ponedjeljak, 24. studenoga 2014.

Pitanje o kardinalima

Palo mi je na pamet jedno pitanje, a kako ne mogu naći odgovor na internetu u par minuta koliko sam tražio, odlučih pitati čitatelje ovog bloga. Molim samo suvisle odgovore.

Može li Papa izbaciti nekog kardinala iz kardinalskog zbora, tj. učiniti da više nije kardinal? Znam da ga može izopćiti, ali čak i takav ekskomunicirani kardinal ima nakon smrti Pape pravo sudjelovati u konklavama.

Hvala na odgovoru i eventualnim primjerima iz povijesti.

Broj komentara: 7:

  1. Malo sam gledao u zakoniku kanonskog prava i nisam naišao na nesto slično tvome pitanju. Ali neko čisto logičko razmišljanje; s obzirom da papa ima vrhovnu, potpuno, neposrednu i opću redovitu vlast, a kardinal nije sveti red nego samo čast, ne vidim razloga zašto papa ne bi mogao izbaciti nekoga iz kardinalskog zbora. Na kraju krajeva, papa bira kardinale da mu pomažu upravljati Crkvom, ako nekoga smatra neprikladnim za tu službu zašto ga se ne bi mogao "otarasiti"...
    Stephanus

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Kardinalovo pravo (i obaveza,na neki način) je sudjelovati u izboru budućeg pape. Nije nužno da svaki kardinal sudjeluje u upravljanju dnevnim poslovima Crkve.
      Dakle, kardinal kojeg bi se papa mogao otarasiti mogao je biti
      a) imenovan od strane samog tog pape b) imenovan od strane nekog njegovog prethodnika pa samim time i sudionik u konklavu koji je izabrao tog papu.
      U slučaju a) papa samog sebe potvrđuje kao nekompetentnog. U slučaju b) papa jasno implicira osvetu i progon onih nešto manje od trećine kardinala koji nisu glasali za njega u konklavu koji ga je izabrao, a s druge strane sebe proglašava daleko kompetentnijim od svojih prethodnika, svoj izbor nultom godinom povijesti Crkve, a sebe velikim i vječnim vođom poput Kima.

      Izbriši
  2. Lista kardinala koji su se odrekli te časti.
    Lista kardinala koji su izbačeni.
    Zadnji kardinal koji se odrekao (ili bio prisiljen odreći) bio je kard. Billot 1927. zbog neslaganja s papom Pijom XI. oko pokreta Action Francaise. U 19. stoljeću bila su samo dvojica koji su se odrekli, jedan plemićki sin koji se oženio, drugi je bio Odescalchi, iz slavne familije "crnog plemstva", kardinal-biskup i vrlo svet čovjek koji je od rane mladosti imao osobnu želju ući u jezuite, ali zbog poslušnosti autoritetima to nije ostvario sve dok mu Grgur XVI. nije dozvolio napuštanje svih dužnosti godinu dana pred smrt.
    Zadnji je zbačeni kardinal bio Niccolo Coscia, tajnik kardinala Orsinija, nadbiskupa Beneventa, koji je postao papa Benedikt XIII. (1724-1730). Benedikt XIII. bio je svet čovjek nevješt u upravljanju, osobito financijama. već prilikom njegovog imenovanja na mjesto kardinala bilo je vrlo snažnih protesta. Uglavnom, uspio je upropastiti papinsku riznicu tako da je po izboru novog pape, Klementa X. (1730-1740) suđen zbog iznude, krivotvorenja i zlouporabe povjerenja, osuđen (1734), zatvoren, ekskomuniciran i zbačen. Međutim, uskoro je ekskomunikacija ukinuta, 1738. dopušten mu je glas u konklavu. Glasovao je u konklavu 1740., a novi papa Benedikt XIV. (jedan od najučenijih papa u posljednjih 5-6 stoljeća, inače kanonski pravnik, prijatelj i štićenik Benedikta XIII. po kojem je uzeo i ime; za njegovog pontifikata Bošković je projektirao učvršćenje kupole sv. Petra) oprostio mu j kaznu. U revidiranom procesu oslobođen je optužbi.
    Iz materijala nije jasno je li kard. Coscia bio lakomislen ili zao.
    Kao što si rekao, izopćeni kardinal ima pravo ući u konlav, ali čini se da je kod kard. Coscie problem bio i činjenica da je osuđen i zatvoren. Bilo kako bilo, stjecajem okolnosti nije propustio niti jedan konklav (1730; 1740), a kauza Benedikta XIII. opetovano je prekidana upravo zbog njega.

