Može li mi netko objasniti kako je ovakva bezvezna građevina postala bazilika (1,2)? Bolje da su neku stariju kapelicu uz cestu proglasili bazilikom ako im je već trebala, nego ovakvu rugobu.
četvrtak, 5. lipnja 2014.
Jedna bazilika, još nešto?
Može li mi netko objasniti kako je ovakva bezvezna građevina postala bazilika (1,2)? Bolje da su neku stariju kapelicu uz cestu proglasili bazilikom ako im je već trebala, nego ovakvu rugobu.
31 komentar:
Upute za komentiranje
Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.
Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
I ono vječno prvo pitanje koje si postavljate kad vidite ovakvu Crkvu?
OdgovoriIzbrišiGdje je dom Presvetoga?
Gospodina bacili negdje u zapećak da bi u sredinu stavili stol za predsjedatelja. Tako da se može imenovati barem nekoliko izvanrednih djelitelja koji će preći priličnu udaljenost do Tabernakula.
Klerocentrizam :)
IzbrišiM.B.
Izbrišimalo se šaljivo nadovezujem na tvoj post. To je zapravo liturgijski pokret :)
Zapravo, antropocentrizam - čovjek u središtu.
IzbrišiPodsjeća me na onu izjavu kard. Pacellija (kasnije Pija XII.) iz 1931.:
"Zabrinut sam porukama Blažene Djevice Luciji iz Fatime. Ova Marijina upornost o opasnostima koje prijete Crkvi je božansko upozorenje protiv suicida mijenjanja Vjere, u Njezinoj liturgiji, Njezinoj teologiji i Njezinoj duši... Čujem svuda oko sebe inovatore koji žele rastaviti Svetu Kapelu, uništiti sveopći plamen Crkve, odbaciti njezine urese i natjerati je da se kaje za svoju povijesnu prošlost.
Dan će doći kad će civilizirani svijet nijekati svoga Boga, kad će Crkva sumnjati kao što je Petar sumnjao. Bit će pod kušnjom da povjeruje da je čovjek postao Bog. U našim crkvama, kršćani će uzalud tražiti crvenu lampu gdje ih Bog čeka. Kao Marija Magdalena, plačući pred praznim grobom, pitat će, 'Gdje su ga odnijeli?'"
Koja antikoncilska crkva, doista sramota! Kako je ta rugoba doista postala bazilika?! Oltar treba biti u središtu zajednice i klupe tj. stolice trebaju biti postavljene u krug. Ovako imamo opet klerikalizaciju, svećenik govori kongregaciji, umjesto da zajednica okupljena u krug (koji je simbol savršenstva tj, Boga) govori svima te da nitko nije isključen. Trebat će još mnogo godina da istinski duh Koncila zahvati ove naše posrnule arhitekte koji još se nadahnjuju smjerovima s početka 20.st, te još vuku strune iz kasnog Srednje vijeka.
OdgovoriIzbrišiOčita je činjenica da štošta nije dobro u novoj "duhovnosti" iz koje se rađa ovakva bizarna arhitektura. Sve je podređeno novus ordo doživljaju. Potraga za trans-kršćanstvom (baci me u nesvjest o my Lord) producirat će novu 'voyager-sakralnu arhitekturu'. Tko će prvi doći na novu revolucionarnu ideju? Katekumeni, karizmatici, teolozi oslobođenja, baka Gertruda na kanabisu (arhitektica u penziji)... Budućnost će pokazati. Toma, možda da ubacite još neku fotku od neke nove "bazilike" ili crkve? Enterijer u takvim betonskim mastodontima je isto tako vrlo agresivan. BVB+
OdgovoriIzbrišiPa u biti je tlocrt prilično dobar. Ako bi se unutrašnjost postavila tradicionalno ne bi uopće bila strašna. A sa drugim zvonikom bi se to čak možda moglo nazvati nekom uspješno projektiranom tradicionalno-modernom crkvom. Istina opet nebi bila za baziliku ali bila bi sasvim pristojna za razliku od mnogih strahota koje se projektiraju.
OdgovoriIzbrišiLeon
I npr. ova skladisna hala bi se mogla lijepo urediti. Ima dobar pravokutni tlocrt, dodas dva zvonika i fasadu, unutra poplocas i freskama ukrasis zidove. I izgledalo bi bolje nego ova crkva.
IzbrišiToma
IzbrišiNa žalost, oglas je neaktivan. Priznajem kako sam zamišljao takav prostor (ne mislim na skladište) prenamijenjen za liturgijska događanja. Živopisne freske bi ga oživjele, a središnji dio (naravno s liturgijskog Istoka) bio bi svetohranište s prezbiterijem. Ne košta puno, s obzirom na prilike, a može prihvatiti veći broj vjernika (ako je do kvantitete). Łongin
Ova crkva ima koliko toliko dobro unutrašnje uređenje. Nevidim zašto bi je cinično usporedio s halom. Dakle ima i apsidu za oltar, sa strane dovoljno mjesta za sedese, a u ove krajeve bi s ečak mogli smjestiti i sporedni oltari. (iako nevidim zašto bi uopće postojali sporedni oltari za NO al dobro)
IzbrišiDakle više manje ovoj crkvi uopće nije problem prostor jer je koliko toliko ok (lefebreovci recimo služe Mise u puno gorim šupama zbog nedostatka crkava), ovoj crkvi je problem Postkoncil koji ih je natjerao da odstupe od tradicionalnog rasporeda namjestaja.
