U tom dakle svetom mjestu, u neposrednoj blizini sv. hrama Gospodnjega, a u društvu čistih djevica i bogoljubnih udovica provodila je prečista Djeva Marija dane svoje mladosti. Tude je ona rasla poput miomirisnog rajskog cvijetka, sipajući miris svojih krjeposti i dobrih primjera medju svoje družice, koje su kraj nje vrlo napredovale i usavršivale se u svakom dobru. Kao što sunce rasvjetljuje i grije sve što je u dohvatu njegovu, tako je i Blažena Djevica Marija obasjavala družice svoje dobrim primjerima i ljubav uspirivala u srcima njihovim. Jedan pisac opisuje B. D. Mariju, da je rasla divotno poput rajskog cvijetka, nebudući nikakovoj pokvarenosti podvržena, nego prosta od svake pogrješke u riječima, a neprestano zabavljena umom svojim u razmišljanju, lijepa zbog duboke poniznosti i čednosti, ljepša od svakog andjela.(izvor)
Jedna od brojnih stvari o kojima sam razmišljao promatrajući ikonostas u grkokatoličkoj konkatedrali na Gornjem gradu je poredak ikona u drugom redu. Na njima je prikazano 12 velikih blagdana, bez Uzvišenja sv. Križa, ali s Uskrsom koji je, jasno, iznad svih ostalih blagdana. Ikone većinom slijede crkvenu godinu koja kod njih započinje 1. rujna. Zato je prva ikona gore lijevo Rođenje Bogorodice, a zadnja dolje desno njezino Uznesenje. No, dvije ikone iskaču iz kalendarskog niza. Prva je Krštenja Gospodinova koja bi trebala biti neposredno prije, a ne odmah iza Susreta Gospodnjeg u Hramu jer je Bogojavljenje prije Svijećnice. Možda se tu htjelo radije zadržati povijesni poredak, tako da ne bude Isus kao beba, Isus kao odrastao čovjek, pa opet Isus kao beba. Ali kako je ikona današnjeg blagdana Uvoda Presvete Bogorodice u Hram završila na mjestu gdje je sada, između Krštenja Gospodinova i Navještenja Marijina?
Ako imate obrazloženo objašnjenje, rado bih ga čuo, odnosno pročitao.
Ako nemate odgovor na ovo pitanje, a ipak biste rado rješavali neku pitalicu, evo jedne: Koliki je najveći razmak (u danima) između dva uzastopna blagdana kojima slavimo događaje prikazane na ovim slikama? Dajte donju i gornju ogradu na taj razmak i pokažite primjerom kada se postižu.
Mislim da su zbrčkali prizore da zabave ove što ne prate liturgiju nego broje pločice i računaju razmake među blagdanima.
OdgovoriIzbrišiDizmač
Evo onda nesto sto cak i ti mozes pokusati rijesiti: Izbroji koliko puta se svuda oko tebe u konkatedrali (na ikonostasu, slikama itd.) pojavljuje lik Gospodina Isusa Krista i Blažene Djevice Marije. Ako ti je i to pretesko, onda probaj izbrojati barem koliko puta se Duh Sveti (u oblicju goluba) pojavljuje.
IzbrišiJe li najveći razmak između Duhova i Preobraženja Gospodinova (6.8.)?
OdgovoriIzbrišiKada Uskrs pada najkasnije, tj. na 20.4., Duhovi su 8.6. - razmak je 54 dana.
Kada Uskrs pada najranije, tj. na 22.3., Duhovi su 10.5. - razmak je 88 dana.
Đuro
Skoro tocno, gornja ograda je 88 dana kada Uskrs pa i Duhovi padnu najranije moguce. Ali donja ograda na najveci razmak je 74, jer je to broj dana od Male Gospe do Prikazanja Marijina u hramu. Ako bi ukljucili i Uzvisenje sv. Kriza, donja ograda bi bila 68 dana.
IzbrišiMislim da ikone uopce ne slijede godinu vec su u gornjem djelu jednostavno dogadjaji prije pocetka javnog djelovanja, a u donjem nakon. Inace skoro isti ikonostas se nalazi u pravoslavnoj kapeli sv. PiP na Mirogoju. L
OdgovoriIzbrišiNeki poredak su morali izabrati i za gornji i za donji red. Mislim da ipak mora imati neke veze s poretkom blagdana u crkvenoj godini jer ne bi slucajno Navjestenje bilo na zadnjoj ikoni u gornjem redu neposredno prije Cvjetnice na prvoj ikoni u donjem. Takodjer Preobrazenje izmedju Duhova i Uznesenja Marijina. Zato me i zanima sto je potaknulo ove dvije iznimke koje sam spomenuo.
IzbrišiNije neobicno da su ikonostasi u crkvi sv. Cirila i Metoda i u pravoslavnoj kapeli na Mirogoju slicni jer ih je (kao i onaj u pravoslavnoj katedrali u Zagrebu i brojne druge) projektirao Bolle. U ovom clanku se navodi slicno sto ste i vi zapazili:
"Kapela podignuta 1891.-1893. nastojanjem Judite Kukulj, udovice austrougarskog feldmaršal-pukovnika Petra Kukulja, prva je Bolléova realizirana neobizantska centralna građevina. Ikonostas podignut u njoj, zbog materijala od kojeg je izrađen (drva) i zbog gustog rasporeda manjih pravokutnih ikona u središnjem dijelu, prilično podsjeća na ikonostas zagrebačke grkokatoličke crkve."
Možete li mi molim vas objasniti na koji način rimokatolik može postati grkokatolik, tj. crkveno legalno promijeniti obred?
OdgovoriIzbrišiM.
Ako samo zelite ici na liturgiju, ne morate mijenjati obred.
IzbrišiZa ostalo trebate pitati kanonskog pravnika.
Ja znam samo za opciju da se ozenite s grkokatolkinjom i u tom trenutku prijedjete na njen obred. Ali pretpostavljam da ako vas biskup i njegovi savjetnici zele primiti, postoje i druge opcije.
TB
Kako je s primanjem ostalih sakramenata npr., Krizme i Prve pričesti, a najviše me zanima pohađanje vjeronauka?
IzbrišiKoliko znam, istocnjaci dijele krizmu odmah uz krstenje, a pricescuju i malu djecu. Mislim da se s takvim pitanjima ipak morate obratiti najblizem grkokatolickom zupniku.
IzbrišiTB