Partizani ga usmrtili povlačenjem za džipom...

Prošle godine put me nanio u izvana lijepu, a iznutra tada još uvijek "prebijelu" i prepraznu Crkvu hrvatskih mučenika na Udbini. Gledajući sada na web stranice uočio sam da je uskoro, 10. rujna posveta Crkve hrvatskih mučenika.

Ali nisam o tome nakanio napisati ovaj kratki upis, već o nečem drugom. Naime, kada sam ondar prošle godine obilazio Crkvu u maloj suvenirnici kupio sam kalendar za tada tek nastupajuću 2011. godinu. Listove tog zidnog kalendara krase manje poznati hrvatski mučenici, ubijeni od strane jugokomunističkog režima pri kraju i poslije drugog svjetskog rata.

Došavši do mjeseca lipnja, kada ovdje u Mostaru nastupaju prave vrućine, naišao sam na ime Don Kerubina Šegvića o kojem više možete pročitati na wikipedijinom članku.
Detalj koji je meni bio posebice upečatljiv i koji me potakao da na napišem ovaj kratki upis dolazi pri kraju teksta na kalendaru, kojeg ovdje prenosim u cijelosti:
    

Kerubin Šegvić rođen je u Splitu 1867. Za svećenika je zaređen  u rujnu 1889. Poznati je književnik, povjesničar i publicist. Posebno ga je zanimala pravaška ideologija i njezini tvorci. Imao je kao povjesničar više originalnih pristupa koje je potkrijepio čvrstom znanstvenom logikom. Jedna od njegovih teorija bila je da Hrvati nisu slavenskog nego gotskog podrijetla. To će mu biti, nakon dolaska komunističke vlasti, glavni  krimen koji je "osloboditeljima" bio dovoljan da ga osude na smrt. Osuda nosi nadnevak 29. lipnja 1945. (Petrovo!), a izvršena je na stravičan način. Kako piše jedan svjedok: "Bio je privezan za 'japp' i tako povlačen zagrebačkim ulicama (Maksimirskom i ulicama Pešćenice) dok nije usmrćen, pošto mu je iz puknute lubanje poprskao mozak... To je potrebno iznijeti da se zna što su naši ljudi doživljavali i to od neljudi kojima su usta bila puna humanizma, a za kojima neki još nostalgično uzdišu."

Ja sam na tim ulicama Peščenice odrastao i proveo veći dio svoga života pa sam se zapitao čitajući taj članak... pa i nije to bilo TAKO davno. Sigurno je netko od tih ljudi još i sad živ... i gledao je to čudovišno djelo... a sad tuda prolazi autobus.
Bio mi je to podsjetnik da mučeničkom krvlju natopljene zemlje nisu negdje daleko u prošlosti, već da po njima svakodnevno hodam.

Slika izvor

Velika Gospa

1. Marija proboravi poslije uzašašća svoga Božanskog Sina još dulje vremena na zemlji. Ona je pomagala apostolima kod naviještanja sv. Evanđelja tješeći ih i bodreći. Kad je Crkva uhvatila čvrst korijen i počela se širiti svijetom, bijaše Marija tijelom i dušom u nebo uzeta i okrunjena za kraljicu neba i zemlje. Predstavi si kakvo je to slavlje bilo, kad je Majka Božja uzašla na nebo! Tisuće anđela i svetaca pozdravili su je i slavili kao svoju kraljicu, a od tog doba se ona i na zemlji uzveličaje kao Kraljica neba. Ali Marija ne htjede biti samo kraljica, ona je htjela ostati i naša majka, kako je bila pod križem naša zaštitnica i pomoćnica. Tko može izbrojiti milosti, koje su udijeljene ljudima na zagovor Marijin od onoga slavnoga dana? Tko može izbrojiti duše, koje su po Njoj u nebo uvedene?

