četvrtak, 31. prosinca 2015.

Kratki izlet i misa u Ljubljani

Premda je liturgijski sekretarijat Zagrebačke nadbiskupije faktički zabranio tradicionalnu misu u našoj omiljenoj crkvici, to ne znači da se misa bl. Alojzija Stepinca, sv. Leopolda Mandića, sv. Marka Križevčanina, sv. Nikole Tavelića, bl. Augustina Kažotića i drugih hrvatskih svetaca ne celebrira bilo privatno bilo javno u crkvama i dvoranama na nekadašnjem području ove velike biskupije.

U katoličkim zemljama u našem okruženju tradicionalna sveta misa je dostupnija vjernicima. Naši zapadni susjedi Slovenci blagoslovljeni su s nekoliko redovitih tradicionalnih misa. Njihov marljiv rad i molitve okrunjeni su nedavnim posjetom biskupa Athanasiusa Schneidera koji je pjevao pontifikalnu misu (1,2) i održao predavanje.

Jednom mjesečno misa se organizira u crkvi sv. Roka u Ljubljani, a o terminima idućih misa možete se informirati preko bloga Ad Dominum. Nekolicina članova Društva Benedictus zaputila se tim povodom jučer preko schengenske granice.

Najprije smo se kratko prošetali po centru Ljubljane, pa donosim nekoliko fotografija. Koga zanimaju detalji, lako će na internetu naći podataka koliko ga volja.

Ljubljanska tvrđava

Pogled na franjevačku crkvu i trostruki most preko rijeke Ljubljanice

Grad je urešen kojekakvim svjetlosnim i drugim "instalacijama"
Ima dosta turista, pogotovo Talijana

Neki detalji iz franjevačke crkve Marijina Navještenja:




Pretpostavljam da ružni relikvijar pripada sv. Ivanu Boscu, a ne sv. maloj Tereziji

Loretska (?) kapela iza glavnog oltara crkve

Kustodija za sveta ulja?


Sv. Karlo Veliki
Kratka šetnja uz Ljubljanicu...
Najveći slovenski pjesnik
dovela nas je pred katedralu sv. Nikole.


Srećom sam u zadnji tren prije ulaska primjetio ovaj znak pa smo otišli do bočnih vrata.


Simetrično sv. Tomi je smješten kip sv. Bonaventure da svi budu zadovoljni


Sporedni ulaz u katedralu proglašen je jubilejskim vratima. Nismo mogli pogoditi što je umjetnik htio reći ovim reljefom na vratnicama. Meni izgleda kao da biskupi svojim štapovima udaraju i bodu mrtvo tijelo Gospodina, ali to ne može biti točno, zar ne?


Kakvo god bilo ispravno tumačenje, prešli smo prag katedrale, izmolili molitve na papine nakane (dakako, to su nakane koje svaki Papa ima kao Petrov nasljednik i Kristov namjesnik) kako bismo zadobili oproste.



U četirima nišama oko područja pod kupolom (križište?) prikazani su biskupi drevne Emone na čijem području se nalazi današnja Ljubljana. Evo samo  dvojice od njih četvero (Maximus, Florius, Castus, Gennadius).  






Uz katedralu se nalazi prostor za okrepu i zabavu (vašar). Rekli su mi suputnici da je zadnji put kad su bili svirao neki ludi tehno, ali ovaj puta čula se živa slovenska glazba koja automatski tjera na poskakivanje.

Ako dobro pogledate, vidjet ćete kraj harmonike.

Ne znam koju ovi godinu slave
Prošetali smo se još malo po tom starom dijelu Ljubljane koji je vrlo simpatičan. Proporcije zgrada i ulica (uključujući i rječicu) su baš po mjeri za ugodno druženje i šetnju.


Nacionalna i sveučilišna knjižnica
Grafovi različitih funkcija ukrašavaju jedan dio ulice ispred neke škole. Ovo je, pretpostavljam, parabola:


Uršulinska crkva i stup pred njom:



Tko ima volje neka zbraja velika slova (osim T?) da sazna kad je stup podignut

Zadnji pogled na stari grad i odlazak do garaže:



Crkva svetog Roka nalazi se u župi Dravlje u sjeverozapadnom dijelu Ljubljane. Odmah preko cestice od stare crkve izgrađena je monstruozna nova crkva koja se koristi u zimskim mjesecima. Nisam ulazio u novu crkvu, a bilo je već premračno za vanjske fotografije, koga zanima kako izgleda lako će se informirati na stranicama župe.


