Kristove poruke Sedmerim Crkvama (2): Pismo Crkvi u Smirni
Prije 53 minute
Upute za komentiranje
Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.
Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.
Pročitavši ovaj tekst, pomislio sam na Stepinčeve Katehetske propovijedi u novom, Postulaturinu izdanju. Imam ih i bio sam ih počeo napreskok čitati, ali sam ubrzo od čitanja odustao, zbog nekoliko nezgodnih pogrešaka na koje sam naišao, više se ne sjećam kojih. To je bilo prije više od pola godine. Maloprije sam te propovijedi prvi put odonda otvorio i pročitao sam prva dva odlomka prve propovijedi. U drugom piše da su, prema Prvom Vatikanskom saboru, sve stvari po čitavoj svojoj supstituciji od Boga proizvedene ni iz čega.
OdgovoriIzbrišiM. P.
Samo jedan razlog može biti zašto postulatura nema namjeru nikada na internet staviti Stepinčeva djela (osim nekoliko godišta glasnika postulature) nego desetljećima na kapaljku tiska preskupe knjige o Stepincu, a to je novac. Kaptol Stepinca smatra svojim vlasništvom i da ima monopol i autorska prava na njega (koliko su samo puta zaključali vratašca kod groba u katedrali da se ne može k njemu jer se tobože ometa misa, a u Krašiću sramotno naplaćuju posjet župnom dvoru u kojem je Stepinac služio ostatak kazne).
OdgovoriIzbrišiNa archiveORG u pretraživač upisati: stepinac i dobije se skenirani "Alojzije Stepinac nepoznati dnevnik" od Ljube Bobana koji je u nastavcima izlazio u tjedniku Danas. Također ima i životopis "Stepinac" od Alekse Benigara.
Hvala vam na trudu, ne samo oko tih materijala, nego i ostalih koje ste postavili na Internet Archive.
IzbrišiMa pitanje koliko iza toga stoji Kaptol, a koliko samovolja i osobna korist pojedinaca kojima se ne želi stati na kraj. Počnimo samo od Razuma, pa preko Batelje, donedavno prebendara i tako dalje.
IzbrišiIvan
Ipak otvaram opet Postulaturino izdanje Katehetskih propovijedi tog, kako je napisao Zlatko Hasanbegović, tipičnog izdanka tradicionalnog pretkoncilskoga katoličkog naziranja. Čitam zadnju propovijed, upućenu krizmanicima. Baca svjetlo i na moja dezerterstva, a uspoređujem ju i s propovijedima koje sam nedavno čuo prigodom krizmi. Nebo i zemlja.
OdgovoriIzbrišiU jednoj od svojih katehetskih propovijedi kaže Stepinac o nekim ubojicama da ih je stigla pravedna, zaslužena smrtna kazna te da se tako ispunila na njima Božja odredba da se ima proliti krv onoga tko nepravedno prolije krv čovječju, jer čovjek je stvoren na sliku i priliku Božju.
Prisjećam se i pogrešaka zbog kojih sam bio prestao čitati Postulaturino izdanje, u kojem, evo, u zadnjoj propovijedi piše da u većoj mjeri nego kod Krista daruje Duh Sveti duši po sv. potvrdi..., te da ni u vrhunaravnom pogledu ne daje Krist, nego sv. potvrda potpuno ime i značaj kršćanina. Znam da u prvom, ciklostilskom izdanju, iz 1956., nema supstitucije "supstancije" "supstitucijom", kao u Postulaturinu izdanju. Ne znam ima li zamjene "Krsta" "Kristom". Moram pogledati u knjižnici koju je okupirao EU.
M. P.
Da zaključim zanovijetanje. U NSK-u našoh u prvom izdanju da više negoli kod Krsta daruje Duh Sveti duši po sv. potvrdi…, a ne, kao u Postulaturinu izdanju, više negoli kod Krista. Nedostaje u oba izdanja „se“ („…daruje se Duh Sveti duši…“, kaže Leon XIII. u dotičnoj enciklici). Postulatura ga je trebala dodati.
IzbrišiU drugom slučaju i prvo je izdanje, na žalost, zamijenilo „Krst“ „Kristom“, pa kaže da ne daje Krist, nego sv. potvrda potpuno ime i značaj kršćanina. Postulatura je trebala ispraviti.
U prvom izdanju, u prvoj propovijedi piše: „Preporučujmo mu [anđelu čuvaru]… Preporučujmo svetim anđelima…“ Kod Postulature pak piše: „Preporučujemo mu… Preporučujemo svetim anđelima…“
U drugoj propovijedi piše u prvom izdanju da je sv. Pavla od Križa privlačila cijela vidljiva priroda kao propovjednik Božje stvaralačke moći, a Postulaturino izdanje kaže da ga je privlačila kao propovjednika Božje stvaralačke moći.
U prvom izdanju poplavu grijeha koja je zahvatila ljudski rod Sveto nam pismo riše, a u Postulaturinu nam je izdanju piše…
Sve u svemu, „priređenim izdanjem“ nije baš preporučljivo služiti se, a kamoli da bi bilo preporučljivo kupiti ga. U gradskim knjižnicama, ako se ne varam, ne može se posuditi.
