiju.

***

Liturgijski kalendar za tradicionalni rimski obred za 2015. godinu možete naručiti preko stranice tradicionalnamisa.com. Za 35 kn + poštarinu dobit ćete lijepi kalendar ilustriran fotografijama vezanim uz godinu posvećenu redovništvu koja je nedavno započela.

***

Dobio sam upit postoji li na hrvatskom jeziku Biblija s opsežnijim komentarom koji valja? Ja mislim da ne postoji, ali možda vi znate više?

***

Svećenici koji bi htjeli blagoslivljati kuće po starom obredniku, mogu se poslužiti ovim izvatkom: pdf originala, doc verzija, pdf verzija. Na početku je nekoliko kraćih blagoslova koje možete koristiti ako se vama ili ukućanima žuri (npr. pas vas grize za nogu ili vas se žele što prije riješiti), a na kraju je i nešto duži blagoslov za obitelji koje su vjerničke i drago im je da ste došli.

I vjernici laici mogu si isprintati ovaj blagoslov te dočekati s njime svećenika (naravno, ne zaboravite pripremiti vodu blagoslovljenu po tradicionalnom obredu i neki novčani prilog). Ako mislite da se svećenik koji će vam doći blagosloviti kuću ili stan neće naljutiti jer mu se miješate u posao, vrijedi pokušati. Ako vidite da vam dolazi laik "blagosloviti" kuću, brže bolje sve uklonite ili prekrijte stolnjakom.

***

I kada su učenici trgali i jeli klasje, farizeji i pismoznanci su prigovarali: „’Ali naša stega, naš nauk kaže da se to ne može raditi!’ Bili su tvrdokorni u svojoj disciplini“, rekao je papa Franjo i usporedio to s rigidnim održavanjem discipline pričesnoga posta prije pape Pija XII. [„Pio XII. nas je oslobodio od tako teškoga križa euharistijskoga posta“]: „nije se moglo popiti ni kapljicu vode“, a „kada su se prali zubi, trebalo se paziti da se voda ne proguta.“ A kad je Pio XII. promijenio disciplinu, „toliko se farizeja skandaliziralo“, govoreći „hereza! Ne dirati crkvenu stegu!“ Pio XII. je postupio poput Isusa: vidio je potrebe naroda“, dok su ovakvi farizeji „bili tvrde kože, ali u srcu truli, slabi“.

„I mi u svojem životu možemo postati takvima“, istaknuo je Papa, dodajući: „Nekada – povjerit ću vam jednu stvar – kad bih vidio takvoga kršćanina, slaba i neučvršćena srca; ne utvrđena na Stijeni – Isusu – a s takvom vanjskom krutošću, zamolio bih Gospodina: ‘Ma, Gospodine, baci im koru od banane na put, da se dobro poskliznu; da se posrame što su grešnici – i tako susrevši tebe – da shvate da si ti spasitelj. Često nas grijeh posrami i onda susretnemo Gospodina, koji nam oprašta.“

(papa Franjo)

I danas farizeji pokušavaju zapriječiti narodu pristup pričesti. Ne radi se više o kapljici vode (kako su zaostali bili ti rigidni kršćani prošlih stoljeća!). Danas se farizeji protive neizmjernom Božjem milosrđu, Duhu koji sve čini novo. Toliki župnici prijete i zastrašuju osobe u neregularnim zajednicama da će ići u pakao, čak im i uskraćuju pričest kad je žele uzeti! Takvi trebaju dobro tresnuti i polomiti noge!

Gostujući autor - Nekoliko prijevoda

Dobio sam nekoliko kvalitetnih prijevoda članaka koji će biti od interesa čitateljima ovog bloga, ali i široj vjerničkoj populaciji. Premda su tekstovi iz različitih izvora u originalu objavljivani prije više mjeseci, vjerujem da su i danas korisni. Prebacio sam ih u pdf format kako bi se očuvalo oblikovanje teksta, ali i radi lakšeg širenja i dijeljenja. Zahvaljujem prevoditelju! Čitajte, printajte, dijelite!

