 |
| Nedjelja Gaudete, 3. nedjelja došašća 2018. |
Prenosim s google grupe Tradicionalna Misa.
Tradicionalna latinska misa (zornica) bit će u crkvi Krista Kralja na Mirogoju služena u četvrtak 20. prosinca 2018. u 6,30 sati ujutro.
***
Upute za narudžbu tradicionalnog liturgijskog kalendara za 2019. godinu naći ćete ovdje. U slučaju da vam je stranica privremeno nedostupna (kao meni trenutno), sva objašnjenja možete pročitati ovdje. Kalendare možete kupiti poslije tradicionalnih misa na Mirogoju ili naručiti preko emaila ili facebooka.
"Mise zornice su dio adventske tradicije i slave se na čast Blažene Djevice Marije, pa stoga svećenik nosi bijelo ruho umjesto ljubičastog. U novom obredu Mise zornice su obične Mise toga dana, s tom iznimkom da se slave rano ujutro. Međutim, u tradicionalnom obredu Mise zornice imaju vlastiti misni obrazac."
OdgovoriIzbrišiNije li to zapravo germanski običaj kojega kod nas nekada nije bilo (kao ni i drugim zemljama; također, takva misa mora biti pjevana)?
Ne znam kada se taj obicaj prosirio po sjevernim krajevima Hrvatske, ali sigurno je bio prisutan i obljubljen puno prije koncila. Rorate misa po naravi treba biti sto svecanija jer to i narod ocekuje, sigurno s adventskim pjesmama (sumnjam da se i prije po zupama pjevao gregorijanski ordinarij i proprij).
IzbrišiKod nas su se služile uvijek zornice, ali su to bile rane mise po misnom obrascu dana i ne samo pod svijećama (kao što je još običaj u NO). Misa samo pod svijećama i s Gospinim obrascem (uvjet je također da mora biti Missa cantata) - Rorate misa - je germanski običaj kojega prije kod nas nije bilo (kao ni u drugim zemljama).
Izbrišihttps://rorate-caeli.blogspot.com/2014/12/rorate-mass-at-fssp-european-seminary.html
Odakle vam te informacije? U Kniewaldovoj Liturgici te od starijih ljudi sam cuo drugacije. I u lekcionaru pod Zornica stoje samo citanja mise Rorate.
IzbrišiSto se tice toga je li samo pod svijecama, sigurno ako odemo malo dalje u proslost nije ni moglo biti drugacije.
Molim vas da se potpisujete.
Da ja odgovorim anonimnom čitatelju. Obrazac za misu "Rorate" nalazimo već u starim zagrebačkim misalima: npr. u Misalu Jurja iz Topuskog (1495.) i Misalu zagrebačke crkve iz 1511.
OdgovoriIzbrišiPrema tome, služenje zornica po obrascu mise "Rorate" zaista je stoljetna tradicija u Hrvatskoj.
Antiliberal
Mislim da anonimac ne nijece da je taj obrazac u misalu, nego kaze da se to koristilo samo subotom, a ostalim danima u tjednu da se sluzila misa od prethodne nedjelje u ljubicastom.
IzbrišiU svakom misalu nalazi se Misa s. Mariae in sabbato za dosasce, sto ne znaci da se svugdje sluzila tzv. Rorate misa kroz tjedan kako je to obicaj u njemackom govornom području (sto je ocita cinjenica i zato je FSSP trazio gore navedeno dopustenje). U svakom slučaju, sigurno je da se mora raditi o Missa cantata, a ne samo tihoj misi s puckim pjesmama. Oprostite na smetnji, htio sam samo postaviti kritičko pitanje.
OdgovoriIzbrišiTesko je komunicirati kad ne zelite ispuniti cak ni vrlo jednostavnu molbu da se potpisete, a o odgovoru na postavljena pitanja da i ne govorim. Navodim jos jednom.
IzbrišiU Kniewaldovoj Liturgici iz 1937. pise na strani 139.:
Misa »Rorate« ili »zornica« jest misa u čast BI. Dj. M., koja se običaje u nekim crkvama svakim danom u došašću pjevati. Premda se i u našim krajevima ta misa pjeva vrlo svečano, ona je ipak, sama po sebi, privatna votivna misa. No zatraži li Ordinarij, moći će dobiti i naročite povlastice od sv. Stolice. Nekim je crkvama i kongregacijama sv. Stolica udijelila povlasticu, da se ova misa može devet dana prije Božića pjevati po obredu javne votivne mise.
U Zuvicevom lekcionaru iz 1940. pise na str. 154 "U adventu: zornice" i ispod su citanja iz mise Rorate. Od ljudi koji su zivjeli prije koncila i jos se takvih stvari sjecaju sam cuo da su se ta citanja citala svaki dan u tjednu (osim blagdana, naravno).
Konacno, kljucni tekst koji sam nedavno nasao je sljedeca odluka o misama zornicama u Zagrebackoj nadbiskupiji koju potpisuje tadasnji nadbiskup Franjo Seper (Gradja za zivotopis 1, str. 153.)
Odluka
MISE ZORNICE U ZAGREBAČKOJ NADBISKUPIJI
Sa stupanjem na snagu, dne 1. I. 1961., novoga »Kodeksa rubrika«
ukinute su sve liturgijske povlastice, indulti i običaji koji su u protivnosti s novim rubrikama (Motu proprio »Rubricarum instructum«
od 25. VII. 1960., br. 3.). S tim je došlo u pitanje i daljnje služenje
»zornica« (misa »Rorate«) u Adventu kako je bio pradavni običaj u
našoj nadbiskupiji, potvrđen dekretima Sv. kongregacije obreda i
našom sinodom god. 1925. Zbog uređenja ovog pitanja obratio sam
se u studenom o. g. na Sv. kongregaciju obreda.
Sveta je kongregacija dne 29. XI. o. g. na ovu moju molbu, podijelila indult na pet godina, pod br. Z/10/1962, kojim dozvoljava da
se u svima crkvama i oratorijima zagrebačke nadbiskupije može služiti jedna misa »Rorate«, i to do 16. XII. uključivo kao votivna misa
III. razreda, a od 17. XII. kao votivna misa II. razreda.
Prema tomu se »zornice« mogu služiti u sve dane Adventa izuzev¬
ši sve nedjelje, blagdane sv. Andrije i Bezgr. Začeća te Badnjak. U
ovim se misama uzima Gloria, ali ne Credo. U misama do 16. XII.
dopuštene su dvije komemoracije, dakle od blagdana, ako pada na
taj dan, i u svakom slučaju od ferije. U misama počevši od 17. Xli.
dopuštena je samo jedna komemoracija, tj. od ferije (prema tomu se
blagdan sv. Tome 21. XII. ne komemorira).
Napominjem da je služenje misa »Rorate« povlastica, a ne obveza.
Prema tomu, ako koji dušobrižnik želi da na koji dan u Adventu
služi misu u skladu s Direktorijem (npr. na blagdan bi. Nikole Ta-
velića, sv. Nikole, sv. Tome, na kvatre), može to učiniti, samo neka
ta misa ne bude u vrijeme kad se inače u dotičnoj crkvi služi
»zornica«.
U Rimu , dne 2. prosinca 1962.
Dr. Franjo Šeper, v. r.
nadbiskup