utorak, 21. lipnja 2016.

Robert Spaemann - I u Crkvi postoji granica podnošljivosti


Moje kritičke primjedbe u razgovoru za 'Catholic News Agency' (CNA) o papinskoj pobudnici 'Amoris Laetitia' izazvale su žive reakcije; dijelom entuzijastično slaganje, dijelom odbacivanje. Odbacivanje se prvenstveno odnosi na rečenicu prema kojoj bilješka 351 predstavlja 'lom s učiteljskom tradicijom Katoličke Crkve'. Ono što sam htio reći bilo je to da neke izjave Svetog Oca stoje u nedvosmislenoj suprotnosti s riječima Isusovim, riječima apostola kao i tradicionalnim učenjem Crkve.

Svakako, o lomu bi se trebalo govoriti samo onda kad Papa formalno se pozivajući na svoju apostolsku punomoć, jednoznačno i izričito - dakle, ne uzgredno u jednoj bilješci - naučava nešto što je u proturječju s učiteljskom tradicijom. To ovdje nije slučaj - već i zato nije što papa Franjo ne voli jednoznačnost. Kad je nedavno izjavio da kršćanstvo ne zna za nikakav 'ili-ili', očito mu ne smeta što Krist kaže: 'Vaše da neka bude da; ne, ne. Sve više od toga od zloga je' (Mt 5, 37). Poslanice apostola Pavla pune su toga ili-ili. I konačno: 'Tko nije za mene, protiv mene je' (Mt 12, 30).

Ali, papa Franjo samo hoće 'dati prijedloge'. Proturječiti prijedlozima ne može biti zabranjeno. Prema mojem mišljenju, energično mu se mora proturječiti kad u pobudnici 'Amoris laetitia' tvrdi da je i Isus samo 'predložio zahtjevan ideal'. Ne, Isus je zapovjedio 'kao onaj koji ima vlast, a ne kao pismoznanci i farizeji' (Mt 7, 29). Primjerice, Isus sâm kad govori bogatom mladiću, među ostalim upućuje na intimno jedinstvo nasljedovanja s opsluživanjem Deset zapovijedi (Lk 18, 18-23). Isus ne propovijeda nikakav ideal, nego utemeljuje novu realnost, Kraljevstvo Božje na zemlji. Isus ne predlaže, on poziva i zapovijeda: 'Zapovijed vam novu dajem'. Ta nova realnost i ta zapovijed stoje u uskoj svezi s naravi ljudske osobe koja je spoznatljiva preko razuma.

Kada ono što Sveti Otac izražava tako malo odgovara onomu što čitam u Svetom pismu i što mi dolazi iz evanđeljâ, to još nije dovoljan razlog da se govori o 'lomu', a pogotovo nije razlog da se od Pape, kako nažalost čini A. Kissler, pravi predmet polemike i poruge. Kad je sveti Pavao stajao pred Velikim vijećem da se brani, a veliki svećenik naredio da ga udare po licu, Pavao je rekao: 'Braćo, nisam znao da je veliki svećenik. Pisano je: 'Ne proklinji glavara svoga naroda'' (Dj 23, 3 i 5). Kissler bi morao biti umjerena tona kad piše o Papi, iako je sadržaj njegove kritike uvelike opravdan. Duhovita je polemika više škodila njegovu učinku.

Papa se požalio da su, zaslugom medija, njegove brojne intervencije o alarmantnom stanju obitelji zaobiđene da bi se sve usredotočilo na jednu bilješku o temi primanja pričesti. No, sva se predsinodalna javna debata okretala oko te teme jer tu, zapravo, postoji samo da ili ne. Rasprava se sada nastavlja i to jednako kontroverzna kao i prije, jer Papa odbija citirati o tomu jasne izjave svojih predšasnika, i jer je njegov odgovor očito toliko višeznačan da ga svatko može tumačiti u korist svoga mišljenja i tako ga i tumači. 'Ako trublja daje nejasan glas, tko će se spremiti na borbu?' (1 Kor 14, 8). Ako se u međuvremenu prefekt Kongregacije za nauk vjere našao prisiljenim da jednoga od najprisnijih biskupa savjetnika i Papina 'ghostwritera' javno optuži za krivovjerje, stvari su već otišle predaleko. I u Rimokatoličkoj Crkvi postoji granica podnošljivosti.

Papa Franjo voli uspoređivati kritičare svoje politike s onima koji su 'zasjeli na Mojsijevu stolicu'. No, i ovdje se hitac vraća natrag. Upravo su pismoznanci branili rastavu i posredovali pravila za nju. I učenici su Isusovi bili zaprepašteni Učiteljevom strogom zabranom rastave: 'Ako je tako između muža i žene, bolje je ne ženiti se' (Mt 19, 10). Isto tako ljudi koji su otišli kad je Gospodin navijestio da će im sebe ostaviti za hranu: 'Tvrda je to besjeda! Tko je može slušati?' (Iv 6, 60). Gospodin je imao 'smilovanja prema narodu', ali nije bio populist. 'Da možda i vi ne kanite otići?' (Iv 6, 67). To pitanje apostolima bila je njegova jedina reakcija na odlazak pristalica.


Izvor:
http://www.die-tagespost.de/kirche-aktuell/Die-Kirche-ist-nicht-grenzenlos-belastbar;art312,170272

http://magister.blogautore.espresso.repubblica.it/2016/06/17/spaemann-anche-per-la-chiesa-c%e2%80%99e-un-limite-di-sopportabilita/

http://rorate-caeli.blogspot.com/2016/06/spaemann-even-in-church-there-is-limit.html

4 komentara:

  1. Nije baš jasno što je poanta ovog članka, pogotovo obzirom na naslov. Naime, može biti da je papa dvosmislen u svojim izjavama, da često govori stvari koje su sporne i sl. Međutim, kakva granica podnošljivosti tu može postojati? Papa je papa, prestaje biti papa ili smrću ili odreknućem, što je trenutak kad se nezadovoljni vjernici mogu nadati izboru nekog boljeg pape. Međutim, ne vidim kakve granice podnošljivosti može biti do tad, jer kad bi takva granica podnošljivosti postojala, što bi značilo da se ta granica prešla? Što bi to iti teoretski moglo značiti?

    Ante

    OdgovoriIzbriši
  2. Na kojeg se biskupa "ghostwritera" ovdje misli?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Nadbiskup (naslovni) Victor Manuel "Tucho" Fernández, rektor Argentinskog pontifikalnog katoličkog sveučilišta u Buenos Airesu. Riječ je o papinom najprisnijem konfidentu.
      http://rorate-caeli.blogspot.com/2016/01/terrifying-post-synod-document-written.html

      Izbriši
  3. Filozof Spaemann porucuje na http://tomablizanac.blogspot.hr /2016/05/robert-spaemann-o-papinoj-pobudnici.html: “U slučaju da Papa nije spreman poduzeti ispravke, ostaje pridržano nekom kasnijem pontifikatu da stvari službeno ponovo dovede u ravnotežu.” ALI sto ce biti do tada sa dusama koje se sada povode novim naukama Jorge Maria Bergoglia - sto ce biti sa dusama koje podju sa ovoga svijeta zavedene njegovim novim “katolickim” naukom???

    Z.K.

    OdgovoriIzbriši

Upute za komentiranje

Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.

Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.