Idući korak u peticiji

Prenosim obavijest sa stranice peticije za tradicionalnu misu u Zagrebu:

S obzirom da u dva mjeseca od kada je peticija poslana na dvije crkve u Zagrebu nije stigao nikakav odgovor, kopija peticije bit će poslana u utorak 8.9.2009. na Nadbiskupski duhovni stol. To je u skladu s čl. 7 motuproprija Summorum Pontificum.
O eventualnim odgovorima bit ćete pravovremeno obaviješteni.

Najbolja pomoć ovom cilju je molitvena.

Nedjeljna blog preporuka 24

Vjerojatno ste primjetili da se s lijeve strane pojavio popis blogova u kojemu je većina do sada predstavljenih blogova, a ima ih i nekoliko koje još nisam spomenuo.

Danas vas upućujem na tri bloga:

Le Salon Beige (ime zvuči jednako i na hrvatskom) je francuski blog koji pišu katolički laici o svakodnevnim vijestima, posebno vezanima uz bioetička pitanja, ali i općenito katoličku kulturu, baštinu i događanja u Francuskoj i drugim frankofonim područjima.

Messainlatino.it (misa na latinskom) je talijanski blog koji donosi vijesti i komentare vezane uz tradiciju Crkve, te prati širenje tradicionalne mise i implementaciju motuproprija u Italiji.

Nowy Ruch Liturgiczny (Novi Liturgijski Pokret) je poljski blog koji, kao što mu i ime kaže, ima uzora u poznatom blogu New Liturgical Movement s kojim smo i otpočeli ove naše nedjeljne preporuke. Vjerno prati liturgijsku tematiku i uz prijevode s drugih blogova, donosi i originalne članke.


Možda je dobro spomenuti da za prijevod ovih blogova na jezik po izboru možete koristiti uslugu Google Translatea. Samo unesete adresu stranice, izvorni i krajnji jezik i imat ćete radnu verziju prijevoda koja vam može pomoći da razumijete tekstove koji vam se učine zanimljivim.

Gostujući autor - Magister Mathias: O molitvi

Ponovno vam donosimo jedan tekst koji je napisao naš "vanjski suradnik" Ivan Kovačić, o kojem sam nešto više napisao u uvodu prije njegovog članka o gregorijanskoj glazbi.

Ovaj puta Ivan je preveo izvadak iz jednog djela Magistera Mathiasa. Malo ljudi je uopće čulo za ovog teologa, a kako ni sam nisam donedavno za njega znao, stavio sam najprije kratki životopis iz predgovora Objava svete Brigite Švedske, točnije ove knjige. Inače znatan dio objava sv. Brigite možete naći preveden s latinskog na engleski ovdje (zip datoteka), a nešto malo ima i na hrvatskom. Nakon životopisa slijedi nekoliko ulomaka iz Brigitinih objava u kojima i sam Gospodin vrlo pohvalno govori o Magisteru Mathiasu, pa vjerujem da će vas i to potaknuti da pročitate kratki tekst o molitvi koji nam je Ivan pripremio.

***

Tijekom ranih godina poziva sv. Brigite, njezin duhovnik bio je Magister Mathias Övidi (c. 1300 – c. 1350), kanonik katedrale u Linköpingu, koji je bio plodan pisac i teolog s europskim ugledom za kojeg se govorilo da ima dar „razlučivanja duhova“. Njegova dva priručnika o umjetnosti poezije, Poetria i Testa nucis, pokazuju širinu njegovog znanja u humanističkoj tradiciji. Najznačajnije njegovo djelo koje je sačuvano samo u ulomcima je abecedna konkordancija Biblije poznata pod nazivom Alphabetum distinccionum. Drugo njegovo djelo je Homo conditus, teološki priručnik namijenjen propovjednicima, a dopunjuje ga Copia exemplorum, pastoralni priručnik koji sadrži homiletske primjere. Vjerojatno najoriginalnije njegovo djelo je Exposicio super apocalypsim koje daje doslovno i duhovno razlaganje knjige Otkrivenja. Mathias je bio tradicionalist koji je naglašavao biblijske studije kao osnovu teologije i učeni teolog koji je s nepovjerenjem gledao skolastičko argumentiranje logičkim komadanjem. Možda se intelektualno borio s nekim novim učenjima i kontroverzama koje su dominirale suvremenim kontinentalnim teološkim raspravama i Brigita daje naslutiti da je prošao kroz osobnu borbu vjere u jednom dijelu života kada se suočio s heretičkim demonima koji su tvrdili „Mi smo istina.“ Savjetovala ga je da u dvojbi uvijek „Propovijeda postojano.“