M. P.
Toma znam da je offtopic ali nemam gdje drugo pitati oprosti. Moze li mi netko laicki objasniti o oprostima. Npr. u starim molitvenicima pise za odredjenu molitvu toliko i toliko dana oprosta. Sto to konkretno znaci? Znaci li to da ce dusa biti toliko dana manje u cistilistu ili? Hvala
OdgovoriIzbrišiKatarina
Imate npr. ovo:
Izbrišihttp://murusinexpugnabilis.blogspot.com/2017/03/tantum-valent-quantum-sonant.html
http://murusinexpugnabilis.blogspot.com/2017/11/pregled-sadasnjeg-stanja.html
Sad mi je jasnije. Hvala :)
IzbrišiBlaženi Alojzije Stepinac iskreni je domoljub i pravi katolički pastir sveta života.
OdgovoriIzbrišiOn je čovjek jasnih stavova. K tome, spreman se žrtvovati za svoja uvjerenja.
A upravo to danas bolno nedostaje i u Crkvi u Hrvata i u državi: imamo ameboidne pojave, liberale ili poluliberale koji ne vole stavove, jasnoću i uvjerenja. Njima istinski Stepinac nimalo ne odgovara.
Njegov svijetli lik zlorabi se za neki blaži oblik hrvatskoga "svetosavlja". Stvara se kult, prodaju sličice, stalno objavljuju nove knjige i filmovi - a u tome najmanje istinskoga Božjeg ugodnika, bl.Alojzija Stepinca.
U svojemu Dnevniku on jasno raskrinkava istočne shizmatike i njihovu velikosrpsku ideologiju.
Zamislite koliko samo vrijedi njegov opis susreta s kraljem u Beogradu ili ministrom Jeftićem, četnikom svih četnika.
Jasno ih je prozreo i odlučno im se suprotstavio. O tome se mogao snimiti film. I organizirati okrugli stol. I napisati doktorska disertacija.
A ne dopustiti da Srbi četniku Pavlu obnavljaju kuću u Hrvatskoj. odnosno grade staru kuću koje odavno nema.
K tome, jedan od razloga jest i Stepinčev (pretkoncilski) katolički nauk bez uzmicanja, povlačenja, ekumenizma i nouvelle theologie. To se nikomu ne oprašta.
A ako još pridodamo raskrinkavanje masonerije i komunizma, dobro je da je uopće išta od svega objavljeno.
Uglavnom, posrijedi je nacionalna sramota. Ljiganje i mačekovski lažni pacifizam. U biti, kako je i sam bl.Stepinac rekao: liberalizam.
A to će uništiti Hrvate ako se netko ne počne suprotstavljati.
Kikii
Milijun Hrvata devedesetih plješće na spomen "najsvjetlijeg lika u povijesti", dvojica papa kleče pred moćima u Katedrali a potom gromoglasna šutnja i zatiračeva zaušnica svakom poštenom Hrvatu i katoliku. Čudna čuda nam se događaju stvarajući mučninu i nezapamćenu nevjericu i razočaranje. Mislim da bi netko trebao u mirovinu čim prije da se malo razbistri ova ljigava beskičmena farsa oko santifikacije Ł
OdgovoriIzbrišiJa bih molio, onako... bezazleno.., možda i naivno da mi netko učen, ili bar upućen, objasni što je to svetačko u Stepinčevu životu i zbog čega bi on trebao biti (ili već jest) svetac.
IzbrišiDD
Zato što je vršio kreposti u herojskom stupnju, što se nije dao zatrovati mržnjom, zato što je ostao vjeran Petrovu nasljedniku i Crkvi, zato što ga je resila duboka euharistijska i marijanska pobožnost, zato što je bio utjelovljeni ukor ideologijama fašizma, nacizma i komunizma. Zato što je bio mučenik (sustavno trovan od sluga bezbožnog komunističkog režima), zato što nije podlegao napasti oholosti kada mu je Broz ponudio i očitovao želju da se odijeli od Petra i postane primas neke tvorevine koja bi se zvala crkva, zato sto je konkretno pomagao siromašnima i obespravljenima (osnovao je Caritas), zato što je bio doista svećenik i biskup jasnih stavova i čvrstog značaja sa stupnjevima svetosti još za zemaljskog života ... poduži bi bio popis njegovih zasluga i svega što je pretrpio u svojoj svećeničkoj i biskupskoj službi. Kad bi, primjerice, Talijani imali ovakvog velikana već bi odavno bio proglašen svetim. Takav biskup rađa se jednom u dvije tisuće i nešto godina. Pretrpio nepravedno suđenje i sramotni montirani proces koji je za cilj imao demoralizirati katolike i ismijati Kristov nauk. Poput oštrice je stajao u samom korijenu zloslutne borbe ateističkog i bezbožnog komunizma nasuprot čistoći vjere i svetoga prava Crkve da bude glas pravednosti, milosrđa i čovjekoljublja Isusa Krista. Skroman, ponizan, istinski siromašan do kraja, krhkoga zdravlja ali neslomljivog duha suprotstavio se rugobi grijeha i zla koje je tolike survalo u propast. I ništa nisam rekao jer toliko je toga. Nije mrzio svoje progonitelje i željom i molitvom pokazivao je kršćansku ljubav prema njima jasno razlikujući "čovjeka i zlo njegovo". Takvoga trenutno na biskupskim stolicama nema. Mislim, samo umrijeti s riječima "Budi volja tvoja" "Fiat voluntas tua" samo po sebi junački je čin. Nisam siguran da ću biti toliko priseban u tom času prijelaza u vječnost Ł
OdgovoriIzbrišiNe mogu se složiti s ovakvim hvalospjevima Stepincu.
