nedjelja, 4. siječnja 2015.

Misa i predavanje FSSPX-a u Zagrebu, siječanj 2015.

(boje su tamnije nego u stvarnosti)

Na današnji blagdan Presvetog Imena Isusova služena je tradicionalna sveta misa i održano predavanje o protekloj biskupskoj sinodi u dvorani Češkog narodnog doma u Zagrebu. Ovaj prostor mi se najviše svidio od onih u kojima su se mise i predavanja do sada održavali jer je prozračan i ima puno svjetla (posebno na ovakav prekrasno sunčani dan). Obišao sam već u ovim prigodama mnoge dvorane (hoteli Panorama, Palace, Društvo građevinskih inženjera, hotel Dubrovnik), pa mi pada na pamet onaj redak iz Pavlove poslanice Hebrejima (11,38) "vrludali [su] po pustinjama, gorama, pećinama i pukotinama zemaljskim" (naravno, ovdje je ipak bilo bitno ugodnije). Osim fotografije oltara koju vidite gore dužan sam vam još broj prisutnih, a on se kretao na prijašnjoj razini, po mojoj procjeni (nije baš da se okrećem i brojim), otprlike šezdesetak osoba.

Ovaj puta je vlč. Tilošanec sam pjevao misu i održao predavanje i mogu reći da mi je to bilo najbolje do sada. Ne samo zato što je kraće trajalo (nije bilo prevođenja s njemačkog) i što je pjevanje bilo a capella, nego i zato što je propovijed bila duhovna i poticajna, a predavanje sažeto, pregledno i dobro koncipirano. Čitat ćete i jedno i drugo na blogu Christus Rex, pa nema smisla da sad pravim nekakve sažetke. Preporučio bih vam tiskano izdanje 3. broja časopisa Chrisus Rex jer je zamišljeno kao pregled događanja oko biskupske sinode. Skupljeni su članci čije ste prijevode već mogli čitati na raznim blogovima i dobro bi bilo da ih pročitaju svećenici te kako bi Glas Koncila rekao "vjernici laici aktivni u crkvi".


Na blagdan kada slavimo Ime koje razgoni zloduhe, olakšava boli i s kojim bi svaki katolik želio umrijeti na ustima, pozdravljam vas s dobar dan, dobar ručak i nadasve
Hvaljen Isus i Marija!

Broj komentara: 16:

  1. Longine, ta pitanja smo vec nasiroko i nadugacko pretresali (pogledajte prethodne postove, tj. komentare), i necemo ponovno isto.

    OdgovoriIzbriši
  2. samo naprijed, što više aktivnosti SSPX-a po Zagrebu, to će prije potaknuti Duhovni stol da imenuje svećenika za sv. Martina. Ivan

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Sumnjam. Otpisati max stotinjak "problematicnih" je (u nasim uvjetima) zanemarivo malo. No vidjet cemo.

      Izbriši
    2. Mislim da se ovakve postove ne bi trebalo stavljati na ovaj blog. Ne želimo da se sv. Martin poveže sa FSSPX-om. U Nadbiskupiji svakako samo čekaju da mogu nešto "prišiti"sv. Martinu.

      Mario

      Izbriši
    3. @Mario
      Odgovoriše mu Židovi: »Mi imamo Zakon i po Zakonu on mora umrijeti jer se pravio Sinom Božjim.« (Iv 19,7)

      Izbriši
    4. U svakom slučaju je sad Kaptol na velikoj vagi - s jedne strane je tu računica da se ljude pokuša odvući od fsspx-a i ograničiti tlm koliko je to zgodno, s druge su im neugodna iskustva da su neki upravo u sv. Martinu pronašli put do fsspx-a. Oduševljeni za tlm pak nisu, to nam je znano.