Mathias je mogao biti Brigitin ispovjednik tijekom njezinog braka i navodi ga se kao osobu kojoj se, kako joj je rečeno u njezinoj viziji „poziva“, trebala obratiti. Napisao je snažnu obranu njezinog vidjeličkog poziva i javno je potvrdio njezinu novu ulogu proroka i vidioca u svom proslovu koji prethodi prvoj knjizi Brigitinih objava, poznatom po početnim riječima, Stupor et mirabilia. Izgleda da je po Brigiti tražio i božansko znanje dok je pisao svoje komentare o knjizi Otkrivenja, pitavši je za duhovno znanje kada će doći Antikrist i je li knjigu Otkrivenja uistinu napisao sv. Ivan jer „su mnogi tvrdili suprotno“. Krajem 1340-ih njihov odnos nije više bio tako blizak. Prema predaji, sudjelovao je u križarskoj vojni kralja Magnusa Erikssona na istočni Baltik i umro je ubrzo nakon toga, možda od crne smrti (kuge) oko g. 1350.

***

Iz objava sv. Brigite:

„Zadrži pravu vjeru koju ćeš naučiti po onome koji je iskusio u sebi bitku među dvaju duhova – duha laži i duha istine – i mojom pomoću pobijedio.“
(1. knjiga, 3. poglavlje)

Tada Krist reče svojoj zaručnici: „Pogledaj, kćeri, kako je veliki utjecaj u čovjeku ne samo od zloće đavlove, nego također od iskrivljene savjesti! A to se događa jer se ne bori protiv napasti kako bi trebao. Ali magister (učitelj) kojeg poznaješ nije tako činio. Uistinu, Duh je u njega utonuo, kušajući ga do te mjere da se činilo kako sve hereze stoje pred njim i jednim ustima govore: 'Mi smo istina'; ali on se nije uzdao u svoje misli i nije razmišljao ponad sebe. Zbog toga je izbavljen i postao je pun znanja u svemu od 'U početku' do 'Alfa i Omega': upravo kako mu je obećano.“
(5. knjiga, 16. ispitivanje, 3. pitanje)

On je bio svet čovjek velike duhovne snage i u riječi i u djelu. Kada je umro u Švedskoj, Kristova zaručnica (sv. Brigita) živjela je u Rimu. Dok se molila, čula je glas koji joj je govorio u duhu: „Sretan li si, Magistre Mathias, jer ti je kruna pripravljena u nebu! Dođi sada mudrosti kojoj nikad neće biti kraja!“
(Objašnjenje na kraju 1. knjiga, 3. poglavlje)

***

O molitvi, kako ju treba vršiti i što uzrokuje

Molitva nije ništa drugo doli molba osjetila prema Bogu u poniznosti i pouzdanju da ćemo zadobiti ono što nam koristi. Prozbena molitva treba imati tri pratitelja: poniznost da se podložimo Bogu na svaki mogući način, pouzdanje da ćemo zadobiti što ištemo od Boga zbog njegova milosrđa, a ne naših napora i ustrajnost da se trajno u prikladnim trenutcima vraćamo istome.

Molitva bez poniznosti više dodijava nego ugađa Bogu. Oholo srce nije se još obratilo Bogu iako se čini da usta mole i zato je pisano: Tad vapiju, al' on ne odgovara poradi oholosti zlikovaca (Job 35,12). Na taj se način farizej molio u hramu: Hvala ti što nisam kao ostali ljudi (Lk 18,11). Jer je vapio u oholosti, nije zavrijedio da mu molitve budu uslišane, iako je činio djela pravednika, posteći i dajući desetinu.

Onaj koji se trudi ugoditi Bogu, ne smije imati namjeru ugađati sebi. Farizej je bio zadovoljan samim sobom i dobrim djelima što ih je učinio, kao da su njegova, i zato se nije mogao svidjeti Bogu. Grešan se čovjek treba, dakle, trsiti da bude neugodan sebi da bi ugodio Bogu. To je poniznost: ni biti zadovoljan zlom, jer je od nas samih (a ovo je najgore, hvastati se vlastitim zlodjelima) ni hvaliti samoga sebe dobrom je naše, nego jer je Božje. Tko se hvali, u Gospodu neka se hvali. (1 Kor 1,31).