Izbriši"Vršenje kreposti u herojskom stupnju"... Ovo ide uz nadbiskupski stupanj. Kakav je to nadbiskup koji ne "vrši kreposti" na najbolji mogući način; za primjer. Sto tu ima biti herojsko?
"zato što je ostao vjeran Petrovu nasljedniku i Crkvi" na ovo je prisegnuo, postivanje iste nije svetost.
"zato što ga je resila duboka euharistijska i marijanska pobožnost" u odnos prema euharistiji se ne razumijem ali marijanska poboznost je osoban, intimni odnos prema jednom dijelu tradicije u katolicizmu i nije nimalo povezan sa svetoscu.
"zato što je bio utjelovljeni ukor ideologijama fašizma, nacizma i komunizma" Ovo je smijesno. On je podrzavao izdajnicki, nasilni i okrutni Pavelićev rezim i njegovu kvazidrzavnu tvorbu zasnovanu na rasističkim zakonima, logorima smrti, bezakonju. I bio je vojni vikar te divlje rulje sumanutih ubojica. Ako mu je bilo do toga da bude glas savjesti pa i po cijenu zivota onda je imao nebrojeno prilika prije komunizma. Ali sutio je.
On se digao protiv komunistickog uredjenja jer nije mogao smisliti da je to "bezbozno" drustvo. Ne poričem da je propatio pod komunistickim rezimom u kojem je zivio. Ali nije ni blizu koliko su patili drugi. Puno vise su propatili oni svecenici Slovenci koji su otjerani u Jasenovac (kad su prigovorili ustaskom teroru) i tamo ubijeni. Zasto oni nisu sveci a drinske mucenice ce biti? Kako je prosao onaj stubicki svecenik koji nije htio sluziti Te Deum za poglavnika. Zasto on nije svetac prije Stepinca? Zasto se za njega ne zna?
Gosp. L nemojte molim Vas siriti tu besramnu laž da je Stepinac trovan.
Je li Tito zelio unistiti Stepinca? Zasto je onda osobno dao dozvolu da ga se pokopa u katedrali?
jos samo jedno kratko pitanje "Da se on pobunio protiv ustaskog rezima i da su ga ustase ubili bi li se njegovi danasnji nasljednici toliko trudili da on bude svetac?"
Duboko je tragicno sto vrh katočlicke crkve u Hrvatskoj cini Stepincu koristeci ga u svojim sumanutim bitkama protiv mrtve proslosti.
DD
Od kud si se sad ti pojavio na ovom blogu!? Jesi li nas možda sa Indexom zamjenio?
IzbrišiAjde odi negdje drugdje i laprdaj ovakve gluposti. Imaš brate tih ljevičarskih portala pa uživaj.
M.
DD
IzbrišiVaša "bezazlenost" potaknula me da vam odgovorim onako ad hoc iz glave, no postoje solidni životopisi koje nisu pisali osrednji umovi. Na pamet mi pada Benigarov. Zanimljiv je, lako se čita a sam Benigar svojim je životom pokazao takav značaj da se u njega ne može sumnjati, barem ne bez neke štete jer se i sam kao uzoran sin sv.Franje odlikovao takvim krepostima i svetošću života da je proces njegove beatifikacije pitanje vremena. Radi se o sluzi Božjemu fra. Aleksi Benigaru. Pročitajte njegov životopis i nećete požaliti. Ako ništa ono barem znanstveno sine ira et studio upoznajte Kardinala iz drugog aspekta i drugog pisanja koje nije ideološki potencirano. Šteta je ovo ne učiniti jer iz vašeg pisanja zaključujem da vam neke pojedinosti nisu potpuno jasne. Mislim, primjerice, na vaše viđenje odnosa Pavelićeva režima i Kardinala. Benigar donosi zanimljive pojedinosti koje baš nećete pronaći u medijima jer su zastrte mitovima i predrasudama pa i klevetama onih kojima je malo ili nimalo stalo do istine Ł
Njegov cjeloviti dnevnik nikada neće biti objavljen ne zbog razloga novčane prirode nego što bismo onda zaista mogli plastično vidjeti sve njegove tvrde pretkoncilske stavove - o drugim vjerama, građenju džamije u Zagrebustav o Židovima na tragu sv pape pia X i slično.Teško bi objasnili tobožnje nasljedovanje kardinala.
OdgovoriIzbriši