***

• Kad licemjeri marširaju (rtf)
  
• Dosad nečuveno i neviđeno u povijesti Petrove stolice (rtf)
• Kasperov govor satkan je iz gradiva za bijelu zastavu predaje (doc)
• Biskupska sinoda - Režiser i likovi. Kronologija jednog pokušaja smjene paradigme (rtf)

Gostujući autor - Udruga

Danas je pred vama tekst novopečenog gostujućeg autora čije ste mudre dosjetke već mogli čitati u komentarima na ovom blogu. Nadam se da će naši čitatelji ispravno procijeniti karakter ovog posta.

Neprofitna udruga otvoreno društvo za promicanje progresivnog abortusa i rane eutanazije

Koliko puta ste izgubili živce sa svojim adolescentom? Koliko puta vam je punica iščupala živce? Koliko puta ste doslovno htjeli zadaviti svoje dijete zbog loših ocjena? Koliko puta ste se našli u situaciji da ne znate od kuda više izvući kune za školske knjige ili neophodne vanškolske aktivnosti?
Koliko puta ste se zapitali od čega će se financirati vaši roditelji u penziji, kad već sada od plaća ne mogu dostojanstveno živjeti?

Ako ste na barem jedno od gornjih pitanja odgovorili potvrdno, pravi izbor za Vas je naša udruga koja promiče progresivni abortus i ranu eutanaziju. Ukratko, mi se zalažemo za pravo žene, ali i njezinog muža ili njezine žene ili njegovog muža (ravnopravnost spolova i sve kombinacije partnerstva su prvi temelj naše udruge) da sami mogu odlučiti što će raditi sa svojim tijelom do djetetove navršene 18. godine života. Prvenstveno poštujući osnovno ljudsko pravo izbora, tražimo i humanost u postupcima za provedbu tog izbora. Npr. obavezno uzeti u obzir osjetljivu dob djeteta u kasnijoj teenagerskoj fazi, gdje bi se u takvim slučajevima svakako trebala postaviti neka humana pravila, poput najave „čišćenja“ barem 6 mjeseci prije, tako da si ta osoba može organizirati proslave, putovanja ili neku sličnu vrstu oproštaja (nadamo se da bi i ministarstvo socijalne skrbi barem malo materijalno pomoglo takve oproštaje). Također progresivni abortus se ne bi smio raditi na osobama koje privlači isti spol, kao ni na osobama drugih nacionalnosti i druge vjeroispovijesti.

Na sličan način, spuštanjem dobne i medicinske granice, rana eutanazija bi pomogla još više, jer bi mladi ljudi puno prije i puno lakše riješili stambeno pitanje, te bi se ranije odlučivali zasnovati obitelji. Također bi se riješila prenapučenost staračkih domova, kao i gorući svjetski problem, usamljenost starijih osoba, na koji je nedavno upozorio i sam papa Franjo. Svi znamo koliko je teško gledati našeg ukućanina kad ga napadne teška bolest i kako se svi onda oko njega muče. Naravno, ni njemu samom nije lako. Pokažimo racionalnu humanost i pomognimo takvoj osobi. Omogućimo im dostojanstvenu ranu eutanaziju. Također i statistike danas govore da prosječna primanja dvoje partnera sve manje postaju dostatna za tradicionalni humani način otpreme u staračke domove. Sve bolji uvjeti života i lakša pristupačnost kvalitetnih lijekova, nažalost uvelike otežavaju konstrukciju obiteljskog budžeta i duže financijsko planiranje istoga. Samim time kvaliteta života obitelji koja ima na teret jednog ili više starijih roditelja postaje vrlo upitna, ako ne i vrlo loša.

Ovakve ideje su tek jedan mali početak, jer smo sami svjesni da je tu još puno rupa, nedostataka i neriješenih obiteljskih situacija. Već nam se npr. javljaju mnogi roditelji koji pozdravljaju našu ideju o progresivnom abortusu, ali i naglašavaju da koliko god je ta ideja hvale vrijedna i olakšat će brige mnogima, ipak neće do kraja riješiti taj problem. Naime, svima nam je poznato da se mladi danas sve kasnije osamostaljuju i duže školuju, pa samim time dobivamo nove situacije 25, 26 pa čak i 30-godišnjaka koji postaju veliki ekonomski teret svojim obiteljima, ali i promašeni slučajevi ukoliko ne završe fakultete ili ne naprave sportske karijere. Nažalost, trenutni zakonski okvir koji daje osobi samostalnost s navršenih 18 godina, drži nam u ovim slučajevima ruke svezanima, jer osoba postaje prestara za progresivni abortus, a opet premlada za ranu eutanaziju. Tu nam ostaje samo nada i vjera da će naše buduće generacije neopterećene ovom zatrovanom, konzervativnom ideologijom naći rješenja i za takve situacije.