    OdgovoriIzbriši
  3. Dobio sam jos jedan komentar na mail:
    ---
    Kardinale se može degradirati, bilo na njihovo traženje ili papinom odlukom.

    Ap konstitucija Universi Dominici gregis navodi da kardinali koji su kanonski svrgnuti (canonice depositi) ili se sami odrekli kardinalata s pristankom pape, nemaju pravo sudjelovanja u konklavama.

    Popis smijenjenih ovdje:
    http://www2.fiu.edu/~mirandas/depositions.htm

    Na ovom popisu nedostaju još:
    - Gentile di Sangro, Ludovico Donato, Bartolomeo de Cogorno, Marino Giudice, Giovanni d'Amelia
    (degradirani i pogubljeni 1378)
    - Giovanni Girolamo Morone - optužen za luteranstvo i degradiran 1557, vraćen u Kardinalski zbor u sljedećem pontifikatu.

    Popis onih koji su se odrekli:
    http://www2.fiu.edu/~mirandas/resignations.htm

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Kardinal Morone bio je utamničen od strane pape Pavla IV., a komisija kardinala među kojima i Michele Ghislieri, budući svetac i papa Pio V., ga je posve oslobodila optužbi, nakon čega je Pavao Iv. Moronea ponovno uspostavio kao kardinala. Međutim, Morone je želio da papa javno izjavi kako on, Morone nije luteran što ovaj nije htio, a Morone onda nije htio van iz tamnice. Po smrti Pavla IV. pušten je (tj. dao se pustiti) iz tamnice i normalno sudjelovao u konklavu koji je izabrao Pija IV. (ujaka sv. Karla Boromejskog). Dapače, bio je legat tog pape na završnim sjednicama Tridentskog koncila koji je uspješno priveo kraju. Bio je uzoran crkveni knez i za pontifikata Pija V. i Grgura XIII.

      Izbriši
    2. Ah da, zaboravih, jedan koji se odrekao kardinalskog naslova bio je slavni i ludi Cesare Borgia.

      Izbriši
  4. Primio sam vise pitanja vezano uz sudjelovanje izopcenih kardinala u konklavama.

    Ja sam mislio da je to tako i pronasao sam sljedeci citat koji mi je valjda ostao u sjecanju:

    “34. No Cardinal, by pretext or reason of any excommunication, suspension, in-terdict or other ecclesiastical impediment whatsoever can be excluded in any way from the active and passive election of the Supreme Pontiff. Moreover, we suspend such censures for the effect only of this election, even though they shall remain otherwise in force.” (Cons. “Vacantis Apostolicae Sedis,” 8 December 1945)
    Citat je odavde (ali vidi link na original gore) gdje se spominje
    " It appears with essentially the same wording in papal election legislation promulgated by Clement V (1317), Pius IV (1562), Gregory XV (1621), and Pius X (1904). "

    Izgleda da je takva odredba bila na snazi i kasnije prema konstituciji Pavla VI. sve do 1996.:
    “No cardinal elector can in any way be excluded from the active and passive election of the Supreme Pontiff on account of any reason or pretext of whatever excommunication, suspension, interdict, or other ecclesiastical impediment. These censures, in so far as they affect an election of this kind, are deemed suspended.”

    Tumacenje nakon Universi dominici gregis bas mi se i ne cini jednoznacno, v. ovo i ovo.

    Nadjoh i ovaj clanak iz ozujka 2013.:
    Monsignor Juan Ignacio Arrieta, secretary of the Pontifical Council for Legislative Texts, on the norms during the sede vacante and the election of a new Pope.
    [...]
    Any cardinal who gives anyone information on the election of the Pope will incur automatic excommunication. Still, he said, even excommunicated cardinals have the right to vote.
    [...]
    “A cardinal deprived of his freedom cannot participate in a conclave, but keeps his right of vote; so does an excommunicated cardinal,” Arrieta said
    [...]

    OdgovoriIzbriši

Upute za komentiranje

Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.

Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.