2. Misli danas srdačnom radošću na slavu tvoje nebeske Majke! Djetinjski joj se preporuči i vapi k njoj, da te uvijek štiti na tvom zemaljskom putovanju, da jednom budeš s njom sjedinjen u nebeskom domu. Preporuči joj također sve svoje mile, kao i sve što tebi pripada!

3. Danas se posvećuje i blagosivlje trava. Miomirisne trave sjećaju te na miomirisne kreposti, koje si je Marija stekla na zemlji svojim svetim životom. Nemoj zaboraviti, da i ti moraš kitu kreposti donijeti u vječnost. Koja je tebi krepost najteža? ... Gdje manjka još najviše. Trsi se najviše baš u toj točki!

(Put Srcu Spasiteljevu, Zagreb 1934.)

BLAGOSLOV TRAVA na blagdan Uznesenja B. D. Marije

R. Gospodin će dati blagoslov.
O. I zemlja će naša dati plod svoj.
R. Natapaš gore s visina svojih.
O. Plodom djela tvojih siti se zemlja.
R. Daješ da raste stoci trava.
O. I bilje na službu ljudima.
R. Da izvedeš kruh iz zemlje.
O. I vino da veseli srce čovječje.
R. Da mu se lice sja od ulja.
O. I kruh krijepi srce čovječje.
R. Posla riječ svoju i ozdravi ih.
O. I istrže ih iz svake propasti.
R. Gospodine usliši molitvu moju.
O. I vapaj moj k tebi da dođe.
R. Gospodin s vama.
O. I s duhom tvojim.


Pomolimo se.
Svemogući vjekovječni Bože, ti si riječju svojom od ništa stvorio nebo, zemlju, more, vidljivi i nevidljivi svijet; ti si zapovjedio zemlji, da rađa biljem i drvećem na porabu ljudima i životinjama, i da jedno i drugo prema sjetvi ima u sebi plod; svojom si neiskazanom blagošću dopustio, da biljke budu ne samo živim stvorovima korisne za hranu, nego i bolesnim tjelesima za lijek. Tebi se molimo poniznim duhom i ustima, blago+slovi po svojoj milostivosti ove raznovrsne biljke i plodove i ulij im povrh prirodne moći, koju si u njih usadio, milost svoga novog blagoslova, da u tvoje ime dane na porabu ljudima i životinjama postanu obrana od svih bolesti i protivština. Po Gospodinu našem Isusu Kristu Sinu tvojem, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga Bog po sve vijeke vjekova. O. Amen.

Pomolimo se.
Bože, ti si po slugi svojem Mojsiju zapovjedio sinovima Izraelovim, neka donesu snopove novih plodova svećenicima, da ih blagoslove, i neka uzmu plodove najljepšega drveta, te se vesele pred tobom Gospodinom Bogom svojim. Pristani milostivo na naše prizivanje i izlij izobilje svoga blago+slova na nas i na snopove novih žita, novih trava i na pobrane plodove, što ti ih zahvaljujući prikazujemo i u ime tvoje blago+sivamo na ovu svetkovinu. Podaj, da budu ljudima i krupnom, sitnom i teglećem blagu lijek protiv bolesti, kuge, čirova, čina, vračarija, zmijskog otrova i ujeda ostalih otrovnih životinja i zvjeradi i protiv svakoga otrova, i da na svakom mjestu, gdje se god što od njih metne, nosi ili drži, brane od svih đavolskih prijevara, spletaka i lukavština, da bismo po zaslugama blažene Djevice Marije, kojoj častimo blagdan Uznesenja, zaslužili, te nas sa snopovima dobrih djela primiš tamo, kamo je ona uzeta. Po Gospodinu našem Isusu Kristu Sinu tvojem, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga Bog po sve vijeke vjekova. O. Amen.

