Slučajno je do mene došla skenirana kopija jednog teksta s podnaslovom Promišljanja o današnjoj krizi liturgije u kontekstu opće krize Katoličke crkve, njezinim uzrocima i mogućim rješenjima. Zanimljivo da taj poprilično dobar kritički osvrt na stanje Crkve u svijetu i kod nas nisam prije vidio, a napisan je, izgleda, 2005. godine. No, evo knjižice, pa sami donesite svoj sud:
Benedikt S. – Sveta Misa svih vremena (ili alternativna verzija s razdvojenim stranicama).
Nakon ovoga, htio bih pitati što mislite o susretu mladih ovaj vikend u Sisku?
OdgovoriIzbrišiJa mislim da bi Juventutem pod hitno trebao imati podružnicu u Hrvatskoj. Pa da oni organiziraju paralelni susret mladih :-)
IzbrišiJadna mladež!Protestantizira ih se na sve načine, a time ih se unaprijed onesposobljuje za normalan, a to je samo katolički način života.
OdgovoriIzbrišiPrije je vrijedilo pravilo-što se mlad čovjek više mota oko crkve, svećenika, trećih redova to će svetiji biti njegov brak i zdravija obitelj.
Danas...ne znam baš-sva ta neozbiljnost, gitarice i modernizmom zatrovan pastoral!
Carica Teodora uspostavlja pravovjerje 847.godine i time uništava ikonoborstvo. Grkokatolici i sve katoličke istočne obredne skupine na prvu nedjelju Velikog posta slave Nedjelju Pravoslavlja(tj.Pravovjerja). Molimo se da Sveti Otac, sukladno svojim mogućnostima nastavi s reformom i da on, ako ne on onda nasljednik, mlad i energičan, bude kadar suprostaviti se današnjim ikonoborcima i uspostaviti Pravovjerje!
I vrati nam u svaku crkvu najljepšu stvar s ovu stranu neba. tradicionalnu sv.Misu!
Fidelis
Da, meni isto ti dani mladih ostavljaju neku knedlu u grlu. Pitam se koliko tih mladih uopće shvaća što je to Vjera. Možda sam u krivu, ali imam osjećaj da se među katoličkom mladeži zavukao jedan duh subjektivizma, relativizma, indiferentizma i univerzalizma koji se na manifestacijama kao što je ova sisačka samo još dodatno ukorijeni.
IzbrišiBilo bi zanimljivo provesti ovakvu anketu među sudionicima manifestacija katoličke mladeži, baš bi me zanimalo vidjeti rezultate...
Ovom kritičkom osvrtu pridodao bih samo kao dodatak kratku biografiju mons.Lefebvrea, s čime bi se i Benedikt S. zacijelo složio.
OdgovoriIzbrišiTaj "veliki čovjek Crkve"(kako ga je nazvao kardinal Ratzinger na svom predavanju u Zagrebu u tijeku simpozija posvećenog kard.Šeperu)svakako je neizostavan u pokoncilskoj borbi za pravovjerje i uvjeren sam da će baš njemu Rim biti neizmjerno zahvalan nakon izvojevane pobjede nad modernizmom, strašnom kušnjom današnje Crkve!
Fidelis
Poštovani Fidelis,
IzbrišiZnate li možda gdje mogu naći govor kard. Ratzingera koji ste spomenuli u cijelosti? Imao sam nekad cijeli zbornik sa tog simpozija u Zagrebu, ali nažalost više nije kod mene... možda ima negdje na internetu?
Kardinal Ratzinger je govorio o mons.Lefebvreu odgovarajući na pitanje nekog starijeg svećenika(možda kanonika?) s Kaptola. Bilo je to u studenom 2001. u jutarnjim satima, ako se ne varam 7. studenog 2001. Tu večer je služio sv. Misu u Katedrali na latinskome.
IzbrišiNikada to nigdje nisam pročitao(pitam se je li to uopće zapisano)-čuo na svoje uši:"Uomo della Chiesa" i inače, način kako je govorio o nadbiskupu Lefebvreu kao u biti o dobrom prijatelju s kojim se ne slaže u svemu. Za mene je to bio šok- s obzirom na to da sam do tada o Nadbiskupu čuo samo negativno. On je mnogima kod nas bio simbol svih zala koje mogu zadesiti pokoncilsku Crkvu-liberalna propaganda i himba odradili su svoj dio.
