Vlč. Jérôme Bücker iz Svećeničkog bratstva sv. Petra služit će u zagrebačkoj crkvi sv. Martina tradicionalne latinske mise po sljedećem rasporedu:
subota, 30. rujna u 19,30 sati navečer (blagdan sv. Jeronima),
nedjelja, 1. listopada u 11,30 sati ujutro (blagdan Bl. Dj. Marije od Ružarija),
ponedjeljak, 2. listopada u 19 sati (blagdan sv. Anđela Čuvara)
Necessità della S. Messa
Prije 18 min
Zar blagdan BDM od Ružarija nije 7. listopada?
OdgovoriIzbrišiA 1. listopada je 17. nedjelja po Duhovima.
U Južnim krajevima (Dalmacija), koliko je meni poznato, Ruzarica se tradicionalno slavila prvu nedjelju u listopadu, pa kada padne.
IzbrišiPo kalendaru je blagdan 7. listopada , to je točno.
seb.
Do Pija X. se blagdan slavio na prvu listopadsku nedjelju, a i danas se moze (i uobicajeno je) na tu nedjelju odrzati vanjska proslava blagdana.
IzbrišiGospa od Ružarija se slavi u spomen na bitku kod Lepanta, 7. listopada 1571. Tog dana bila je nedjelja.
OdgovoriIzbrišiKako je gore rečeno, do pontifikata sv. Pija X. slavila se prve nedjelje u listopadu. Sv. Pio X. odlučio je dati jači naglasak na nedjelje, koje su (osobito one "obične", "zelene", po Bogojavljenju i po Duhovima) uvođenjem raznih blagdana bile suprimirane. Tako je Gospa od Ružarija fiksirana na originalni datum 7. listopada (koji je 1571. zaista i bio prva nedjelja u listopadu).
U rubrikama Rimskog misala u točkama 356-361 navode se odredbe o vanjskim proslavama svetkovina. Predviđeno je da se slave nedjelju prije ili nedjelju poslije blagdana koji pada preko tjedna. Tek je naknadno 1962., kad je misal već otisnut, Ivan XXIII. donio konkretnu uredbu o tome koji blagdani se smiju slaviti kao vanjske svetkovine. To su blagdani presvetog Srca Isusovog (1. razred), zaštitnika biskupije ili crkve (npr. sv. Ladislav u Zagrebu, sv. Dujam Splitu, sv. Martin za Zagreb ili sv. Jeronim za Split, ali ne i sv. Josip jer su korizmene nedjelje 1. razreda), zaštitnika reda ili svećeničke zajednice (dakako, sv. Pio X. za FSSPX, sv. Petar za FSSP i sl.), obljetnica posvete crkve. Sve navedeno su blagdani I. razreda. Osim toga, mogu se pomaknuti Gospa o Ružarija i Svijećnica, ali potonja samo ako ima procesije.
Ostali blagdani mogu imati vanjsku proslavu ako to dozvoli ordinarij. S obzirom da je Bratstvo sv. Pija X. imalo vanjsku proslavu Tijelova i sv. Ivana Krstitelja, pretpostavljam da postoji odredba ili mons. Fellaya, ili ranije p. Schmidbergera da svi blagdani 1. razreda koji padaju u vrijeme "zelenih" nedjelja smiju imati vanjsku proslavu.
Koliko sam ja razumio rubrike, ništa ne bi zabranjivalo vanjsku proslavu Gospe od Ružarija nedjelju nakon blagdana, dakle drugu nedjelju u listopadu, osim što poveznica na raniji običaj preferira prvu nedjelju u listopadu.
Dakako, nitko ni u kojem slučaju nije dužan imati vanjsku proslavu, ili da ga se radi toga smatra lošijim svećenikom ili slično.