Pomolimo se.
Bože, ti si mladicu Jesinu, Majku Sina tvoga Gospodina našega Isusa Krista, na današnji dan zato dignuo na nebeske visine, da našoj smrtnosti po njezinu zagovoru i zaštiti podaš plod tijela njezina, istoga Sina svoga. Tebe smjerno molimo, daj nam, da se moći istoga Sina tvoga i slavnom zaštitom njegove Majke, s pomoću ovih zemaljskih plodova po vremen(it)om spasenju pripravimo na vječno. Po istom Gospodinu našem Isusu Kristu Sinu tvojem, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga Bog po sve vijeke vjekova. O. Amen.

I blagoslov Boga svemogućega Oca i Sina + i Duha Svetoga sašao na ove stvorove i ostao vazda. O. Amen.

(Iz Rimskog obrednika, 1929. g., str. 444-447)

I lijepo i ružno

Počnimo najprije s vrlo lijepom viješću koju sam danas primio:

Od 1.9. ove godine, u Osijeku se ponovno počinje služiti latinska misa, prema obredu bl. Ivana XXIII. Svete mise će se služiti svake nedjelje u isusovačkoj rezidenciji, a mise će služiti p. Ignacije Čižmešija. ... Što se tiče tajminga mise, još nije točno utvrđeno, ali će svakako biti nedjeljom prijepodne.

Iako je u Osijeku služena tradicionalana misa već duže vremena (na drugom mjestu i od drugog svećenika), koliko znam, to je bilo vrlo rano ujutro i samo radnim danom. Mislim da možemo biti sretni što uz Zagreb i Dubrovnik sada i Osijek dobiva redovitu nedjeljnu tradicionalnu misu. Daljne informacije ću vam proslijediti čim ih dobijem.

***

Samo da napomenem kako vas ne bi zbunio natpis na crkvi sv. Martina u Zagrebu: tradicionalne latinske mise u sv. Martinu se normalno održavaju nedjeljom u 11:30 i kroz kolovoz. Najvjerojatnije nećemo imati misu na Veliku Gospu, ali o tome ćete biti na vrijeme obaviješteni ako ste pretplaćeni na grupu Tradicionalna Misa.

***

Španjolski kardinal Antonio Cañizares Llovera preporučuje da katolici primaju pričest klečeći na jezik. Lijepa vijest, ali s obzirom da je dotični kardinal pročelnik Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata koja je izravno zadužena za te stvari, ostaje pitanje: Zašto naprosto ne povuku indult, tj. dopuštenje za primanje pričesti na ruku?
 

***

Novine su pune "slučaja Dajla". Ja imam svoje mišljenje, ali ga još neću djeliti s vama. Ono što mogu reći je da je ovo samo još jedna epizoda u nizu katastrofalno loših odnosa Crkve u Hrvatskoj s medijima. Sve reakcije je mogao predvidjeti bilo koji čovjek s ulice i trebalo je unaprijed pripremiti odgovor i obrazloženje za medije i one koji ih prate, a to je 99% građana Hrvatske. Ne kažem da bi medijski napadi bili manje žestoki, ali bi barem (praktični) katolici i ljudi dobre volje mogli procijeniti argumente i sami donijeti odluku. Čini mi se da neki kod nas na žalost ne razlikuju posljedice aljkavosti i nesposobnosti od pravog trpljenja (i mučeništva).

Bilo kako bilo, preporučio bih crkvenim ljudima da se obrate npr. udruzi katolik.hr koja je objavila pristojan članak o ovoj materiji, a ima i iskustva iz otpora zastrašivanjima homoseksualnih udruga preko Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova (kakvim se sve glupostima ta žena bavi!).

***

Da ne ostanete s gorkim okusom u ustima, zabavite se gledajući kakve sve budalaste torte ljudi znaju napraviti - Cake Wrecks. Još dva bloga za zabaviti se i ponešto naučiti: Broken Secrets, How to be a Retronaut. Posebno vam preporučujem ovaj zadnji!

Gostujući autor - (Na)učimo latinski!

Luka je ovaj put odlučio obraditi veseliju temu – učenje latinskog jezika. Neki se ne bi složili s ovom mojom karakterizacijom, ali pročitajte tekst koji slijedi. Dovoljno je spomenuti da je Marko pročitavši ovaj post dok je još bio neobjavljen odmah oduševljeno naručio udžbenik i radnu bilježnicu koje je Luka preporučio.