Stara crkva je mala, ali lijepa, dobar opis unutrašnjosti nalazi se na župnim stranicama, pa neću zalaziti u detalje. Slovenski kolege iz udruge Juventutem Slovenija mi kažu da su ih u župi vrlo lijepo primili.





Misu je čitao vrlo mladi svećenik kojeg smo upoznali još prije par godina kada je kao bogoslov navratio na tradicionalnu misu u sv. Martina u Zagrebu.





Velečasni odaje dojam pobožnog i smirenog svećenika. U propovijedi je naveo nekoliko točaka od kojih izdvajam one koje su mi ostale u sjećanju. Spomenuo je kako su pastiri bili na rubu tadašnjeg društva i baš su se oni mogli prvi pokloniti Isusu. Kao oni, i mi se možemo u tišini i hladnoći pokloniti, ne samo pred malom figuricom Isusa u jaslicama, već pred samim tim Isusom koji će doći usred tišine mise na hladni oltar (bilo je jako hladno u crkvi). Zatim je podsjetio na veliku vrijednost sv. Mise ilustrirajući to dvama primjerima. Jedan je iz života sv. Leopolda Bogdana Mandića koji je uputio očajnog čovjeka da najprije ode slušati sv. Misu na grob sv. Antuna, a tek potom umirućoj ženi i djetetu koji su kad im se vratio bili živi i zdravi. Drugi je primjer neke djevojčice koju je ugrizao pas i bila je teško bolesna, a ozdravila je za mise u Brezju za što (ako sam dobro shvatio) i danas postoje živi svjedoci.

Pomolite se za ovog mladog svećenika koji je hrabro odlučio služiti tradicionalnu svetu misu javno kako bi mu Gospodin pomogao da ustraje i ako je Njegova volja ozdravio ga od teških zdravstvenih problema od kojih boluje.


Na misi smo pjevali nekoliko slovenskih pučkih pjesama. Ja sam se mislio pripremiti na božićne slovenske pjesme slušajući to jutro neku playlistu s youtubea, ali očito nisam dobro izabrao jer sam poslušao nekoliko izvedbi pjesme Silvesterski poljub (prigodno za današnji dan, ali ne i za crkvu, barem ne za stari obred), a jedva koju crkvenu pjesmu. Ipak, lako sam se snašao čitajući s dostupnih listića i prateći jednu gospođu koja je u klupi iza mene lijepo pjevala.

Nakon mise bio je blagoslov vode.

Još nekoliko detalja iz crkve:

Sveta Notburga

Dajte malo alj obilo, Nebo stotero bo vernilo (ispod škrabice)
Uvjeravali su me da su ovo pretkoncilska stakla (zbog skupljenih kanonskih prstiju), ali teško mi je to povjerovati.



U ugodnom druženju smo se uz jelo i pilo malo ugrijali i tako pripravili na povratak u Zagreb. Nadam se da ćemo doći opet, a još više da će i Slovenci moći doći kod nas na katoličku misu koja nas vjernike povezuje kroz vrijeme i prostor.

Broj komentara: 13:

  1. Hvala na lijepom i slikovitom izvještaju. Sretna Nova godina u nadi da ćemo i u Hrvatskoj uskoro imati tradicionalne latinske mise.

    OdgovoriIzbriši
  2. Zelo lepo . Niti koncili , niti dekreti , niti kilometri , ni politike , pa ni žiletžica ne mogu zaustaviti Ljubav . On je rekao da nas neće ostaviti kao siroćad . Pohodit će nas mlado sunce sa visine .U vezi odobrenja TLM , možda Gospodin dođe prije odobrenja . Ne znamo ni trena ni časa , ali budni budimo . I Josip je u Egiptu bio strpljiv dok mu anđeo ne reče : ,, Ustani , uzmi dijete i majku njegovu te idi u zemlju izraelsku , jer su umrli oni koji su htjeli ubiti dijete . " Robelar