No ne smije nedostajati ni nada ni pouzdanje da će Bog čuti našu molitvu. Nerazborito se moli tko nema ufanja da će Bog čuti. Onaj koji se ne uzda u Božju dobrotu nije dostojan iskusiti kako Bog pokazuje svoju milost prema njemu. Kako ćeš očajavati da ti neće čuti molitve ako razmatraš Božju dobrotu? Ni veličina grijeha ni nedostatnost napora ne mogu zatvori uho milosrdnog Oca spram onih koji okreću svoju volju k njemu.

Samo bi škodljivost tražene stvari mogla zapriječiti brižnoga Oca da usliši one koji se mole u dobroj volji. Zbog toga čak ni Pavlova molitva nije bila uslišana (2 Kor 12,8). Molitve onih koji se u dobroj volji mole za beskorisne stvari bit će uslišane u njihovim čežnjama boljim stvarima od onih za koje se sami mogu moliti kao što je pisano: Gospod je čuo čežnju siromašnih (usp. Ps 10,17). Nije rečeno da je čuo njihovu molitvu, već njihovu čežnju. Dobra volja ima dobru čežnju (čak i kad se onaj tko ne zna kako moliti moli za krive stvari). Stoga neka nitko ne kaže: "Ne umijem moliti tako da bih bio dostojan da budem uslišan", jer ako moliš s dobrom voljom, onda će se brižni Otac pobrinuti da primiš, ne ono što išteš, već ono što ti koristi. On ne misli prvenstveno o tvojim naporima u molitvi, nego o tvom stavu. Kada David reče: Gospod je čuo čežnju siromašnih, doda: Uho prikloni pripravnosti njihovih srca.

Da, s kojim pouzdanjem bi oni koji su siromašni duhom - a to znači ponizni - trebali iznijeti svoje čežnje. Još nisu ni počeli moliti i odmah se pripravljaju da čeznu tako da budu uslišani. Kad se dakle oni pripravljaju da budu uslišani, ne bi li i oni koji se već mole trebali biti uslišani? To je obećanje Božje po drugom proroku kada kaže: Prije nego me zazovu, ja ću im se odazvat'; još će govoriti, a ja ću ih već uslišiti (Iz 65,24).

Zato nemoj biti nepovjerljiv prema onome tko je tako voljan da usliša, čak i ako su grijesi mnogi i sramotni. David, koji se učinio krivim mnogim velikim grijesima, nije se molio, nego ispovjedio, kada kaza: Sagriješio sam protiv Gospodina (2 Sam 12,13), i odmah je čuo: Gospodin ti oprašta tvoj grijeh (2 Sam 12,13). Razbojnik na križu molio se jednom jedinom rečenicom kad je govorio o svojim brojnim grijesima: Sjeti me se kada dođeš u kraljevstvo svoje. (Lk 23,42). I smjesta je čuo Kristov odgovor: Još danas ćeš biti sa mnom u raju! (Lk 23,43). O Mariji Magdaleni nigdje ne piše da je išta molila, samo da je plakala zbog svojih sramotnih grijeha, i primila je odgovor: Oprošteni su ti grijesi, idi u miru (Lk 7,50).

Ali molitva mora biti ustrajanje u stvari kroz mjesto i vrijeme. A takva i jest ako uistinu dolazi od dobre volje. Za ono se molimo ustrajno, što žudno priželjkujemo. No ako prestanemo priželjkivati, zaboravljamo se i moliti.

Molitva mora prvenstveno biti ustrajna tako da um onoga tko se moli bude blizak Bogu, i uslišanje molitve postaje sve djelotvornije što se um više prinosi Bogu. Zato je pisano u poslanici Jakovljevoj: Mnogo može žarka molitva pravednikova (Jak 5,16). Da, čak i molitva nepravednoga često djeluje ako ustrajno teži za spasenjem. To je razlog zašto Gospodin kaže o onome tko je došao u nezgodan čas i molio uporno: Ako i ne ustane da mu dadne zato što mu je prijatelj, ustat će i dati mu što god treba zbog njegove bezočnosti (Lk 11,8). A Bog Otac uistinu daje onome tko moli ustrajno čak i ako toga nije dostojan jer mu molitva nije sasvim opravdana.