***

U ovom članku odlučio sam sa čitateljima ovoga bloga podijeliti svoje iskustvo u samostalnom učenju latinskog jezika. Nadam se da će ovo biti od pomoći svima koji imaju želje naučiti taj predivan jezik i spremni su za taj cilj uložiti malo truda.

Što se tiče mog osobnog iskustva, latinski sam počeo samostalno učiti prije nekoliko godina, i u tu svrhu sam isprobao više od 10 različitih udžbenika i pristupa učenju. Nema smisla da ovdje komentiram svaki od tih udžbenika, njegove mane i vrline, već ću se zadržati samo na zadnjem, koji je ujedinio sve dobre strane svih udžbenika, a eliminirao sve loše. Taj udžbenik "otkrio" sam zahvaljujući jednom prijatelju koji se inače profesionalno bavi latinskim jezikom. Prema njegovim riječima i mišljenju kolega iz struke, udžbenik o kojem ću ovdje govoriti definitivno je najbolji udžbenik za učenje latinskog jezika koji trenutno postoji.

I još sam jedna napomena. Ako ste u srednjoj školi učili latinski i zamrzili ga ili vam se ogadio - imate na to puno pravo. Teško je naći riječi kojima bi se opisao katastrofalan način učenja latinskog u našem školstvu. Ta metoda više liči na algoritam lošeg računalnog prevoditelja, nego na ljudsko učenje jezika. Čudne i nepovezane rečenice, potpuni nedostatak konteksta, nema razvijanja nikakve intuicije, nema uživljavanja u duh jezika. To sam shvatio kada sam otvorio udžbenik Elementa Latina i pokušao prevesti rečenice iz prve dvije lekcije na engleski. Iako engleski govorim gotovo savršeno (cijeli studij sam prostudirao na engleskom, moja struka je preko 90% na engleskom, često putujem po konferencijama gdje je službeni jezik engleski), ja nisam bio u stanju prevesti pola rečenica sa hrvatskog na latinski. Ta činjenica po sebi dovoljno govori o apsurdnosti metode kojima se danas maltretira djecu u srednjim školama.

Latinski nije dosadan. Latinski nije težak. Latinski je zabavan, latinski je zanimljiv, latinski je lijep. Barem meni :)

Udžbenik koji vam ja želim predstaviti i preporučiti zove se LINGVA LATINA PER SE ILLUSTRATA [ službena web stranica ]

Riječ je o udžbeniku koji je pisan isključivo latinskim jezikom, i koristi suvremenu metodu učenja jezika pri kojem nije potreban dvojezični rječnik, niti potreba da se tekst prevodi sa stranog na materinski jezik. Tako se razumijevanje teksta postiže na intuitivnoj razini i usvaja se duh jezika, što učeniku za malo vremena počne donositi veliko zadovoljstvo. Ovaj udžbenik je pisan 25 godina, i zaista predstavlja veliki uspjeh danskog autora (Hans H. Ørberg), jer je uspio u onome o čemu su mnogi sanjali - napraviti jednojezični udžbenik koji će nas na intuitivnoj razini uvesti u latinski jezik. Bitno je i napomenuti to da autor nije olakšao latinski jezik, da je ostao vjeran klasičnoj latinskoj sintaksi, da se u prvoj knjizi prođe sva gramatika.

Uz prvi udžbenik dolazi i pripadajuća radna bilježnica i još neki dodaci. Ono što je posebno zgodno i korisno jest software koji prati prvi udžbenik. Lišen svakog šarenila, animacija i bespotrebnih kičastih dodataka, program se svodi na ispunjavanje radne bilježnice uz simultano ispravljanje. Od svih programa za učenje jezika koje sam isprobao, ovaj mi se najviše sviđa. Jednostavan, praktičan, izvanredno koristan, prati knjigu. Osim radne bilježnice, postoji i software koji omogućava da se knjiga čita sa zaslona računala, uz mogućnost glasnog čitanja (iz predagoških razloga koristi se klasični rimski izgovor).