Nakon toga su uslijedila pitanja o protivljenju kard.Šepera Pričesti na ruke-o kojoj je kard.Ratzinger također dosta negativno govorio, te o istočnoj politici takozvanoj "Ostpolitik" kardinala Casarolija za koju je kard.Ratzinger rekao da ju je papa Ivan Pavao II. "seppelito"-pokopao ili sahranio. A kratko vrijeme prije toga na predstavljanju prijevoda knjige "Martirio della pazienza" kard.Casarolija, velikog modernista i liberala (možda i masona), bila je sva Kaptolska "elita". Sjećam se živčanosti biskupa Vlade Košića zbog pitanja o "Ostpolitik" i njegovih upadica dok je kard.Ratzinger još govorio.
Mnogima su se oči otvorile-vidjeli smo da kard.Ratzinger nije previše drag gost, premda je pročelnik Kongregacije za nauk vjere, a ne neka rimska trećoredica, i da ga se napada(prije Simpozija i nakon njega) papagajski ponavljajući protukatoličke stavove njemačkog progresizma koji je osvojio naša teološka učilišta, ponajprije preko germaničara, dobro organizirane družbe za miniranje katoličke misli na međunarodnoj razini kao i preko mnogih provincijskih piskarala koji je dive šljamu neomodernizma po Europi i svijetu.
Taj dan mi je taaako bilo žao Lijepe Naše i našeg jadnog naroda kao stada prepuštenog vukovima!
Fidelis
Možda ne bi bilo loše da se ovdje počnu spominjati i drugi primjeri kulturocida u Hrvatskoj: u knjizi se spominju Dubrovačka i splitska katedrala, te pokušaji uništenja starog oltara Zagrebačke katedrale.
IzbrišiMislim da se ista stvar dogodila i u crkvi sv.Petra u Zagrebu te u crkvi sv.Franje na Kaptolu.
Osim toga, ja znam za nekoliko primjera svećenika, časnih sestara i laika koji su se suprostavljali reformi-valja razbiti modernistički mit da je kod nas reforma jednodušno prihvaćena.
A trebala bi konačno otpočeti diskusija o izdajničkoj "Ostpolitik" i njezinim podupirateljima kod nas:KS(ili SK) "Dobri pastir" i sl.Puno je posla ako želimo braniti katoličku Istinu!
Fidelis
Nemam nista protiv, o sv. Petru smo pisali ovdje, a ako imate drugih zanimljivih tekstova ili fotografija, slobodno posaljite na email.
IzbrišiViše sam puta pročitao u knjigama o reformi liturgije na drugim jezicima da je kardinal Šeper bio izričito protiv druge euharistijske molitve i da je govorio da je on osobno nikada neće predmoliti u Misi.Kod nas naravno nigdje nikada?
IzbrišiNe sjećam se kada je i gdje to rekao. Potrudit ću se pronaći barem nešto od toga.
Osim toga, sjećam se da je blagopokojni kardinal Kuharić rekao da je Šeperov dnevnik nestao. Vjerojatno je to bila riznica dokaza o subverzivnom djelovanju modernista kod nas i u Kuriji?!
Ako netko ima detektivske sposobnosti, dobro bi bilo da istraži cijeli slučaj-samo da ne izgubi glavu...
Fidelis
Hvala, Fidelis. Ovo su zanimljive (i korisne) informacije. Moram priznati da nisam znao to za Šepera, znao sam jedino da on baš nije bio naklonjen mons. Lefebvreu i tome da SSPX prikazuje isključivo misu svih vremena.
IzbrišiA to da naš kler nije bio oduševljen nastupom kard. Ratzingera me, nažalost, ni najmanje ne iznenađuje :(
Da, kardinal Šeper je nažalost ostao u lošem sjećanju u FSSPX-u. Jedna od prvih stvari koju su mi spomenuli kad sam bio u posjetu. Kard.Šeper je bio malo tvrdoglav pa eto,ne služi nam Hrvatima to na ponos(pitanje je kako će ga se uopće tumačiti u povijesti Crkve jednog dana), ali nije bio oduševljan reformom: poglavito drugom euharistijskom molitvom, nedostojnom Pričešću na ruke, a bio je otvoren protivnik Ostpolitik-Casarolijevi jataci u našem kleru išli su otvoreno na kard.Šepera.
