subota, 3. prosinca 2016.

Zlatno ključanje

Jednom čestitom ali siromašnom Sinjaninu pojavi se iznenada patuljak, dok je radio za kućom...

Reče da je »skoknuo« iz Bosne — ponosne.

Sinjanin, lukavo čeljade, zapita ga:
— Kad si iz Bosne — ponosne, mogao bi štošta znati! Na primjer, ima li ovdje gdjegod — kod nas u viteškom našem Sinju i okolici, kakovo sakriveno blago?...
— Eh, bilo bi. — namigne mu Bosanče — bilo bi... Zašto ne?...
— E?!...
— E!... Ali, daj najprije da se napijem i založim. Ogladnjeh.

Iznese mu Sinjanin pun tanjur arambašića i ostalih sinjskih jela. Sve to onako po bosanski, s lukom i gutljajem rakije, pojede patuljak, pa će:
— Eh vȁla dobro sam ručô!... Elem, u onoj, vidiš, tamo šumi, za onim tamo jablanima, ima nesamo »sakrito blago«, nego čitavi izvor u kamenu, koji od vremena do vremena baci zlatni ključ. To se zlato pretvara u dukate. Uzmi valjane posude. Napuni ih, pohrani ih u podrumu i troši iz njih, u zdravlju ti bilo, dobri čovječe... Ali pazi! Prije nego odeš da opet napuniš posude, pazi da u njima vazda ostane nekoliko nepotrošenih dukata... A kad osjetiš da ti je blizu zadnji čas, povjeri tajnu kakvom drugom, tebi bližem i čestitom a nipošto škrtom čeljadetu... Eh, odoh ja! Hvala ti za hranu.
— Bog! Tebi hvala! — za njim će Sinjanin.

I zbilja, sve je bilo kako je izrekao patuljak iz Bosne.

Sinjanin je našao i vrelo i dočekao da ono izbaci zlatno ključanje.

Prvo što je od toga potrošio bilo je ono nekoliko dukata, što ih je bacio u škrabicu pred oltarom čuvene Čudotvorke, Gospe Sinjske, jer je, kako je držao, samo Ona nadahnula patuljka da baš njemu — koji je skoro najsiromašniji u mjestu, pomogne...

I sve mu se blagoslovilo! Bio je bogat. Nije ipak previše zlata crpio, nego toliko da je mirno živio. A živio je dugo.

Ali kad je osjetio da mu se bliži kraj, dozva jedinicu kćer i povjeri joj tajnu, te umre, duša mu se raja nauživala!...

Kad je ožalila oca kako treba, ode Milka — tako se zvala — k onom zlatnom vrelu...

Bome dovuče kući neke ogromne i pune »sićeve« zlata. I pohrani ih u podrumu. Sasvim je zaboravila da i u škrabicu, u crkvi Gospe, spusti koji dukat...

Kad su posude bile da se isprazne naumi da opet ode onamo po novu zalihu zlata.

Ali Milka nije bila kao njezin otac: bila je škrta... Ne mogaše joj srce odoliti, da ne potroši i onaj posljednji dukat, te ode sa obe potpuno prazne posude na zlatno vrelo.

I čeka da voda izbaci zlatno ključanje. Nije čekala dugo; zaista se pomoli zlato...

Ali, kad je htjela, da zahvati posudom, pretvori se ono odjednom, u crno blato, a iz šume zaori nečiji smijeh:
— Eh neka, vȁla, tako! Pravo ti bilo! Što si, bôna, tako škrtarila sa posljednjim dukatima? Ne reče li ti tvoj pokojni bâbo: »Ne uzimaj iz posuda posljednje pare?« E, neka, vȁla, baš!

Okretala se Milka na sve strane, ali nije vidila nikoga.

Nešto sićušno, u modru turu i crvenu feščetu, grabilo je put bosanske granice...

A ono vrelo nikad više ne izbaci zlatno ključanje.

(Radojka, »Novo doba« za djecu, 20. marta 1937.)

32 komentara:

  1. Poanta cijele priče je da ne vjerujemo patuljcima , a pogotovo kad skoknu iz Bosne - ponosne. Ako mi netko može objasniti zašto ljudi vole štovati patuljke stavljajući ih oko i po kući? Ima li to kakve veze sa magijom i idolopoklonstvom ? Zašto uopće vlada mišljenje da kipovi patuljaka , lavova, slonova ili klauna oko kuće donose sreću i da su dobri? Zašto su neki crtani filmovi ili igrice loši? Što su to subliminarne poruke? Sjetimo se samo nedavne euforije sa klaunovima ?
    Robelar

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Patuljak je u ovoj prici bio sasvim posten i velikodusan.