    OdgovoriIzbriši
  3. Drago mi je da se tradicionalna Misa ipak služi i u crkvama, a ne samo u Češkom domu, makar to i ne bilo meni dostupno. I mislim da će ono što je sad "izvanredno" postati redovno punom prije Gospodinova ponovnog dolaska, i ne bi me nimalo čudilo kad bi je počeli slaviti i oni koji je sad sprečavaju, i prije nego što ponovo postane "redovni" (i jedini) oblik.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Uz sve ostalo sto je dolje napisao Robelar ne treba iskljuciti i obicnu lijenost i neznanje mnogih svecenika.
      Slaviti TLM podrazumijeva i mnogo vise truda (sv. Misa ne traje samo 15-ak minuta i podrazumijeva solidno znanje latinskog jezika!).

      PP

      Izbriši
  4. Učenici su upitali Isusa : ,, Gospodine , hoćeš li sada obnoviti kraljevstvo u Izraelu ? " Mi se pitamo hoćeš li Gospodine sada obnoviti TLM u našim crkvama ? ,, Ne spada na vas da znate vrijeme i priliku koje je Otac odredio svojom vlasti . Ali , primit ćete snagu pošto Duh Sveti dođe na vas , pa ćete mi biti svjedoci u Jeruzalemu , u svoj Judeji , u Samariji i sve do kraja zemlje ." Ukoliko se Gospodinu svidi , te nam se smiluje i da nam za sljedećeg Papu obnovitelja TLM , izvanredno će odmah postati redovno i jedino . I tada će mnogi sadašnji svećenici htjeti naučiti misiti , ali Bog može reći : Ne poznajem vas , nikad vas nisam poznavao . On može i od kamenja napraviti svoju djecu ( vjernike i svećenike ). Tada će se brzo mijenjati knjige po izlozima na Kaptolu , učit će se latinski , kupovat stari misali i katekizmi ... Ali prvo moraju umrijeti , ( otići ) , oni koji su htjeli ubiti dijete . Robelar

    OdgovoriIzbriši
  5. Puno sreće i lijepih snova neka ti donese godina nova, a sve što te tišti i bol ti stvara, neka odnese godina stara SRETNA VAM NOVA GODINA!!!

    OdgovoriIzbriši
  6. Blagoslovljeno nam svima novo ljeto, bilo nam milo i sveto...
    Uz molitvu, vjeru i pomoć Božju do redovne TLM u domovini... Biskupi ne mogu zabraniti nešto što je Božje ma kako to prividno izgledalo...
    Marija

    OdgovoriIzbriši
  7. Samo jedna mala napomena, Misa se ne čita niti pjeva , misa se služi ili celebrira a takva misa može biti tiha i pjevana. Isto tako nije ispravno reći da netko ide slušati misu, jer se misa može slušati i na prijenosu na HKR-u a to nije isto kao uživo prisustvovati.
    Ivo

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. čitao misu
      pjevao misu
      slušao misu

      Dakle, to su sasvim korektni i u hrvatskom jeziku posvjedoceni izrazi. Ako se tu pak radi o prigovorima poslijekoncilskih liturgicara/teologa, onda je to njihov problem.

      Izbriši
  8. Reference koje navodite uglavnom nisu teološke, nego teološki laičke i to u duhu jezika tog doba (vienac i ostali časopisi 19/poč.20 st) što uopće ne mora značiti ond. garantirati da su ispravni. Dapače ni ondašnji teolozi nisu koristili takve izraze. Misu pjeva zbor, misu kao liturgijske tekstove nepromjenjive misne djelove(ordinarij). Svećenik pjeva misne djelove dok služi pjevanu, svečanu, ili biskup pontifikalnu misu(misu kao sakramenat događaj a ne liturgijske skladbe). Ipak ako ćemo mak na konac ni u pjevanoj misi nisu svi djelovi pjevani ili ste Vi možda sudjelovali na misi u kojoj svećenik pjeva pristup, ofertorij, kanon.... ja sam to vidio samo u istočnoj liturgiji. Narod ne sluša misu nego sudjeluje na misi jer misa nije neko čitanje biblije pa da se sluša nego događaj u kojem se događa kalvarijska Žrtva., da i riječ ne progovori narod svojim prisustvom sudjeluje (malo pročitajte Duh Liturgije BXVI. o sudjelovanju). Čak ni prisustvovanje nije ispravan naziv, jer misi prisustvuje npr i kamerman koji snima prijenos ili fotograf na vjenčanju pa sumnjam da na njoj sudjeluju dok se bave svojom tehnikom. Misa se sluša samo na radiju čak ne i na televiziji jer tamo se gleda i sluša.
    Ti izrazi koji vi koristite su nastali u puku i to mogu razumjeti čuti od svoje bake, a moram priznati da od Vas koji se držite autoritetom na području tradicionalne liturgije ne očekujem razinu govora kao kod stare bake. Ovo naime nisu prigovori polijekoncilskih teologa i liturgičara jer se ovo o čemu Vam govorim podrazumjevalo i prije koncila.
    Ivo