IzbrišiFidelis
Znam da je o sv. Petru već pisano, ali kako sam sentimentalno vezan za tu crkvu (jer sam u njoj kršten), ne mogu a da ne zažalim što je pustoš "obnove" zahvatila i nju. Na župnim stranicama može se vidjeti nekadašnji izgled crkve:
IzbrišiStara crkva iznutra
Stari oltar s pričesnom ogradom
Stanje danas
Ipak, možda ima nade da će stvari krenuti na bolje ako su počeli objavljivati tekstove poput ovog:
Poštivanje Euharistije
Aggelos, ovo je pretužno. Skoro sam zaplakao kada sam vidio ove stare fotografije... kome može smetati tolika ljepota?
IzbrišiČisto ikonoboračko divljanje! Takve se stvari ne događaju spontano. Jasno je da su modernisti na djelu.
IzbrišiHvala Aggelosu za fotografije-svakome tko nije posve zatrovan modernističkom spikom, trebao bi sensus fidei proraditi i trebali bismo, sada skupa s slavno vladajućim Pontifeksom reći: BASTA!
Blokira nas onaj naš hrvatski gen nekakve slijepe odanosti. Budimo, pak, odani volji Benedikta XVI., a ne njemačkim progresističkim opsjenarima!
Fidelis
Knjiga dr. Miroslava Akmadže - Mudrošću protiv jednoumlja, kao i dva nastavka djela dr. Stjepana Kožula - Martirologij Crkve zagrebačke, donose iznimno vrijedne izvore o kolaboracionističkim rabotama (tdks i Dobri pastir) u nas; must read. Nedavno sam u jednom od njih pročitao kako je naš modernistički ajatolah Šagi-Bunić (jedan od trojice najvećih modernističkih teologa kod nas koji se spominju u knjižici, druga dva su Turčinović i Bajsić) jednom prilikom kad je kardinal Šeper imao doći u Zagreb na neko predavanje izmanipulirao cijelu stvar tako da je zbog dezinformiranja Šeper morao otkazati let.
IzbrišiZa činjenicu da su modernisti zauzeli najvažnije ustanove u zagrebačkoj Crkvi - kbf i izdavaštvo (zapravo cijeli teološki prostor), nažalost značajnu odgovornost snosi i blagopokojni kardinal Kuharić (kažu da on i Šeper nisu bili u najsdračnijim odnosima upravo zbog svega toga) jer su ovi zadobili njegovo gotovo bezuvjetno povjerenje. Njega zapravo možemo promatrati kao kopiju Ivana Pavla II. u našim nacionalnim okvirima - dok su obojica kreposnog života i osobno svetačkih crta, nacionalno osvješteni, ipak su nažalost bili posve indiferentni na aktualne teološke kontroverze - nisu uočili i adekvatno reagirali na modernističku krizu, i kao što je papa protežirao prethodno osuđene ''nove teologe'' (dotle da je neke imenovao i kardinalima), tako je i kard. Kuharić njihove lokalne hrv. kopije.
Inače vrijedno je spomenuti kako je kardinal Šeper držao tradicionalnu katoličku disciplinu neposredno nakon koncila pa sve do odlaska u Rim, tako da su svi profesori morali dolaziti u reverendama (uključujući i Bajsića, koji pitanje je li je kasnije ikad odjenuo), i da je u liturgiji latinski zauzimao primarno mjesto. Može se s velikom sigurnošću ustvrditi da se naši 'novi teolozi' ne bi uopće razmahali da je nastavio i dalje voditi zagrebačku Crkvu.
I još jedna stvar koju je važno spomenuti u vezi malverzacija tedeksaša - kada je izbila glavna kontroverza o njihovom statusu, neposredno nakon njihova osnivanja, te je pitanje došlo na red u tadašnjoj bisk. konf., bilo je na rasporedu za odlučivanje nakon što je trebalo biti na Radiju Vatikan pušteno apsolutno negativno očitovanje kardinala Šepera po tom pitanju. No, tedeksaši su po svojim doušnicima saznali za sadržaj izjave, te su se pobrinuli da se promijeni red zasjedanja bk-a, pa se o njihovom pitanju raspravi prije nego bude puštena Šeperova izjava. Tako da je bk donijela prilično razvodnjenu izjavu (da su čuli Šeperovo očitovanje, tonovi bi bili malo drukčiji) i bomba je eksplodirala pošto je vlak već otišao.