      Izbriši
    2. Ali uistinu, koja je poanta priče? Ovako ispada - ako ubaciš u škrabicu ti si dobar i živjet ćeš lijepo, ako ne ubaciš u škrabicu loše ćeš završiti. A to onda zvuči kao ne baš suptilna propaganda da se crkvi donira novac. Neke druge poante baš i ne vidim da bi iz takve priče slijedila. Eventualno da ne valja biti škrt i grabežljiv, ali ako je to poanta onda se radi o lošem pisanju, jer nije na neki dojmljiv način prenesena.

      M.Č.

      Izbriši
    3. M.C., niste se valjda prepoznali u Milki?

      Kao sto je u prici lijepo navedeno, Sinjanin je prvih nekoliko dukata ubacio iz zahvalnosti Gospi u skrabicu pred njezinim oltarom, a jasno je da je iz vrela crpio koliko je god htio. Dakle, koliko god bili uspjesni trebamo prvine prikazati Gospodinu Bogu.

      S druge strane, to sto se Milka nije ni sjetila koji dukat ubaciti u skrabicu samo je simptom njezine iracionalne skrtosti koja se jasno ocitovala u dramaticnom cinu koji je naizgled malen (uzeti zadnjih par dukata), a vodi golemoj propasti (blato umjesto zlata). Naravno, pitamo se zasto nije naprosto ostavila tih par dukata i otisla vise puta na vrelo da uzme koliko joj god treba. No Milka nije imala povjerenja u patuljcevu rijec i ocevo upozorenje te se prepustila svojoj sebicnoj, neumjerenoj pohlepi. Zivotna poanta i prenesena znacenja su jasna svakome tko ih zeli cuti. Onome tko ne zeli, posluzit ce pricica samo kao jos jedno sitno opravdanje zasto raskrstiti s Crkvom. I onda ce opet i opet ici na vrelo i izvlaciti samo blato.

      Izbriši
    4. Ne vidim na koji način bih se mogao prepoznati u Milki, sasvim sigurno mi nikad u životu nije novac padao s neba, nego imam uglavnom onoliko koliko sam zaradim, a zaradim dovoljno da se osjećam da imam više nego mi treba i nemam potrebu zgrtati dalje. Mislim da čovjek sasvim lijepo može analizirati priču, bez da se mora prepoznati u njoj. Već i čisto s literarnog aspekta gledano, to ubacivanje u škrabicu je tu praktički jedina slika kojom se oslikava situacija, nakon toga i u slučaju oca i u slučaju Milke skoro odmah uslijedi epilog - otac je bio dobar i blagoslovljen, a Milka škrta i prokleta. Ako to nije glavna poanta, onda se radi o lošem pripovijedanju. Jer nema nekog drugog motiva kojim bi se to isto dodatno poduprlo.

      Jedino za Milku postoji ta slika gdje ona rastrošno (a ne škrto kao što stoji u priči) potroši i zadnje dukate, ali to onda samo doprinosi onom istom dojmu da je glavni motiv iza priče propaganda da treba biti darežljiv prema crkvi. Najprije, autor bi trebao odlučiti je li Milka škrta ili rastrošna, jer to dvoje teško ide zajedno. Nadalje, ako ćemo uzeti da je Milka škrta, škrti ljudi nisu nužno glupi, Milka je mogla provjeriti najprije je li istina ono što je patuljak rekao, pa tek onda se vratiti i potrošiti dukate. Štoviše, čini mi se da bi istinski škrta osoba to sigurno napravila, jer ne bi propustila prigodu da dodatno zgrne. Što znači da je to loše promišljena literarna slika. Ispada - ono što sam htio poručiti sam jasno napisao, a sad da naškrabam još šta bilo da se ne zamaram previše, i dobro.

      I to je onaj dojam koji je meni na prvu i nesvjesno zapeo za oko, a evo sam ga sad i izanalizirao. I lijepo sam pitao – što je zapravo poanta, ako to nije? Napisati na to kao odgovor da su životna poanta i prenesena značenja jasna svakome tko ih želi čuti je po mom intelektualno nepošteno. Ako je sve to toliko jasno, onda definitivno nije problem to i jasno napisati. Kad sam ja već jasno pitao. Ali izgleda da je lakše skrenuti na ad hominem analizu onoga koji pita, nego odgovoriti.