Što očekivati?

Ovaj kurs izvorno je dan u dva udžbenika. Prvi, Familia Romana, kao što je rečeno, pokriva svu gramatiku, osnovnu sintaksu i osnovni vokabular od 1500 riječi. Nakon što savladate prvu knjigu, moći ćete, uz minimalnu pomoć rječnika, samostalno čitati npr. Bibliju na latinskom, latinski Misal i radove iz srednjeg vijeka koji ne idu za bogatim književnim izričajem (npr. radove sv. Tome Akvinskoga).

Za samostalno čitanje ranijih autora, Cicerona, Ovidija, Vergilija ili sv. Augustina (koji je još uvijek živio u doba zlatnog latiniteta), trebat će savladati i drugi udžbenik, Roma Aeterna. Stručnjaci kažu da između ta dva udžbenika postoji preveliki rascijep (drugi je puno teži od prvoga), pa su sljedbenici metode Hansa H. Ørberga sastavili i manje među-udžbenike koji su pisani na isti način, a služe kao most između Familia Romana i Roma Aeterna.

Ja se trenutno nalazim na polovici prvog udžbenika i osobno nemam ambiciju (a ni vremenske mogućnosti) savladati oba dva udžbenika. Ionako ne izgaram od želje da čitam klasične rimske autore. Eklezijalni latinski je ipak puno lakši, a to je i moj konačni cilj.

Korisni resursi

Osim poveznica koje su navedene u gornjem tekstu, navodim još neke za koje smatram da će biti od koristi:

• amazon.com - ovdje možete naručiti knjigu, tvrdi uvez, po dosta povoljnoj cijeni
  
• uz-translations - na ovoj stranici možete naći velik broj materijala za učenje stranih jezika - skenirane knjige, kompjuterski programi, audio materijali, itd. Neke stvari na ovoj stranici narušavaju autorska prava; korištenje tih materijala ostavljam na vlastitu savjest i odgovornost. Prije bilo kakvog preuzimanja materijala, potrebno je napraviti jednostavnu registraciju.
  
• latinissime - nedavno otvorena web stranica domaće proizvodnje. Puno korisnih liknova i resursa, i to provjerenih od strane profesionalaca.
  
• Whitaker Latin Words - izvrstan latinsko-engleski i englesko-latinski rječnik. Moguće ga je koristiti online, a može se i pohraniti na računalo. Iako će vam profesionalci reći da postoje i bolji rječnici, ovaj je za većinu uobičajenih potreba savršen. Posebno je dobro to što riječ možete upisati u bilo kojem obliku, bez da znate normativni oblik riječi kako se inače navodi u rječniku (imenica u nominativu jednine, glagoj u 1. licu jednine prezenta, itd.)
  
• Ecclesiastical Latin-English dictionary - izvrstan latinsko-engleski rječnik za one koji preferiraju papirnate knjige. Ovaj rječnik bi trebao zadovoljavati većinu potreba za one koji imaju ambiciju čitati crkvene dokumente, Vulgatu, Missale Romanum, itd. Naravno, ovaj rječnik pretpostavlja dobro znanje engleskog jezika.
  

Za kraj, želim vam puno uspjeha i zadovoljstva u učenju. Discamus Latine!

Nedjeljna blog preporuka 31

Možda su neki naši čitatelji već i zaboravili ovu rubriku u kojoj preporučujemo blogove i slične stranice. I današnja preporuka spada više pod ovo "slične stranice" jer to nije klasični blog, nego stranica koja uz razne više-manje trajne informacije donosi i novosti iz života Crkve u svijetu, Hrvatskoj te posebno biskupija vezanih uz Riječku bogosloviju. Dakle, riječ je o internet stranici Bogoslovnog sjemeništa Ivana Pavla II. u Rijeci.

