petak, 5. lipnja 2009.

Pismo Glasu Koncila

Prije gotovo dvije godine, točnije krajem rujna 2007., poslao sam upit na email adresu Glasa Koncila o tome postoji li u Zagrebu neka crkva gdje se slavi tradicionalna misa. Odgovorili su mi nakon ponovljenog maila sljedeće:
Do sada nam nitko nije poslao obavijest da bi u Zagrebu bila takva misa, cim je dobijemo, rado cemo je objaviti
Potaknut time, poslao sam nakon mise koju je don Ante Sumić slavio u Zagrebu sljedeći mail:
Subject: tradicionalna misa u Zagrebu
To: "Urednik GK" <***>
Date: Wednesday, April 29, 2009, 12:21 AM

Postovani,

prosle nedjelje je u Zagrebu slavljena tradicionalna latinska misa (u kapelici u franjevackom samostanu na Kaptolu). Nekoliko slika s ovog dogadjaja možete vidjeti ovdje: ***

S obzirom da ste u prijasnjem odgovoru izrazili spremnost objaviti informacije o ovakvoj misi, zanima me biste li zeljeli objaviti kratki clanak (sa slikom?) ili pismo citatelja o ovom dogadjaju?

Mislim da bi citatelje Glasa Koncila moglo zanimati ponesto o izvanrednom obliku rimskog obreda i njegovu povratku u Hrvatsku.

Srdacan pozdrav,
***
Kako nisam primio nikakav odgovor, napisao sam sljedeći mail:
Subject: pismo citatelja za Glas Koncila - tradicionalna misa u Zagrebu
To: "Urednik GK" <***>, ***
Date: Sunday, May 10, 2009, 9:33 PM

Postovani,

s obzirom da mi niste vec skoro dva tjedna odgovorili na email, odlucio sam sastaviti kratko pismo koje saljem za rubriku Osvrti/Pisma citatelja.

Pismo je u prilogu, javite mi ako smatrate da je potrebno uciniti kakvu izmjenu. Nadam se da cete potvrditi primitak ovog pisma jer cu ga u protivnom kroz nekoliko dana poslati obicnom postom. Mozda postoje neke tehnicke poteskoce.

Srdacan pozdrav,
***
Idući dan stigao je i odgovor.
From: Urednik GK <***>
Subject: Re: pismo citatelja za Glas Koncila - tradicionalna misa u Zagrebu
Date: Monday, May 11, 2009, 9:42 AM

Poštovani,
Vašu poslanu vijest nismo objavili jer po novinarskim kriterijima i nije vijest. Naime, sam podatak da se misa služi na hrvatskom, staroslavenskom, latinskom ili kojem drugiom stranom živom jeziku zaista nije vijest. A o Papinoj odredbi da se misa može slaviti na latinskom - izvijestili smo kad je Papa tu odluku objavio.
Uz poštovanje
Miklenić
Na to sam konačno otpisao
Subject: Re: pismo citatelja za Glas Koncila - tradicionalna misa u Zagrebu
To: "Urednik GK" <***>
Date: Monday, May 11, 2009, 11:48 AM

Postovani,

jasno mi je da sami odredjujete sto je vijest ili nije za vas tjednik. Zato sam i poslao pismo citatelja. Ipak, ne bih se slozio da ovo bas i nije vijest jer se ne radi samo o misi na latinskom. Radi se o tradicionalnoj (tridentskoj) misi koja je u Hrvatskoj nakon liturgijske reforme pape Pavla VI. slavljena vrlo rijetko. Nitko koga ja poznajem nije prisustvova toj misi u Hrvatskoj jos od promjene liturgije sto za one koji su dovoljno stari znaci cetrdesetak godina.

Takodjer, siguran sam da mnogi citatelji ne znaju puno o tridentskoj misi i automatski latinski jezik ili slavljenje u istom smjeru svecenika i puka povezuju sa starom misom iako to naravno nije tocno. Usto, misu je slavio prvi Hrvat koji je clan Svecenickog bratstva svetog Petra (FSSP) i on je zaredjen prosle godine u studenom. Ovo je prvi put da je neki clan te zajednice slavio mise u Hrvatskoj.

U nadi da cete pismo citatelja naci prikladnijim za Glas Koncila,
srdacan pozdrav,
***
Moglo bi se još dosta toga reći o razlozima u prilog objavljivanja barem nekoliko rečenica o tom događaju, ali mislim da i sama korespodencija, uključujući i onu moju prepisku s biskupom dovoljno govori za sebe.

Evo i mog pisma koje nije našlo mjesta u Glasu Koncila:
U nedjelju 26. travnja u kapelici franjevačkog samostana na Kaptolu u Zagrebu slavio je velečasni Ante (Antony) Sumić svetu misu prema izvanrednom obliku rimskog obreda. To je misa koja se često naziva i tradicionalna latinska misa ili tridentska misa (jer je nakon tridentskog sabora papa sv. Pio V. uredio već postojeće misne knjige i proširio rimski obred na sve one krajeve koji nisu imali vlastiti tradicionalni obred).