      M. Č.

      Izbriši
    5. Autor je uklonio komentar.

      Izbriši
    6. Lijepo je što je Sinjanin ubacio u škrabicu, a loše što Milka nije.

      Međutim, oboje, i otac i kćer, su neradnici i lijenčine, koji žele (i u priči, nažalost, i dobiju) kruha (i ne samo kruha, nego i bogatstvo), bez motike.

      Priča je tiskana 1937. god. Očigledno se u glavama ljudi do danas nije ništa promijenilo. Žalosno.

      Stjepan

      Izbriši
    7. Haha, lijepo da vas je prica sve potakla na razmisljanje.


      M.C., Milka je bila skrta jer je sve novce trosila na sebe i bilo joj je zao da "propadne" cak i nekoliko dukata ili da podijeli dio svoga blaga (u prici je navedena crkvena skrabica, ali lako je pretpostaviti da nije ni siromasnima davala). S druge strane bila je mozda i rastrosna za svoje prohtjeve, ali o tome ne znamo puno iz price.

      Skrti ljudi nisu nuzno glupi, no opet u glavnoj stvari jesu, sto ce biti od njihova bogatstva kad umru? Njima nece koristiti, a samo ce biti jos teze optuzeni jer ga nisu koristili da pomognu bliznjima (ukljucujuci i potpomaganje Crkve, placanje misa, napose zadusnica itd.)

      Meni se cinilo jasnim da Milkina tragicna sljepoca nije zamisljena da ju pokaze kao glupu ili ekonomski nesposobnu osobu, nego da simbolizira nasu palu narav koja je zbog kratkotrajnog veselja i uzitka (koje predstavljaju oni dukati na dnu posude) spremna prekrsiti Ocevo upozorenje i izvor vjecnog blaga pretvoriti u vrelo blatno (umjesto vjecne srece, vjecna nesreca).

      Izbriši
    8. d, jedan veliki katolicki tradicionalist je u svojim pricama imao i vile i patuljke i svakakva druga bica, pa sto s time?

      Jesi li uzela kad u ruke knjigu s narodnim pricama i bajkama?

      Izbriši
    9. Stjepane, ocito je ovo prica, a ne stvarnost, a u prici se mogu svakakve stvari i zamisliti i zazeljeti.

      Usto, zasto mislite da je otac neradnik i lijencina. Covjek je bio siromasan, ali nigdje ne pise da je bio neradnik. Naprotiv, podijelio je svoju hranu s putnikom namjernikom, a sto se zazelio blaga, kakvo zlo ima u tome? Znam da mi je i moja majka pricala da kad je kao mala cuvala svinje na jednoj livadi zamisljala da ce svinje izrovati neki dukat jer se u narodu pricalu da su tu negdje turci prokopali tunel i sakrili blago.
      Ne biste trebali tako naprecac osuditi ljude.

      Izbriši
    10. Prvi pasus opet nema nekog pretjeranog smisla, samo dalje zbunjuje. Osoba koja troši sav novac na sebe nije škrta nego sebična. Nadalje, ne može se u prvoj rečenici pasusa reći da je Milka sav novac trošila na sebe, a u zadnjoj rečenici tog istog pasusa reći da je možda i bila rastrošna za svoje prohtjeve, ali da to ne znamo iz priče, pa da to ima nekog smisla.

      Drugi pasus je širenje priče na neke nove teme, a ne objašnjava problem loše promišljene literarne slike. Konačno, ta paralela da bi se trajni izvor dobra mogao usporedit s Bogom, a Milkina kratkovidnost da pokupi zadnje dukate i kratkoročno ima više nego da ih ostavi usporedit sa palom ljudskom naravi koja bira manje dobro pri ruci nego dugoročno veće dobro, je uistinu koliko toliko paralelna, ali to ne mijenja prvotni dojam. I dalje ostaje da je kao glavni i istaknuti motiv tu stavljeno davanje u škrabicu što ostavlja nezgodne konotacije, te da se radi o lošem smislu za pripovijedanje jer je kao paralela za navodno vječnu istinu stavljena priča koja sama po sebi nekog velikog smisla nema, čak dapače, a što je onda porazno, jer time umjesto da se prisnaži ta navodna istina, se samo baca ružno svjetlo na nju, jer ako je se uspoređuje s besmislicom, onda ni ona sama ne može biti pretjerano smislena.