Zato zbog svega gore navedenog, kao i zbog boljeg života naše djece u jednom boljem i pravednijem društvu, molimo vas da nas, kao i rad naše udruge od sveg srca podržite.
Društvo koje se ne brine o najugroženijima, o djeci i starcima, nije slobodno društvo, nego je fašistoidna, nacionalistička, klerikalna, zločinačka organizacija. Stanimo tome na kraj!

Podržite nas i kupnjom naših naljepnica s prigodnim sloganima poput:
I ja želim zaspati među svojima.
Teške su ruke moje majke.
Dat ću ja tebi mladost ludost!
Hvala ti bako što si mi omogućila skijanje.

Ferdinand Zvonimir

Feminizam u teologiji i druge korisne stvari

Iz zadnjeg ili predzadnjeg broja Glasa Koncila donosim članak pod naslovom Feminizam u teologiji. Za naše hrvatske crkvene prilike to je potpuno standardna analiza u smislu "super je stvar, no naši ljudi su još prezatucani pa se moramo malo i ograditi, ipak teška situacija se popravlja". Jedan biser na kraju pomalo je upropastio ovaj optimističan duh. Komentar o stvarima od velike važnosti završava frazom "ljepši spol" na koju bi svaka prava feministica pobjesnila. Svi skupa trebamo još puno učiti i mnoge radionice proći.

Nakon prepoznatoga slabijega položaja u odnosu na pravo glasa i tržište rada te u braku, feminizam se počeo boriti za bolji položaj žena u društvenim, ali i u crkvenim okvirima. Doktrina koja ističe da se žene sustavno nalaze u nepovoljnijem položaju u društvu stvorila je i moderni ženski pokret koji se odupire patrijahalnom društvenom obliku te se kritički osvrće na dosadašnje predodžbe o Bogu kao Otcu [sic]. Pitanjem feminističke teologije bavile su se mnoge autorice, a među njima nezaobilazno je autorica »Feminističke Biblije« Elizabeth Cady Stanton, koja je svojim djelom otvorila put alternativnom tumačenju Svetoga pisma. Na našim prostorima poznate su autorice Zilka Spahić-Šiljak i Jadranka Rebeka Anić, koje se nadovezuju na Cady Stanton. Feministička teologija podrazumijeva činjenicu da za pravilno shvaćanje svetih tekstova treba uzeti u obzir vrijeme i prostor u kojemu su oni nastali - u vremenu dominacije muškaraca na polju obrazovanja i književnosti. Danas, po toj navedenoj činjenici, feministička teologija na svoj način tumači Božju objavu sadržanu u Pismima. Opiranjem tradicionalnoj biblijskoj teologiji, s jedne strane, feministička teologija predstavlja izazov zdrave »demistifikacije« svetih spisa u razdobljima dominantnoga muškoga duha. S druge strane pojedine struje feminističke teologije radikaliziraju svoje stavove te dolaze do zaključka da biblijsku religiju treba u potpunosti odbaciti i uvesti vjeru u Božicu, a ne u Boga. I dok je sasvim prihvatljivo zauzimati se za žensko dostojanstvo, treba ipak biti oprezan i paziti da vjerovanja ne idu u ideološkom smjeru »sukoba« - muško ili žensko.

Radikalni stavovi feminizma ne bi nas trebali odvratiti od traženja cjelokupne istine o statusu žene u društvu pod utjecajem Crkve. Kako bismo uspješno sačuvali dostojanstvo žene, u tome nas treba voditi pitanje je li stvarni status »ljepšega spola« u Crkvi u skladu s Kristovim naukom. Pri tome razmišljanja i temeljne postavke feminističke teologije svakako predstavljaju izazov suvremenoj teološkoj misli i ne treba ih »gurati pod tepih«.