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ti izrazi koji vi koristite su nastali u puku i to mogu razumjeti čuti od svoje bake, a moram priznati da od Vas koji se držite autoritetom na području tradicionalne liturgije ne očekujem razinu govora kao kod stare bake.
      Ja se ne drzim niti zelim da me ljudi drze autoritetom na podrucju tradicionalne liturgije. Ako donesem ponekad informaciju ili komentar o tim temam, to je zato sto me zanimaju, a ne zato sto sam strucan. S druge strane, oni koji bi trebali biti strucni pisu precesto ocite gluposti ili besmisleno filozofiraju.

      Ako pogledate malo vise po ovom blogu, vidjet cete da koristim i izraze koje vi navodite kao ispravne, ali ne vidim zasto bih se morao ogranicavati samo na njih kad ni ovi drugi nisu netocni. Namjerno cu ponekad napisati cita ili pjeva misu kako bih naglasio objektivnost tog djelovanja svecenika jer to nije slavlje u kojemu je on zabavljac/animator, nego sluzba koju obavlja kao "vodoinstalater" koji "otvara slavinu Vjecnoga Zivota" (v. ovdje). A pisati "slusa misu" osim sto naglasava da je osnovni nacin sudjelovanja na misi za laike unutrasnja pripravnost i molitva (a ne ono sto se danas prodaje!) me veseli posebno otkako sam dobio cinicno pismo jednog drugog Ive prije vec dosta godina u kojemu me oko toga ispravlja.

      Izbriši
    2. Sviđa mi se ovo postkoncilsko silovanje, pogotovo kad rade nauku od neke svoje izmišljotine. Jedva čekam prvi doktorat nekog našeg teologa sa magisterijem iz kinezologije, o pravilnom položaju tijela liturgijskih čitača,te o vježbama koje tome prethode...iako Ivo u ovoj temi ima potpuno razumno stajalište uzevši u obzir da se Misa danas naziva Euhartistijsko slavlje, pa zaista čudno zvuči slušati slavlje. Na slavlju se pleše, pjeva, gledaju se ljepotice, očijuka i slično, tako da je sudjelovanje puno logičniji izraz.

      S.H.

      Izbriši
    3. Unutrašnja pripravnost i molitva i jest sudjelovanje. Pročitajte što o tome kaže Emeritus u knjizi Duh liturgije u kojoj upravo razbija mit da "sudjelovanje" iliti kako kažu modernisti "participacijo aktuoza" nužno podrazumjeva nekakav pokret, govor, animaciju, zvrndanje, pljeskanje, lupanje, lajanje... itd itd. Slušanje mise je ispravno u relativnom smislu ali ne i u apsolutnom jednako kao i prikazna molitva u novus ordo u kojoj se kaže da će vino postati "piće duhovno" je isto ispravno u relativnom smislu ali može značiti i svašta drugo. Tako i slušati misu može značiti sjesti izvan crkve ispod prozora , uzeti pivu u ruke i cigaru i slušati misu.
      Ponavljam Vaš izraz nije hereza ali nije baš ni najsretniji.
      A modernisti danas čak izbjegavaju upotrebljavati i taj izraz "služi misu" nego radije pribjegavaju izrazima kao "predsjedatelj u ljubavi" ili "predslavitelj" "predslavi" "Euharistijsko slavlje". A često puta svećenici kažu i "idem misiti" "odmisio sam danas 2 mise"
      Ivo.

      Izbriši

Upute za komentiranje

Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.

Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.