      No, bez obzira na to, hvala na odgovoru.

      M.Č.

      Izbriši
    11. Uvijek.su mi bile odbojne price sa izmisljenim bicima ili sa zivotinjama koje pricaju.
      ..tako da nikad nisam citala ni zelila slusat takve price.
      Je li patuljak demon ili andjeo? Ne moze bit trece ako nije covjek..
      Skrtost i rastrosnost su potpuno razliciti pojmovi.
      Ova prica je total glupava.
      ..a mislim da je pobudila interes jer kad neko stariji objavi pricu za djecu onda stariji ocekuju neku spektakularnu pricu, a ova to nije pa je narod osta zbunje, valjda..
      Hoces li priznat da je prica bezvez ili je tebi stvarno super- onda imas cudan ukus :) valjda

      Izbriši
    12. d Uvijek.su mi bile odbojne price sa izmisljenim bicima ili sa zivotinjama koje pricaju.
      ..tako da nikad nisam citala ni zelila slusat takve price.

      Onda vam je Knjiga Postanka izrazito odbojna.

      Nina

      Izbriši
    13. Tolkinova bica mi se ne svidjaju: ne moze bit dobro ako na zivi u njemu Krist..i to je amen. Koje mejrilo dobrote nam daje npr vila dobra vila?
      To je poganski..kad sam bila mala nikako mi nije bilo jasno zasto u pricama zivotinje pricaju; koga te zivotinje predstavljaju? Npr zmija je govorila Evi...danasnji crtici bljak
      Isus je prica price koje netko ko nema Mudrost Njegovu ne moze razumijet do kraja ali u tim pricama nikad nema patuljaka iz Bosne..Isusove price su koncizne i duboke toliko koliko Mudrosti Bozje imas al nisu nikad, na ni jednoj razini necije spoznaje konfuzne kao ova

      Izbriši
    14. Nina Knjiga Postanka mi nije odbojna ali zmija jest
      Evo povukla sam paralelu sa zmijom, a nisam ni procitala tvoj komentar. Inace ne gledam tv nit idem u kino jer ne volim subliminarne poruke koje mogu manipulirat mojim mozgom.
      Ljudi su uvijek isti...danas imamo tv, a prije su bile poganske price.

      Rekao je jedan djecak sto su ga silom izvukli iz sjemenista: odveli su me iz tamjana i molitve opet u moje selo gdje su me uspavljivali pricama o vilama i vukodlacima. Nikad nisam toliko plakao kao tad...Pisma o smrti..nije bas citirano :) Eto Bozji blagosov!

      Izbriši
    15. d možete mi onda pomoći protumačiti ovu Isusovu priču? Nina

      Govoraše i svojim učenicima: »Bijaše neki bogat čovjek koji je imao upravitelja. Ovaj je bio optužen pred njim kao da mu rasipa imanje. On ga pozva pa mu reče: ‘Što to čujem o tebi? Položi račun o svom upravljanju jer više ne možeš biti upravitelj!’ Nato upravitelj reče u sebi: ‘Što da učinim kad mi gospodar moj oduzima upravu? Kopati? Nemam snage. Prositi? Stidim se. Znam što ću da me prime u svoje kuće kad budem maknut s uprave.’«
      »I pozva dužnike svoga gospodara, jednog po jednog. Upita prvoga: ‘Koliko duguješ gospodaru mojemu?’ On reče: ‘Sto bata ulja.’ A on će mu: ‘Uzmi svoju zadužnicu, sjedni brzo, napiši pedeset.’ Zatim reče drugomu: ‘A ti, koliko ti duguješ?’ On odgovori: ‘Sto kora pšenice.’ Kaže mu: ‘Uzmi svoju zadužnicu i napiši osamdeset.’«
      »I pohvali gospodar nepoštenog upravitelja što snalažljivo postupi jer sinovi su ovoga svijeta snalažljiviji prema svojima od sinova svjetlosti

      Izbriši
    16. d još me malo zanima tvoj stav o prikazivanju Duha Svetoga u obliku goluba?