Leon
Leone, opet ponavljam, meni je ona hala puno ljepsa nego ova crkva. Istina, unutrasnjost crkve nije tako losa (barem prema ovoj fotografiji, dalje mi se nije dalo istrazivati) i mogla bi se lijepo urediti, ali gotovo sigurno nece biti uredjena, oltarni prostor i svjetla su standardno uredjenje u ovo vrijeme, potrosi se dosta novaca (ovo poplocavanje je sigurno puno kostalo) da bi prostor izgledao sto manje sakralan.
IzbrišiIzvana crkva izgleda uzasno, jos jedan neuspjeli eksperiment jer arhitekti i oni koji od njih narucuju nemaju odvaznosti slijediti dvotisucljetnu povijest sakralne arhitekture, pa se domisljaju banalnim i ruznim rjesenjima.
Toma
IzbrišiTri "hale" i eto trobrodne bazilike. Ekonomično i funkcionalno. Nepotpisani post s liturgijskim pokretom zaboravio sam potpisati. Łongin
Sve je više "modernih" Crkvi,koje su izgubili osiječaj za unutarnji osijećaj koji čini i ambijent u kojemse nalazimo,pa pogledajte smao časne sestre poslje II.Vatikanskog sabora,većina ih više ne nosi habit,ili nose samo suknju i košulju u kratku koprenu na glavi,statistike pokazuju da je bilo više zvanja za časne i redovnike i svećenike prije II.vatikanskog sabora,i danas bi bilo bolje da je tako,malo su predaleko otišli na II.vatikanskom saboru,dostojanstvo mise i duhovnih osoba je razvodnjeno.
OdgovoriIzbrišiUzevši u obzir kakve će se havarije od misa tu služiti, meni je sasvim prikladna :-)
OdgovoriIzbrišiFerdinand Zvonimir
Prvo Toma morate shvatit nekoliko stvari:
OdgovoriIzbrišiBazilika se ne proglašava zbog ljepote ili arhitektonske vrijednosti nego zbog važnosti neke crkve, postoji i manjih crkava koje su proglašavane bazilikama. Npr. ovo je crkva sv. Kvirina a to je zaštitnik Sisačke biskupije i kao takva im je uz katedralu najvaznija crkva biskupije i želu je uzdignuti na nekakvo dostojanstvo.
Drugo, o ukusima se ne raspravlja ova crkva je Vama možda ružna a nekome je možda preljepa. Drugo je pitanje liturgijske prikladnosti. meni je npr. osobno ovo lijepa građevina ali prikladna za neki kongresni centar a ne za crkvu.
Treće, nažalost kod nas je prejak arhitektonski lobi u Crkvi, previše su odgovorni dopustili maha arhitektima te oni po nekoj svojoj onda vlastitoj "viziji" kroje crkvu. Oni jedino što znaju jest da treba imati oltar i da treba smjestiti negdje narod i onda izmišljaju i eksperimentiraju a naši biskupi to piju(da se ne izrazim prostije) ko spuzva vodu diveći se modernoj arhitekturi. ali to je sve problem u tzv ."duhu koncila" a to je da svatko gradi (ovaj puta doslovno) na svoj način bez ikakve smjernice.
Ivan
Od kad se to o ukusima ne raspravlja? Svecenik/biskup odobri grozotu od crkvi (ovo zaista nije najgori primjer) koja ce kostati poprilicno i generacijama opterecivati vjernike krivim shvacanjem bogosluzja i odgovor je "o ukusima se ne raspravlja". A o cemu cemo onda raspravljati. O tome da je ova arhitektura upravo ono sto sam napisao u jednom prethodnom postu "nove crkve za novu vjeru", naravno, prije sto-dvjesto godina bi se to zvalo nevjerom
IzbrišiInace, sv. Kvirin zasluzuje ljepsu crkvu, a ruzne crkve ne treba graditi, a jos manje proglasavati bazilikama. Prosle generacije su radile ovakve crkve, a iza ove ostaju rugobe koje vjerojatno nisu nista manje kostale.