Već prvi pogled na stranicu pokazuje vam, kao što gornja slika i sugerira, lijep dizajn, funkcionalnu navigacijsku strukturu i dobro uredničko oko za fotografski i slikovni materijal. Čim malo zagrebete ispod površine, naići ćete na začuđujuće pravovjerne, optimistične i nerazblaženo katoličke stavove u mnogim temama. Ako prokopaju još dublje (npr.), vjerujem da će se mnogi naši čitatelji radosno nasmiješiti. Uz vrlo dobro izabrane materijale s drugih mjesta na internetu, ono što će posebno privući katoličke čitatelje su lokalne vijesti o kojima možda IKA i nije izvijestila ili pak nije istaknula prave naglaske. Stranica Riječke bogoslovije obično donosi puno bogatije fotografske i video izvještaje.

Evo nekoliko natuknica koje bi vas mogle interesirati. Prva od njih koja je za naše prilike gotovo nečuvena, potaknula me da konačno predstavim ovu vrijednu stranicu. Više potražite sami.

• Mlada misa "ad orientem" u Kalima (na staroslavenskom)
• Blagoslov reverendi
• „Liturgija, Crkva i teologija u teološkoj misli Benedikta XVI.“
• Svjedočanstva dvojice bogoslova: Zoran, Ante.

Gostujući autor - Izvještaj s Mise u Dubrovniku

Prenosim izvještaj s tradicionalne mise u Dubrovniku kako nam ga je Mateo poslao. Pomolite se da ova inicijativa zaživi na dobro Dubrovnika i čitave naše domovine te potakne i svećenike u drugim mjestima Lijepe naše da ponude ovo blago vjernicima. Nekoliko svojih napomena ostavljam za komentare.

***

Ove nedjelje, 17. 7. 2011., u Dubrovniku se, poslije 40 godina, ponovno slavila javna tradicionalna Misa. Istina, nekih privatnih slavlja je bilo i prije, ali jako malo i jako rijetko. U crkvi sv. Nikole od Škara (škvera), staroj crkvi pomoraca, koja se spominje još od 13. stoljeća, ove se nedjelje, na spomendan mog krštenja, još jednom užeglo svijetlo vjere, i ponovno su se iz ormara izvadile prašinom prekrivene misnice.

Što se tiče nas studenata i ministranata, s Tradicijom smo se susreli prvo preko interneta, a zatim u Zagrebu u sv. Martina (pozdravljam sve prijatelje s Mise), i kad smo se vratili doma, u djedovinu míra, slobode i gospara, pohitali smo vratiti našem ljubljenom gradu to neizmjerno blago Svete Crkve Katoličke. Našli smo jednoga mladoga svećenika, župnika u Gružu, fr. Mihaela Maria Tolja OP. Ovaj jako zauzeti mladi svećenik iz naše biskupije dobrostivo se prihvatio toga blaženoga zadatka. On je prepoznao blago Svete Crkve već na studiju u inozemstvu, i mladu je misu služio po starom obredu, u svom orebićkom kraju 2007. godine. Međutim, nije imao mogućnosti dalje nastaviti redovito njegovati to blago sve do sada, kad je Gospodin uslišao njegovu molitvu.