Brojevi

Postoje ljudi koji mrze Crkvu.
Biskup Fulton Sheen je rekao da nema više od 100 ljudi koji mrze Katoličku Crkvu, ali imaju milijuni ljudi koji mrze ono što oni smatraju da Katolička Crkva jest.
Vjerojatno bi se danas moglo naći i više od 100 ljudi, ali poanta ostaje ista, većina ljudi koji mrze Crkvu ili osjećaju animozitet prema njoj, zasnivaju to na nekim svojim predođbama koje su počesto stvorene iz medija.
Neki od tih ljudi su moji poznanici, pa se nisam začudio kada je jedan od njih kao jedan od glavnih načina za izlaz iz krize naveo rezanje državne potrošnje kroz smanjivanje naknada kleru. Iz načina na koji je to nekoliko puta ponovio bilo je više nego jasno da taj svoj "ekonomski program" ne temelji ni na kakvim brojkama, već na poluinformacijama izvađenim iz konteksta i začinjenim antikršćanskim stavom.
Neovisno o tome, zainteresiralo me koliko je to točno "potrošnja" Crkve u proračunu?

Dakle, kao što na stranici ministarstva financija jasno piše, državni proračun Republike Hrvatske za 2009. godinu iznosi 123,4 milijarde kuna poslovnih rashoda i 3,6 milijardi kuna rashoda za nabavu nefinancijske imovine, sve u svemu od oka 127 milijardi kuna. Planirani proračunski deficit je bio 2,4 milijardice, a u prvih osam mjeseci smo došli do otprilike 9,3 milijardi.
Okej, nešto definitivno treba rezati.
U stavci 1056 nalazimo slijedeću točku u kojoj su naknade koje država daje Crkvi
A539026 MEĐUNARODNI SPORAZUM - SVETA STOLICA I RH 283.000.000
No, moramo imati na umu da su naši hrvatski biskupi odlučili odreći se 50 milijuna kuna od ove svote čime dolazimo do 233 milijuna kuna.
Tih 233 milijuna predstavlja manje od 0,2% cjelokupnog proračuna. Ako uzmemo da je u Hrvatskoj cca 80% stanovništva katoličke vjere (premda se u zadnjem popisu značajno više izjasnilo katolikom), dolazimo do iznosa od otprilike 5 kn mjesečno koje svaki katolik plaća za Crkvu u Hrvatskoj. To bi vam došlo kao da svome župniku kupite jedan jeftiniji sladoled mjesečno, recimo Kontiki.
Ukoliko mislite da je 80% katolika u Hrvatskoj još uvijek previše, ajmo probati sa 50% stanovništva, u kojem slučaju bi svaki katolik plaćao 8 kuna mjesečno, to nije niti za kornet od čokolade.
Naravno, ne treba zaboraviti da velik dio toga novca odlazi u karitativne svrhe...
I sad će meni netko pričati priče o tome kako treba ukinuti "pare kleru"???
Neću niti ulaziti u detalje gdje bi se sve moglo puno pametnije i bolje uštedjeti, to je tema bez kraja...
I za kraj, ono što želim reći je da ako netko zbog bilo kojeg razloga ne želi svome župniku kupiti sladoled, samo neka se javi na mail sa lijeve strane, ja ću vrlo rado uskočiti!

Pravila angažmana

Neki dan sam ponovno naišao na jedan stariji tekst Father Z-a pod naslovom:
Fr. Z’s 5 Rules of Engagement for after the Motu Proprio is released
ili u slobodnom prijevodu "Pater Z-jevih 5 pravila angažmana nakon izdavanja Motu Propria". Ponovno sam se podsjetio kako su to dobra i konkretna uputstva za katolike privržene tradiciji. Također, razmišljajući o vremenu kada će tradicionalna misa postati redovita i u Hrvatskoj (a postat će sigurno, pitanje je samo prije ili malo poslije), osjetio sam se ponukan objaviti ih i na našem blogu u modificiranom Googleovom prijevodu i s mojim naglascima:

1) Radujte se, jer je naš liturgijski život obogaćen, ne zato što smo "mi pobijedili". Svatko pobjeđuje kada je obogaćen život Crkve.

2) Nemojte se šepuriti. Budimo ljubazni prema onima koji u prošlosti nisu bili ljubazni prema našim "legitimnim čežnjama".