      Nina

      Izbriši
    17. Sinovi ovog svijeta su sinovi sotone..1 Kor 1, 20- 29: ..zar ne izludi Bog mudrost svijeta?..
      Od svakog se moze nesto nauciti pa cak i od nekog tko je.neposten.
      Ovaj neposteni upravitelj nije nista radio do pola: odluke su mu: ili sve ili nista.
      Tako i mi po pitanju Bozjeg Kraljevstva trebam se odlucit riskirati.
      Neposteni se nemilosrdno bore za svoje, a mi se ne samo.da moramo borit nemilosrdno nego k.tome i ne za svoje nego za Njegovo.
      to je prava svetost kojoj tezimo: pa i da u vjecnoj propasti zavrsim borim se za NjegoVo kao da je moje jer moje nije nista..sve je Njegovo!

      Izbriši
    18. Draga Nina po malo mi.je smijesno po internetu prosipat svoje odgovore :) pisem po blogu gospodina tome tek tak nekad kad me nesto isprovocira al stvarno ne mislim da je to dobar nacin komunikacije ikoga s ikim :) dapace imam lose misljenje o blogovima..moje opservacije o golubu zadrzat cu za sebe Hihi ima.ona komunisticka pjesma o plavom golubu od azre.evo odvuklo i mene patuljak i to :) koliko jos ima do ocaja ne gledaj u meni plavog goluba :) eto Bozji blagosov sad cu ostatak dana pjevat ovu pjesmu

      Izbriši
  2. "sto se zazelio blaga, kakvo zlo ima u tome?"

    Bože dragi, Tomislave, jeste li Vi ikad pročitali životopis kojeg "tradicionalnog" svetca ili svetice?

    Da se vratimo na priču. To je isto da meni "dobra vila" javi da mi je umro, dotad nepoznati rođak, u južnoj Americi i ostavio milijune.
    I dam 10% Crkvi, ne tek malo u škrabicu (tako je po Bibliji, rekli bi fundamentalisti), a ja ništa drugo u životu ne bih radio nego zadovoljavao fiziološke potrebe i "internetisao".

    "O da si vruć ili hladan, a jer nisi ni vruć, ni hladan ispljunut ću te iz svojih usta." (Otk 3,15)

    Mislim da su se tata i kćer sastali na istom mjestu u vječnosti.

    Stjepan

    OdgovoriIzbriši
  3. Po čemu je Tolkien tradicionalist? https://www.youtube.com/watch?v=eThDhHSW5Io (iza 40 min. je o Tolkienu)
    M.I.

    OdgovoriIzbriši
  4. Meni kad bi umro nepoznat rođak iz Amerike i ostavio pare prvo bi sagradio katedralu našem velečasnom Marku ,a onda se u njoj zaposlio kao zvonar.
    U cijeloj priči nije bitan ni otac ni kčer nego patuljak. Tko je on? Ako je imao takvo znanje zašto nije sam uzeo zlato nego prosjači za hranu. Znamo da je srebroljublje izvor svih zala , a on to upravo nudi siromašnom sinjaninu. Od kuda tom patuljku nadnaravno znanje gdje se nalazi blago i kako postupiti da ga se uzme? Koje je patuljak vjere? Je li član karizmatskog pokreta? Zašto on ne drži do novca? Kako to da ga Milka nije mogla vidjeti kad joj se na kraju ruga?
    Što napraviti kad se odrasloj ženi svako veče prije spavanja poredaju na rub kreveta patuljci i nedaju spavati. Da li ju odvesti u ludnicu jer svećenici ne vjeruju u to.
    Robelar

    OdgovoriIzbriši
  5. M. I., ne da mi se slusati ovu jednosatnu propovijed, poslusao sam par minuta i koliko vidim taj svecenik napada Tolkienova djela jer su ih mnogi krivo koristili, napravili business od toga itd. Ali to nije nista novo ni neobicno da netko koristi literaturu kako bi stvorio i opravdao svoja kriva stajalista koja su u neskladu s istinama vjere i morala. Sjetimo se npr. svih heretika i Svetog Pisma, a kamo li da idemo dalje... Uglavnom, Tolkien je volio i nadahnjivao se na staroj liturgiji, nije mogao prihvatiti modernisticke promjene i zato sam ga stavio pod tradicionaliste. Ne bih njega krivio sto danas postoje ljudi koji zive u fantazijama i rade od lijepih i zanimljivih prica koje sluze za razbibrigu i razvijanje maste nesto zlo i perverzno.