I eto, nakon temeljite pripreme, u nedjelju u 10 sati u Gružu je bila Sveta Misa po dominikanskom obredu, posebnoj varijanti rimskoga obreda koju su koristili oci dominikanci od 13. stoljeća. Prije samoga početka Mise, zazvali smo Duha Svetoga na nas i na sav puk himnom Veni Creator Spiritus, i zatim je svećenik počeo tihu Misu. Ministrirao je Orsat, kojega većina vas zna s tradicionalne Mise u sv. Martina, i koji se nekoliko tjedana posebno pripremao za dominikanski obred. Prema Fr. Augustinu, koji piše blog „Dominican Liturgy“ i koji nam je velikodušno pomogao svojim savjetima i besplatno dao mali dominikanski misal za prevođenje i tiskanje, glavne razlike između rimskoga i dominikanskog obreda su:
1. Umjesto poklecanja u dominikanskom obredu se koriste duboki nakloni pred sredinom oltara, a poklekne se samo na početku i na kraju Mise;
2. Ministrant donosi misal i pali svijeće tek na početku Mise, a odnosi Misal i gasi svijeće kad sa svećenikom odlazi s oltara;
3. Misa počinje Prinosnim molitvama;
4. U molitavama u podnožju oltara nema psalma Judica me;
5. Nikad se ne odgovara na čitanja, osim u Posljednjem Evanđelju, i ne udara se u grudi.
Također, budući da su revizije u dominikanski obred ušle tek 1964. i 1965. godine, prema propisu se koristi oblik koji se koristio 1962. godine, a koji je zapravo u osnovi nepromijenjen od 13. stoljeća, i koji usto sadržava neke zanimljive stare običaje i prakse, npr. korištenje kapuljače kod ulaska i izlaska s oltara, a koji su otad nestali iz rimskoga obreda. Sve to, kao i nenadmašni liturgijski ugled Reda Propovjednika, daje mu izrazitu posebnost i starinu.

U ovom obredu ljudi mogu vidjeti na koji način su se njihovi stari, i cijela Crkva, kroz više od 19 stoljeća obraćali Bogu, gdje se rađalo mnogo zvanja i svetaca, a u narodu bila ukorijenjena čvrsta i nepokolebljiva vjera.

Sljedeća Misa će biti u nedjelju, 31. 7., u 9 sati u crkvi sv. Nikole u Gružu, blizu novog autobusnog kolodvora, adresa Ulica pomoraca 7, i zatim 7.8. u 19 sati.. Za sve koji mogu doći, pratite Obalu Ivana Pavla II. do broja 66 i onda prvim skalinima gore. Za sve obavijesti (kad u nedjelju ima Misa) pođite na stranicu https://sites.google.com/site/tradicionalnamisadubrovnik/ (na engl: https://sites.google.com/site/traditionalmassdubrovnik/)

Njegova Svetost, papa Urban VIII., rekao je za Dubrovnik – „tu jaku tvrđavu vjere, učvršćenu legijama anđela i krjepostima građana, stavio je Gospod vojskâ u dobar čas na prag dušmanima vjere.“ Kao što sam saznao na hodočašću u Vječni Grad od dominikanca i povjesničara fr. Stjepana Krasića, kad se uzme u obzir omjer broja crkava u odnosu na površinu i broj stanovnika, u Dubrovniku (Starom Gradu) ima najveći broj crkvica na svijetu, mislim oko 40 (na drugom mjestu je Rim). Prikladno je da u takvom gradu i regiji, koje je vjera izgradila i sačuvala, ostane i živi spomenik te vjere.

Pod zaštitom dominikanca i uistinu velikoga pape sv. Pija V., čijim imenom ćemo krstiti buduće društvo vjernika, pod moćnim zagovorom Gospe od Porata, pod blagom rukom Svetoga Vlaha, mučenika i biskupa, obranitelja dubrovačkoga, blaženoga Iva Dominicija OP, nadbiskupa dubrovačkoga, i svih zaštitnika naše biskupije, posvećujemo ovu, ako Bog da, redovitu tradicionalnu Misu kao što je Senat Dubrovačke Republike 1301. posvetio izgradnju dominikanskog samostana u Gradu, „za spas, obranu i sigurnost čitavoga grada Dubrovnika“.

Mateo.

***

DODANO 19.7. u 16:45 - Na zamolbu autora neke sitnice su izmjenjene. Obratite pažnju na termine misa!

Nekoliko slika iz Dubrovnika

Dok čekamo detaljniji izvještaj i eventualne najave za buduće mise (),evo vrlo kratke vijesti sa stranice župe svetog Križa u Gružu kojoj pripada i crkva svetog Nikole. Ondje ćete naći i još nekoliko fotografija.