3) Pokažite pravu kršćansku radost. Ako želite privući ljude onome što vam daje toliko utjehe i sreće, budite susretljivi i radosni. Izbjegavajte gorčinu koju su neki od tradicionalista nažalost osjećali toliko dugo.

4) Budite uključeni u cijelokupni život svoje župe, posebno u djela milosrđa koja se u njoj organiziraju. Ako želite da cjelokupna Crkva ima koristi od upotrebe starije liturgije, onda vi koji ste oblikovani starijim oblikom mise trebate biti na korist cijeloj Crkvi u konkretnim okolnostima.

5) Ako se dokumentom ne kaže sve čemu smo se mogli nadati, ne žalite se kao cvilidreta. Govorite manje o našim pravima i o onome što smo zaslužili ili o onome kako je trebalo biti, kao da smo mi svoji vlastiti mali pape, a više o našoj zahvalnosti, zahvalnosti, zahvalnosti za ono što nam Bog daje.

Nedjeljna blog preporuka 23

Blog Ask Sister Mary Martha (Pitajte sestru Mariju Martu) na komičan način iznosi događaje iz života jedne časne sestre i njezine odgovore na pitanja koja joj postavljaju čitatelji. Ako želite vidjeti kakva je koncepcija bloga mislim da je najbolje pogledati fotografiju (koja nije njezina) i opis s tog bloga:

Life is tough. But Nuns are tougher. If you need helpful advice just Ask Sister Mary Martha. She'll help you. Just don't expect any sympathy.

Ako imate malo smisla za humor, vjerujem da će vas barem neki od njezinih postova nasmijati. Iako ne treba sitničariti kod takvog tipa pisanja (jer sestra koristi različita sredstva poput ironije ili preuveličavanja da bi naglasila svoju poantu), ipak mislim da je većina odgovora koje ova časna sestra daje u skladu s katoličkim naukom.

O zakonima i ljudima

SDP u današnjem Večernjaku kaže da smo umjetnom oplodnjom dosad dobili grad veličine Makarske...

...a abortusom smo od '93 (izg)ubili Makarsku i Osijek...

Nedjeljna blog preporuka 22

Krajnje je vrijeme da ukratko predstavim i blog pod nazivom Catholic Church Conservation (Očuvanje Katoličke Crkve) čiji je autor Chris Gillibrand. Blog se uglavnom bavi negativnim pojavama u modernoj Crkvi kao što su liturgijske zloporabe, heretička učenja i praksa, modernističke arhitektonske rugobe i slično za što, na žalost, ima i više nego dovoljno primjera, posebno u Nizozemskoj, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Austriji. Između ovih žalosnih postova, nalaze se zanimljivi postovi vezani uz manje poznate (barem meni) crtice iz pobožnosti i povijesti koje dođu kao predah i ohrabrenje.

Ja mislim da je najvredniji dio ovog bloga upravo dokumentiranje različitih negativnosti koje proizlaze iz krivog shvaćanja sv. mise, svećeničkog reda, posvećenog života itd. Iako su ključne riječi nepotpuno pridružene postovima, ipak vam predlažem da pogledate npr. liturgical abuse, priestess ili Linz.

Gostujući autor - Gregorijanska glazba

Posebno mi je drago da po prvi puta imamo na ovom blogu gosta koji je pripremio kratki, ali sadržajni tekst o gregorijanskoj glazbi. Pozivam i ostale čitatelje našeg bloga da nam se jave ako bi željeli napisati nešto što je bliže ili dalje vezano uz tematiku ovog bloga.

***

Pisac teksta koji donosim u nastavku je Ivan Kovačić, Hrvat koji se rodio (prije 34 godine) i živi u Švedskoj. Ivan je vrlo dobar poznavatelj hrvatske narodne glazbe i tamburaš, ali i ekspert u gregorijanskoj glazbi. Svake nedjelje i blagdana pjeva na misi u Göteborgu, gdje živi. Budući da je nedavno bio u posjetu Hrvatskoj, mogao sam se i sam uživo uvjeriti kako lijepo i profesionalno zvuči njegovo pjevanje. Za vas sam odabrao dvije pjesme s CD-a koji mi je poklonio, a u budućnosti možete očekivati više:

Kyrie (Lux et Origo)

Sanctus (Orbis Factor)

Ukoliko imate kakvih pitanja za Ivana, možete ih napisati u komentarima ovog posta, a ako ga želite kontaktirati, javite se na našu email adresu tomablizanac na gmail.com, pa ću vas povezati.