IzbrišiDa, upravo tako, o ukusima i lijepoti se ne raspravlja jer ljepota nema objektivne kriterije. Ali svatko ima pravo izraziti svoj stav o (ne)ljepoti nečeg. Nekome je ova građevina možda prekrasna a meni recimo nije. Meni je recimo lijep barok dok je nekomu to ružni kič. Nekim curama sam ja jako lijep a nekima sam bezveze. Po meni je najgori problem što sam već rekao da nema jasnijih liturgijskih smijernica pri gradnji crkava, a i to što ovakve građevine jako mnogo koštaju a skupe su za održavanje. Primjerice velebna pravokutna crkva sa velikim zvonikom se može napraviti za manje novaca nego nešto ovako ali danas se ide za tim da je Crkva uvijek bila ta koja je promulgirala graditeljske stilove i bila ispred svog vremena pa su te stilove preuzimale i svjetovne građevine. Iako mislim osobno da se treba voditi sa sensus fidei tj osjećajem vjernika te dopustiti vjernicima da odluče kakvu crkvu žele, uvjeren sam da bi 90 posto novih crkava bilo klasično.
IzbrišiIvan
"ljepota nema objektivne kriterije"
IzbrišiDivno. Onda jos mozemo dodati i istinu i dobrotu.
Is this a ROCKET TO RUSSIA?
OdgovoriIzbrišiDa bar, Rusi barem imaju dovoljno pameti da i nakon tolikih desetljeca ateizma grade i obnavljaju crkve kako spada.
IzbrišiMoja zupna crkva koju ljudi popularno zovu svemirski brod / Voyager iako stara tek nekoliko godina vec pokazuje raspadanje i ruzno starenje. A za cijenu te crkve se sigurno moglo napraviti nesto puno, puno ljepse.
S time da je tvoju župnu crkvu, žalosno, projektirao, pod stare dane, jedan iznimno poznati i slavni hrvatski arhitekt (preminuo je prije par mjeseci), čija su poznatija i uspjelija djela recimo ovo i ovo.
IzbrišiOvaj djecji vrtic izgleda lose, ne znam koliko je praktican i ugodan djeci i odgojiteljima. Crkve koje je projektirao su prozete svjetovnim, nekim prosvjetiteljskim, cak bih rekao masonskim duhom. Svaka cast za Poljud, ali trebao se drzati takve arhitekture. Doduse, ne znam ni jednu noviju crkvu u Hrvatskoj koja moze stati uz bok starijim crkvama i kapelama, u najboljem slucaju nisu ruzne, a i takvih je malo.
IzbrišiVrtić jest napravljen praktično i ugodno, te u skladu s reljefom (vrlo bitna stavka): dakle, odličan je s funkcionalnog stajališta. Star je gotovo 40 godina, što je za suvremene betonsko-metalno-plastične građevine već period kad postanu otrcane, te, bez obzira koliko se obnavljale nastavljaju izgledati otrcano.
IzbrišiNpr. ona u Utrinama izgleda kao da je inspirirana formom podmornice. A ova o kojoj pričate kao partizanska kamuflaza/presvlaka za kip bana Jellacicha tijekom prvih sletova do njegova rusenja 1947....
IzbrišiM.B.
IzbrišiOčito je arhitekt vidio gumenjak (čamac) pomnožio ga nekim brojem i dobio Poljud. Łongin
Sve je ljepše, uz izuzetak Voyagera, od rafinerije nafte u mojoj župi sa zvonikom koji baca na kran. Šteta. Nekome očito smetaju zvonici, a neoromanika i neogotika očito više nisu u modi. Łongin
IzbrišiToma, nisam znala da je tako zovu, ali sem znala odmah o čemu se radi. Neko vrijeme sam tamo stanovala dok još nije bila dovršena i uvijek mi je bila tjeskoba ići tamo na Misu. Što se to događa s dominikancima?? Jedini put u životu kad nisam razumjela čitanje Evanđelja na hrvatskom, iako ga bez problema prepoznam na više jezika, je bilo kod domonikanaca u Ranjenog Isusa. Na moj upit nakon nedjeljne večernje Mise zašto je tako brzo pročitao čitanja, odgovor je bio da su ljudi tu uglavnom neplanirano, te da im se žuri. Dakle - arhitektura kao jasan odraz duhovnog stanja...
IzbrišiS. Š.
"Bolje da su neku stariju kapelicu uz cestu proglasili bazilikom" Stara kapela Sv. Kvirina je srušena kada su došli partizani, a kada je početa gradnja crkve, vjerujem da nije niko ni sanjao da bi mogla postati bazilika! Probaj otići u tu crkvu, vjeruj mi da je puno ugodnije nego misliš!
OdgovoriIzbrišiVjerujem da je ugodna. Meni je ugodno i u nekom muzeju, kino dvorani, stambenoj, a ponekad i poslovnoj zgradi. To ne znaci da bih od takvih prostora napravio crkvu.
IzbrišiUsput, mi Hrvati radimo kao u ovom slucaju, kad partizani, Srbi, muslimani itd. sruse stariju crkvu, onda izgradimo nesto moderno i najcesce ruzno da slucajno ne bi netko pomislio da su katolici tu zivjeli duze od par desetljeca.
Uvijek sam zavidio istocnim krscanima na njihovim trajnim i postojanim oblicima sakralnih zdanja, umjesto ove nase divlje kreativnosti koja se precesto poprima pretvara u cistu ikonoklasticku herezu.
OdgovoriIzbriši