Na traženje skupine vjernika (uglavnom studenata) privrženih ranijoj liturgijskoj tradiciji za slavljenjem sv. Mise po izvanrednom obliku rimske liturgije ('forma extraordinaria'), župnik župe sv. Križa u Gružu fr. Mihael Mario Tolj OP celebrirao je u nedjelju 17. srpnja 2011. u 10 sati u crkvi sv. Nikole na Kantafigu tihu misu po dominikanskom obredu (iuxta ritum Ordinis Praedicatorum).

Tradicionalna latinska misa u Dubrovniku ove nedjelje

Izvrsna vijest:

Prva tradicionalna Misa u Dubrovniku bit će ove nedjelje 17. srpnja u 10 h u crkvi sv. Nikole na Kantafigu, u Gružu, po dominikanskom obredu, služit će fra Mihael Mario Tolj, župnik iz Gruža. 

Sve daljnje obavijesti i izvještaje objavit ćemo čim ih dobijemo.

Nema tradicionalne mise 17.07. / Gregorijansko pjevanje - seminar

Prenosim sa mailing liste Tradicionalna Misa za one koji se još nisu pretplatili na nju.

Nažalost, ni ove nedjelje 17.07.2011. neće biti tradicionalne latinske mise u crkvi svetog Martina u Zagrebu. Na pismo poslano prije mjesec dana Nadbiskupskom duhovnom stolu nije odgovoreno, a nije se našao ni svećenik koji bi mogao/htio/smio služiti tradicionalnu misu.

U nedjelju 24. srpnja 2011. misa bi se trebala redovito nastaviti.

---

Društvo za promicanje tradicionalne Mise "Benedictus" kako je već najavljivano organizira seminar o gregorijanskom pjevanju. Seminar će voditi gospodin Ivan Kovačić koji je pjevao na prvoj tradicionalnoj misi u crkvi svetog Martina u veljači ove godine, a inače pjeva na
misi svake nedjelje u Švedskoj.

Seminar će se održati u srijedu 20. srpnja i četvrtak 21. srpnja, te eventualno petak 22. srpnja ako bude želje i potrebe. Seminar će biti u večernjim satima s početkom prvoga dana u srijedu 20.7.2011. oko 17:30. Mjesto održavanja je privatni prostor u zapadnom dijelu grada Zagreba. Broj mjesta je ograničen. Sudjelovanje je besplatno. Pozivamo vas da se što prije prijavite uz napomenu da je na adresu drustvobenedictus@gmail.com potrebno poslati:

Ime:
Prezime:
E-mail adresa:
Jeste li član Društva Benedictus?
Hoćete li sigurno doći na seminar i to oba dana?
Iz glazbe znam...
Želio/željela bih znati više o...

Nakon prijave dobit ćete daljnje obavijesti.
Javite se što prije jer je ostalo još manje od tjedan dana do početka!

Sutra (10.7.2011.) nema tradicionalne mise u Zagrebu

Obavijest:

S obzirom da je svećenik koji redovito služi tradicionalnu svetu misu
u crkvi sv. Martina u Zagrebu na putovanju, ove nedjelje (10.7.2011.)
neće biti tradicionalne latinske mise u 11:30 sati.
O održavanju mise iduće nedjelje (17.7.2011.) bit ćete obaviješteni
tijekom sljedećeg tjedna.
U nedjelju 24. srpnja 2011. misa bi se trebala redovito nastaviti.

Sv. Ćirile i Metode, molite za nas i čitatelje bloga!

Iz starog misala:

Iz novog:

Sveti Toma, moli i dalje za nas!

Iako prošlih godina više obilježavam imendan na blagdan svetog Tome Apostola prema starom kalendaru 21. prosinca, ipak je red da se i danas kada ga častimo po novom kalendaru prisjetim ovog svetca.

Možda se možete pomoliti svetom Tomi da nam pomogne oko tradicionalne mise u sv. Martinu.
Usput, hvala svima na čestitkama.