S obzirom na učmalo stanje u Hrvatskoj u pogledu očuvanja i vrednovanja tradicionalne katoličke baštine, a pogotovo liturgije koja ju je oblikovala i nadahnjivala, možemo se utemeljeno nadati da će Hrvati koji su upoznali i zavoljeli tradicionalnu misu u inozemstvu presudno utjecati na njezin povratak u domovinu.

Slijedi Ivanov tekst.

***

Gregorijanska glazba i njezina ljepota
Uzeo sam priliku da pišem o gregorijanskoj glazbi. Mnogi ljudi obožavaju tu glazbu, ne samo kršćani nego i ljudi koji nisu pobožni ili ne žive nekakav aktivan kršćanski život. Uživaju u njezinoj sposobnosti da smiri tijelo i dušu.
Nemam danas namjeru opisivati tu glazbu iz neke povijesne ili drugih teoretskih perspektiva gdje bi koristio tešku terminologiju, nego sam odlučio pisati o njezinoj ljepotu i kako biste se mogli dubinski upoznati s tom glazbom. Također bih želio pokazati kako bi se moglo bolje razumjeti njezinu veličanstvenost i kako nam ta glazba može dati još veće poštovanje prema Bogu.

Gregorijanska glazba se najčešće koristi za molitvu
Svatko tko ima neku gregorijansku pjesmaricu (npr. Liber Usualis) ili snimku takve glazbe brzo će primjetiti da se tekstovi često razlikuju od onih crkvenih pjesama iz kasnijih vremena. Tekstovi iz gregorijanske glazbe često su molitve ili citati iz Biblije. Naravno, i u srednjem vijeku su postojale crkvene pjesme koje, kao i danas, slave Boga, ali te pjesme rijetko će se naći u gregorijanskim pjesmaricama. Kada se pjeva pjesme iz Libera Usualisa, posebno je važno na umu imati da se radi o molitvama. Tek tada se može bolje razumjeti tu glazbu.

Gregorijanska glazba nam pomaže razmatrati o Božjoj veličanstvenosti
Vjerojatno nije nikakva novost reći da se katolici razlikuju od mnogih drugih kršćanskih grupa i po tome što često razmatramo božanske misterije. Kada molimo krunicu razmatramo neke događaj iz života Isusa Krista i Gospe, npr. Isusovo rođenje. Kroz duhovne vježbe razmatramo događaje iz Biblije.
Na ovaj način funkcionira također i gregorijanska glazba. Ta glazba hoće da se zaustavimo u pojedinim rečenicama ili riječima. Glazba želi da sebi damo vremena za promatranje njezine sadržajnosti. Zdravo Kraljice je jedna predivna molitva koja se često kod nas moli. Koliko dugo traje izmoliti tu molitvu? Većini ljudi treba vjerojatno manje od 20 sekundi. Veličanstvenost koju posjeduje gregorijanska glazba nam daje mogućnost da produžimo tu molitvu na 4-5 minuta! Svatko tko ima snimku s nekom gregorijanskom glazbom sigurno je primjetio da često nema puno teksta u pjesmama. Obična pjesma često nema više od par rečenica, a glazba može potrajati 5-6 minuta. U tome i leži njezina snaga. Kada iz ove perspektive gledamo na tu glazbu, postaje razumljivo kako nam glazba na svoj poseban način može pomoći da promatramo Božju veličanstvenost.
Vjerojatno ste primjetili da pjevači često produže vokal u sredini ili na kraju riječi ornamentacijama. Mnogi ljudi pogrešno misle da se tu radi o virtuoznosti pjevača koji su ostavljali svoj povijesni trag u glazbi. Nije u gregorijanskoj glazbi cilj da pjevač svojim ornamentacijama pokaže slušateljima kakav je virtuoz, nego pjesma želi da se mi zaustavimo oko određene riječi i da uz meditaciju promatramo tekst; da nam uđe kroz uho, kroz mozak i da nam se usadi u srcu.