Novi naziv dobio je ovaj oblik mise nakon papine odluke, motuproprija Summorum Pontificum iz srpnja 2007. godine. Tom odlukom papa Benedikt XVI. oslobodio je i znatno olakšao slavljenje mise prema Rimskom misalu pape Ivana XXIII. iz 1962. godine. Tako svaki katolički svećenik latinskog obreda može slobodno slaviti tradicionalnu misu i toj misi mogu prisustvovati vjernici koji to žele.
I u svakoj župi trajno prisutna skupina vjernika može zatražiti slavljenje tradicionalne mise, a župnike papa potiče da toj molbi iziđu ususret. U slučaju da to nije moguće, na biskupu je da tu njihovu želju pokuša ostvariti, a ako se ne može pobrinuti za takvo slavljenje, treba slučaj izložiti papinskom povjerenstvu „Ecclesia Dei“.

Predsjednik ovog povjerenstva, kardinal Castrillón Hoyos rastumačio je tijekom svog posjeta Engleskoj papinu želju koja je motivirala motuproprij: Papa želi ponuditi svim župama, a ne samo nekima ova bogatstva i važno je da nove generacije upoznaju povijest Crkve. Ovaj oblik bogoštovlja je toliko plemenit, toliko lijep, to je najdublji teološki način da se izrazi naša vjera. Sveti Otac je voljan ponuditi svim ljudima ovu mogućnost, ne samo pojedinim skupinama koje ju traže, nego da svatko upozna ovaj način slavljenja euharistije u Katoličkoj Crkvi.

Pročelnik Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, kardinal Cañizares Llovera slavio je nedavno svečanu pontifikalnu misu prema izvanrednom obliku rimskog obreda u rimskoj katedrali, bazilici sv. Ivana Lateranskog. Evo njegovih riječi iz predgovora knjige Reforma Benedikta XVI.: ... namjera pape nije bila samo da se zadovolji sljedbenike monsinjora Lefebvrea, niti da se ograniči samo na odgovor opravdanim željama vjernika koji, iz različitih razloga, osjećaju privrženost liturgijskoj baštini koju predstavlja rimski obred, već također, na poseban način, otvoriti liturgijsko blago Crkve svim vjernicima i tako omogućiti otkriće bogatstava liturgijskog nasljeđa Crkve onima koji ga još ne poznaju. Kako često stav onih koji to nasljeđe preziru počiva ni na čemu drugom, nego na neznanju! Stoga, promatran s ovog posljednjeg gledišta, motuproprij ima smisla neovisno o prisutnosti ili odsutnosti sukoba: čak i kada ne bi postojao niti jedan „tradicionalist“ kome bi trebalo ispuniti želju, ovo „otkriće“ bilo bi dovoljno da opravda papine odredbe.

U mnogim gradovima širom svijeta postoje crkve u kojima se redovito slavi tradicionalna misa, bilo isključivo bilo uz redoviti oblik rimskog obreda. To je sigurno i najbolji način da se uklone mnoge predrasude koje postoje vezano uz tradicionalnu misu, poput krivog tumačenja usmjerenja svećenika ili upotrebe latinskog jezika u liturgiji.

Pater Ante Sumić otputovao je nakon svog posjeta Hrvatskoj u Ameriku, a poslije toga vraća se u Nigeriju gdje svećenička družba sv. Petra kojoj on pripada ima misiju. Vjernici koji su prisustvovali misi u Zagrebu složili su se da bi se tradicionalna misa trebala puno češće, a po mogućnosti i redovito slaviti u našem gradu i domovini.

2 komentara:

  1. Baš je žalosno čitati kako se u našim katoličkim medijima zaobilazi i prešućuje tema o tradcionalnoj misi. Čak i u Africi već postoje personalne župe za tradicionalni obred, a kod na ne daju ni jednu misu!?

    OdgovoriIzbriši
  2. Slažem se s prethodnim komentatorom. Ali dobro je da se ovakve stvari objavljuju na netu; na taj način se njihov mentalitet obznanjuje široj javnosti.

    Ja sam prije izvijesnog vremena istom Glasu Koncila slao reakciju povodom njihovog zastupanja teorije poligenizma (nijekanja povijesne egzistencije Adama i Eve kao stvarnih praroditelja ljudskog roda) i posljedica koje takva teorija ima na dogmu o istočnom grijehu. Dobio sam samo odgovor da je moja kritika "proslijeđena urednicima tiskanog izdanja".

    t.

    OdgovoriIzbriši

Upute za komentiranje

Kako bi se razlikovali sugovornici, obavezno koristite neko ime ili nadimak koji možete dodati i na kraju komentara. Potpuno anonimni komentari najčešće se brišu.

Nijedan komentar objavljen na ovom blogu ne podrazumijeva ni u kojem stupnju prihvaćanje od autorâ ovog bloga mišljenja koja su u komentaru izražena.