    Cini mi se da se neki katolici danas nadahnjuju vise na protestantskom fanatizmu americkog tipa, nego na tradiciji (pisanoj malim slovom) kako je rasla i razvijala se u katolickim sredinama gdje i mi danas zivimo. Svatko od nas ima vlastite sklonosti i izvan onoga sto je zapovijedima odredjeno, treba tu slobodu postivati, ali nemojte mi stavljati amise ili neku slicnu sektu kao uzor kako bi katolici trebali razmisljati.

    OdgovoriIzbriši
  6. Ajme jeste dosadni pogotovo Robelar. Znas li ti covjece sta je bajka? Ako ne znas vrati se u osnovnu skolu na sate hrvatskog i uci.Leon

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Šteta da ovo nije na Tw ili fb. Ja bih vala lajkao zadnja dva odgovora tj.Tomin i Leona,a nemam gdje.... Nekaa ovo bude mali patuljak da lajka...

      MN

      Izbriši
    2. Leone , a voliš li ti svoje uho priklanjati bajkama?
      Robelar

      Izbriši
    3. Pa i danas su bajke inn, samo su akteri izmijenjeni, k tomu, u stare bajke vjeruju djeca, a u ove nove odrasli.
      Recimo primjer moderne bajke : bludnici se mogu pričešćivati bez kazne, muškoložnici se mogu bez bojazni i straha sparivati, Sveta Vjera naša jednaka je svim bjelosvjetskim demonskim lažiučenjima, svi će biti spašeni ako žive po svojoj savjesti itd.
      U vile, patuljke i ostala izmišljena stvorenja malo tko vjeruje, a u gorenavedeno većina.
      MP

      Izbriši
  7. "Uho priklanjati bajkama" ima dvoznacni karakter. Ako mislis na vjeru uho nikad ne priklanjam bajkama vec samo Istini. Ako mislis na bajke kao književno djelo: Da volim čitati bajke, pogotovo sam volio Ivanu B.M., a odrastao sam uz narodne bajke i basne koje mi je pripovijedala moja pokojna baba.
    Dakle to vaše pretjerivanje oko svega stvarno pa i bajki ide u nekakvo sektaštvo i to apsolutno nije dobro... Saberite se i počnite razmišljati normalno i trezveno, a ne sami sebe pretvarati u idiote koji ne vide dalje od nosa... S postovanjem, Leon

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Super je to Leon napisao.

      Jedino je strah čovjeka i pomisliti što bi ovi naši samouki samotumači izvukli iz briljantne Šume Striborova :)

      Baka

      Izbriši
    2. Leone , Leone , ne možeš nakog nazivati idiotom s poštovanjem. Ako si odrastao kao što veliš uz bajke , ne znam zašto si onda sada tako razdražljiv. Nije li to možda posljedica onih silnih ubojstava , trovanja, prjevara, otmica , čarolija i svega ostalog lijepog iz bajki kojima si u tom najranivijem dijelu svog života hranjen. Zamisli petogodišnjaka kojem za laku noć čitaju Ivicu i Maricu , Crvenkapicu ili Snjeguljicu. Dijete u toj dobi još ne može razabrati istinu od bajke koliko god mu objašnjavali da je to samo bajka. Objasni nam molim te zašto svećenici brane čitati Hari Potera ili crtane tipa Pokemona?Pa to su moderne bajke. Na mojih desetak pitanja koje sam gore postavio nisi dao ni jedan odgovor nego se ponašaš kao da nisi uzeo terapiju.
      Bez štovanja, Robelar

      Izbriši
  8. Meni je se svidjela prica i poznajuci pohlepu i skrtost s ove i one strane Dinare (a i drugih planina u lijepoj nasoj) moram reci da se nista nije promijenilo od davne 1937. godine. Mozda je danas stanje puno gore jer ima se vise novca/zlata/kredita za kojim nase suvremene Milkama zmaju poludit'.

    Prateci raspravu gore, samo se prisjecam jedne njemacke izreke (nazalost ne znam, postoji li ekvivalent na hrvatskom): Getroffene Hunde bellen.

    OdgovoriIzbriši
  9. Ako je patuljak sa crvenim fesom - mene to asocira na nekog muslimana iz Bosne u stvari odkud baš iz Bosne? Zašto nije iz Crne Gore ili Srbije i sl.. a ako je baš Bosanac a onda to već ima i malo međnacionalne prizvuke podbadanja.J.

    OdgovoriIzbriši

Upute za komentiranje

Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.

Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.