Dajte sebi priliku bolje upoznati gregorijansku glazbu
Mnogi od nas redovito čitaju Bibliju ili drugu duhovnu literaturu. Ja bih vam želio predložiti da neki put to pokušate raditi uz pomoć gregorijanske glazbe. Umjesto da čitate neku duhovnu knjigu, ja vam predlažem da na miru sjednete i uključite CD s gregorijanskom glazbom. Dajte si vremena da na miru pratite tekst uz tu predivnu glazbu.
Eto, da bi vam bilo malo jednostavnije, dodao sam dva linka s Youtubea: Introit: Dominus dixit ad me i Communio: In splendoribus sanctorum:
http://www.youtube.com/watch?v=xFzgfCzfSQg
http://www.youtube.com/watch?v=HswNka-jXU8

Obje pjesme su stari napjevi iz vremena Grgura Velikoga i još uvijek se te tekstove obavezno čita ili pjeva uz tridentinsku misu na Badnjak uz ponoćnu misu. Poslušajte pažljivo tih nekoliko rečenica što se pjeva. Kada sposobni pjevači prave ornamentacije, zastanite i vi i dajte si vremena da te divne riječi uđu u vaše srcu. Ako na ovaj način budete slušali glazbu, ja vam garantiram da ste na putu da se upoznate sa starom gregorijanskom glazbom bolje, nego da ste pročitali bilo koju knjigu o toj temi.
Evo vam i teksta i prijevoda ovih dvaju pjesama koje sam vam stavio za primjer:

Introit: Dominus dixit ad me
Dominus dixit ad me, filius meus es tu, ego hodie genui te.
Vers: Quare fremuerunt gentes et populi meditate sunt inania?
Gloria patri et filio et spiritui sancto, sicut erat in principio et nunc et simper et in secula seculorum amen.

Gospodin mi reče: ti si sin moj, danas te rodih.
Redak: Zašto se bune narodi, zašto puci ludosti snuju?
Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Kako bijaše na početku, tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

Communio: In splendoribus sanctorum
In splendoribus sanctorum ex utero ante luciferum genui te.
Gloria patri et filio et spiritui sancto, sicut erat in principio et nunc et simper et in secula seculorum, amen.

U svetom sjaju, iz utrobe prije Danice, rodih te.
Slava Ocu…

Sveto i veliko

Velečasnog Tima Finigana i njegov blog Hermeneutic of Continuity predstavio sam još davno u rubrici nedjeljnih blog preporuka. U tom predstavljanju možete pročitati više i pronaći različite linkove objašnjenja.

Ovaj post ima isključivo jedan cilj: potaknuti vas da pročitate esej p. Finigana pod nazivom Sacred and Great (pdf file). To je definitivno jedna od najboljih apologija za uvođenje tradicionalne liturgije u župu i razjašnjenje zabluda koje bi mogle dovesti do protivljenja tomu. S obzirom da će sigurno, uz Božju pomoć, u budućnosti i u Hrvatskoj postojati mogućnost suživota izvanrednog i redovitog oblika rimskog obreda, ovu knjižicu bilo bi dobro u doglednoj budućnosti i prevesti. Odvojite neko vrijeme i pročitajte Sacred and Great.

Kratki citat iz predgovora:

In recent weeks, some parishioners have shared with me by email their concern, their sadness and their anger at the celebration of the traditional Liturgy in our parish. Others have communicated their concern, their sadness and their anger that people should question the use of traditional Liturgy in our parish. Many parishioners not involved in this exchange and with no strong views either way have been baffled by the whole business.

Nedjeljna blog preporuka 21

Blog In the Light of the Law (U svjetlu zakona) piše prof. dr. Edward Peters koji je stručnjak u kanonskom pravu. Na svome blogu promatra teme koje se pojavljuju u katoličkoj crkvi i analizira ih s aspekta kanonskog prava. Vrlo često ispravlja krive pojmove i ideje koje ljudi (uključujući i svećenike, pa čak i neke biskupe) imaju o crkvenom pravu. Njegovi postovi su vrlo pouzdani i ondje možete naći razjašnjenja mnogih događaja koje svjetski mediji obično krivo prenesu i protumače.
Možda je zanimljivo spomenuti da je Edward Peters otac Thomasa Petersa koji vodi blog American Papist koji je predstavljen u ovoj rubrici kao NBP 12.

Uznesenje BDM na Nebo

O blažena, o prislavna, o presvitla svrhu vsih blaženih,
Bogom živim uzvišena, vsimi božjimi dari urešena.
O prislavna prije vsega vika, Bogom živim zbrana,
O umiljena divo Marije!

(iz Šibenske molitve)