      Šime

      Izbriši
  3. Ako kardinal Mueller kao pročelnik kongregacije za nauk vjere u najboljem mogućem ozračju dijalogizira sa SSPX-om o svim relevantnim pitanjima tijekom 2014 g., uključujući i njihov budući kanonski oblik, ne vidim niti jedan relevantan razlog zašto se zainteresirani čitatelji ne bi ovdje mogli informirati o djelatnostima društva u Hrvatskoj.

    OdgovoriIzbriši
  4. Čudan je Muller, bio je kao Regensburški biskup smrtni neprijatelj bratstva. Sada s njima dijalogizira. Čudno je i to što je kao biskup slovio kao modernist a sada ga se stavlja u tradicionalni koš čak i otpora papi. I ta njegova "tradicionalnost" je započela zadnjih godinu ipol dana. Mislim da takva situacija samo pokazuje da je Muller shvatio da bolje i SSPX-ov konzervativizam nego aktualni ultramodernizam koji graniči sa herezama. Zapravo da čak SSPX doprinosi nekom balansu. Ivan

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Mene u ovoj prigodi nije toliko zanimljiv psihogram +Muellera, koliko cinjenica da tako visoko tijelo sredista Crkve u nadasve dobrom ozracju razgovara s SSPX-om.

      Izbriši
  5. Nije mjesto za ovo pitanje, pa neka ga postovani autor bloga premjesti, ukoliko hoće.

    Može li se blagoslov vode po tradicionalnom obredu pjevati ili samo čitati?

    DR

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ako pogledate blagoslov vode za bogojavljenje (RO, str. 516-533) na vise mjesta rubrike izricito kazu pjevajuci (litanije svih svetih, psalmi, zaklinjanje protiv sotone, antifona i kantici, molitva, molitva i himan na kraju). Za zaklinjanje soli i vode pretpostavljam da se takodjer pjeva jer se izricito kod usipanja soli u vodu kaze: "Sad neka tri puta uspe krizajuci so u vodu i rekne jednom bez pjevanja:" Sto znaci da se samo naredna recenica ne pjeva (Mijesanje soli i vode skupa neka bude u ime O+ca i Si+na i Duha+ Svetoga. O. Amen.). Odmah zatim rubrike opet upucuju "Onda pjeva:"

      Dakle, cini mi se da je odgovor na vase pitanje: da, osim ove recenice za koju je izricito navedeno da se ne pjeva.

      Izbriši
  6. @DR
    Mislim da su općenito u latinskoj liturgiji svi dijelovi pjevni (osobito u TLM obredu, kojemu je pjevnost svojstvena). Druga je stvar što u praksi toga ili nema, ili se ispušta, ili se ne zna (pjevati). Pritom mislim na gregorijanski koralni napjev koji poznaje najrazličitije moduse ili tonuse. Tako da ne vidim razloga zašto se blagoslov ne bi mogao pjevati (ako služitelj poznaje moduse, tonuse, napjeve). Što se pak Mise tiče, a o njoj nije riječ u pitanju, mislim da su pjevni svi dijelovi osim svete šutnje, homilije i oglasa, koji po meni dolazi nakon a ne u samom slavlju. No nisam LS pa ne znam detaljnije razložiti problematiku (LS = liturgijski stručnjak). Łongin

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ima mnogo stvari koje se u tradicionalnoj misi ne pjeva.

      Izbriši
  7. Npr. film Veličanstvena tišina negdje iza 30-e minute donosi napjev po kojemu je to, po nekoj meni smislenoj analogiji, izvedivo: http://youtu.be/lL4MpdaUV3g Łongin

    OdgovoriIzbriši
  8. Hvala puno na odgovorima!

    Jos jedno pitanje: Ukoliko u obredniku nije navedeno da se nesto pjeva, niti je izričito napisano da se nešto ne pjeva, može li svećenik taj obred vršiti pjevajući (s obzirom da nema detaljne upute)? I nadalje, postoji li neki univerzalni tonus po kojem svećenik može te obrede pjevati?

    DR

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ne bih znao, trebalo bi pitati nekoga tko ima vise iskustva s tradicijom.

      Izbriši

Upute za komentiranje

Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.

Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.