(teologinjica J. R. A. spomenuta u članku bori se za bolji status "ljepšeg spola" u Crkvi)

***

Još stignete na okrugli stol "Ideološke tendencije u suvremenom društvu" koji u Velikoj dvorani Matice hrvatske na Strossmayerovom trgu 4 u Zagrebu počinje danas u 18 sati. Ne propustite izlaganje doc. dr. sc. Tomislava Kovača s KBF-a o temi Religijski fundamentalizam. S obzirom da je to okrugli stol, vjerujem da ćete, ako budete brzi i uporni, moći postaviti i koje pitanje. Ako ne znate zašto ovo spominjem, malo proguglajte.

***

S ljubitelja religije mira, prelazimo na ekumeniste. U Zagrebu je na KBF-u gostovao taizeovski brat Ulrich koji je govorio o međureligijskom dijalogu (a što drugo, dijaloga nam uvijek fali, još ako je međureligijski...). Nastavak prenosim iz Glasa Koncila:

Navečer istoga dana u zagrebačkoj su se prvostolnici okupili mladi na molitvi u duhu Taizéa, koja je bila isprepletena meditativnim pjesmama, čitanjima iz Svetoga pisma, molitvom u tišini i klanjanjem. Uz brata Ulricha, mladima Zagrebačke nadbiskupije pridružio se i pomoć ni biskup Mijo Gorski, koji je okupljenima poručio da kada god zajedno mole i hodočaste u duhu ekumenizma, promoviraju mir i ispunjavaju Božju želju da svi budu jedno. »Ne jedno u mišljenju, ne jedno u obliku, formi, nego jedno u međusobnom poštovanju, da nam naše razlike ne budu razlogom podjele, nego razlogom bogatstva«, kazao je na molitvi biskup Gorski.

Kakvo točno bogatstvo se nalazi u tome da mladi mole s krivovjercima i raskolnicima ja ne znam. Valjda je to po uzoru na ono "zgrćite sebi blago na nebu" pretvoreno ovdje u "zgrćite sebi blago u podzemlju".

Prvotna svrha braka je rađanje i odgajanje djece; drugotna je međusobna pomoć i lijek protiv požude.

The Primary End of Marriage, Part 1: Church Documents
The Primary End of Marriage, Part 2: Early Church Fathers

The Catholic doctrine on the ends of marriage

AAS 36 [1944], 103.
SUPREMA SACRA CONGREGATIO S. OFFICII DECRETUM
DE FINIBUS MATRIMONII
[...] «An admitti possit quorundam recentiorum sententia, qui vel negant finem primarium matrimonii esse prolis generationem et educationem, vel docent fines secundarios fini primario non esse essentialiter subordinatos, sed esse aeque principales et independentes» ; respondendum decreverunt : Negative.
Et in audientia, feria V, die 30 eiusdem mensis et anni, Excmo ac Revmo Domino Adsessori Sancti Ofiicii impertita, Ssmus D. N. D. Pius, divina Providentia Papa XII, de omnibus habita relatione, praesens decretum adprobare dignatus est, ac publici iuris fieri iussit.
Datum Romae, ex Aedibus Sancti Officii, die 1 Aprilis 1944.
[...]

Popričesna molitva 2. nedjelje došašća

Nova misa	Tradicionalna misa
Repléti cibo spiritális alimóniae, súpplices te, Dómine, deprecámur, ut, huius participatióne mystérii, dóceas nos terréna sapiénter perpéndere, et caeléstibus inhaerére. Per Christum Dominum nostrum.	Repléti cibo spirituális alimóniae, súpplices te, Dómine, deprecámur: ut hujus participatióne mystérii, dóceas nos terréna despícere et amáre caeléstia. Per Dóminum nostrum Jesum Christum, Fílium tuum: Qui tecum vivit et regnat in unitáte Spíritus Sancti, Deus: per ómnia saecula saéculórum.
Gospodine, nahranio si nas duhovnim jelom. Smjerno te molimo: po sudjelovanju u ovom otajstvu nauči nas, u svjetlu svoje mudrosti, zemaljskim se dobrima pravilno služiti, a za nebeskim težiti. Po Kristu Gospodinu našemu.	Nasićeni duhovnom hranom smjerno te molimo, Gospodine, da nas učešćem u ovom otajstvu naučiš prezirati što je zemaljsko, a ljubiti što je nebesko. Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Sinu tvome: Koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog: po sve vijeke vjekova.

Izvor: tl, th, nl, nh.

Najbolji od svih mogućih ...

Što god neki mislili o mojim namjerama, ideja moga pitanja od prije nekoliko dana bila je naći neku misao vodilju koja bi objasnila neobično brojne, nazovimo ih tako, čudne riječi i čine pape Franje od kada je postao prvosvećenik. Potpuno očekivano, nitko mi nije ponudio odgovor u komentarima na taj tekst, ali meni se nekako iskristaliziralo da za razumijevanje Franje moramo posegnuti u prethodna desetljeća dok je on još bio samo Jorge Bergoglio. Tako sada kad nakon više od godinu i pol dana ponovno čitam tekst koji je na Rorate Caeli objavljen povodom njegova izbora za Papu (slobodno zanemarite naslov teksta) uviđam koliko je analiza Argentinca koji ga je napisao bila točna, baš sve što je najavljeno se i ispunjava. Zanimljivo je vidjeti da i neki drugi Argentinci koji su poznavatelji djela i lika današnjeg Svetog Oca imaju vrlo slična razmišljanja (Who is Pope Francis?, If You Try to Understand Francis, You Will Lose Your Reason). Nastavimo se moliti za Papu, a ako i ne treba komentirati baš svaku čudnovatost koja iziđe iz njegovih usta, ne treba se ni resetirati svako jutro u sjevernokorejskom stilu. Bilo bi lijepo razumjeti što Papa govori ili radi. Ali, u nedostatku takvog shvaćanja, ne treba, kako kaže jedan od gore navedenih autora, "izgubiti razum" beskorisnim dovijanjima. Imamo svetce i crkvene dokumente koji su vrlo jasni putokazi.

Kerubinski putnik 16

III, 142

In Sanftmut wohnet Gott
Besänftige dein Herz; Gott ist in starken Winden,
In Erdbewegungen und Feuer nicht zu finden.

Bog boravi u tišini
Smiri srce svoje, čovječe: Bog nije
U buci i trusu, nit ga požar krije.

***

IV, 137

Das Fünklein im Feuer
Wer kann das Fünkelein in seinem Feur erkennen?
Wer mich, wann ich in Gott, ob ich es sei, benennen?

Iskra u ognju
Tko iskru u ognju prepoznati može?
Tko zna mene kad sam ja u tebi, Bože?

***

VI, 165

Gib, wie du begehrst
Mensch, du begehrst von Gott das ganze Himmelreich;
Bitt man von dir ein Brot, so wirst du blaß und bleich.

Daj ono što sâm priželjkuješ
Ti od Boga tražiš čitava nebesa;
A kad kruh ti prose, bljedilo te stresa.


(original, prijevod/prepjev)

Tutti noi ci troveremo lassù, tutti.

"Lijepo je misliti na to, misliti na nebo. Svi ćemo se naći tamo gore, svi. Lijepo je to, daje snagu duši!"

Opet imam jedno pitanje za štovane čitatelje ovog bloga: znate li postoje li na jednom mjestu skupljene Papine izjave ovog tipa, dakle, one koje na prvi pogled neukim laicima poput mene djeluju u neskladu s katoličkom vjerom. Ako znate, ostavite link na stranicu ili blog. Volio bih da su to stranice bez suvišnih komentara, s tekstom na originalnom jeziku i eventualno prijevodom uz navođenje izvora. Također, da nisu pomiješani direktni citati s autorovim sažetcima.

Hvala unaprijed!

PS. Ne trebate posebno navoditi poveznice na pravovjerne i poticajne Papine govore. Iz nekog razloga takvi nagovori mi nisu posebno neočekivani za Kristovog Namjesnika.