IzbrišiDruga je kontroverza bila kada se jedne godine birao dekan kbf-a. Naime, Vatikan je donio mjere za obuzdavanje dotičnog društva, među kojima je stajalo da profesori članovi tdks-a ne smiju biti promovirani u više stupnjeve niti birani za dekana. Tako je onda izvedeno da se p. Duda dan prije službeno iščlani i bude izabran.
I još jedna zanimljivost, jedan od posljednjih preživjelih tedeksaša, zloglasni modernist kojeg prati i javni glas nemoralnog života, nedavno je na Radio Mariji izjavio kako se u sv. Martini okupljaju heretici (ni manje ni više, točno tako).
Po plodovima ćete ih njihovim prepoznati.
Prije par dana čitao sam članak čija se tematika doima naizgled irelevantno, ali je zapravo riječ o problemu prvog reda.
IzbrišiRiječ je o prijevodima Biblije, osobito o prijevodima Starog zavjeta, a onda Psalama kao krune svega.
Dakle, članak se može vidjeti ovdje (doznao sam za njega na blogu Rorate Caeli): http://fiuv.org/docs/FIUV_PP_VulgateFinal.pdf.
Radi se ustvari o činjenici da prijevodi od Jeruzalemske biblije nadalje, uključujući i danas službeno normativnu Novu Vulgatu, koriste mazoretske tekstove, a ne Septuagintu kao izvor Starog zavjeta. U nekim situacijama to je imbecilno, a u drugima je već na djelu i krivovjerje!
Članak u Apendiksu C donosi Introitus koji se čita na Uskrs. Ni manje ni više nego sam Uskrs. Riječ je o Ps 138, 18 (numeracija po Vulgati-Septuaginti; u Bibliji KS i mazoretskim tekstovima to je 139, 18).
Introitus glasi (kao što i piše u proprijima našeg kalendara na koji na ovom blogu postoji link): Resurrexi et adhuc tecum sum tj. Uskrsnuh i stalno sam s tobom.
Jeronim je napravio 3 verzije prijevoda, prva je tzv. rimski, druga galikanski, treća "iuxta Hebraicum" po predmazoretskim židovskim rukopisima. U Rimskom misalu se većinom koristi galikanska verzija, a ponegdje rimska. U navedenom Introitusu "Resurrexi" (originalno Septuaginta εξηγερθην) je iz rimske verzije, dok galikanska kaže "Exsurrexi" tj. "Ustah" ili "Probudih se".
Što kaže Nova vulgata:"Si ad finem pervenerim, adhuc sum tecum" tj."Ako dođem do kraja, još uvijek sam s tobom".
Što kažu prijevodi. KS 1988: "Dođem li [im] do kraja, ti mi preostaješ!" Ovaj im u uglatoj zagradi odnosi se na zrnca pijeska iz prethodnog stiha. Analogno, online verzija Biskupske konferencije SAD: "when I complete them, still you are with me".
Što kažu stari prijevodi:
engleski (Douay-Rheims, katolički prijevod iz 16. stoljeća): I rose up and am still with thee. Analogno i protestantski (King James), od riječi do riječi.
Lutherov njemački: Wenn ich aufwache, bin ich noch bei dir (kad se probudim, još uvijek sam s tobom). Šarićev: Kad se probudim, još sam uvijek uza te.
Nakon svega, bojim se da postaje neozbiljno i opasno čitati prijevod KS (psalmi su uz sve puni spominjanja Božjeg imena!) ili "normativnu" Vulgatu novu, kad ovako iskrivljuju Septuagintu. Dakako, svi istočni oci i sva istočna tradicija temeljeni su na Septuaginti, a ne nekakvim mazoretskim tekstovima.
Pitanje za ostale: što općenito mislite/znate o Šarićevom prijevodu Biblije? Bi li se isplatilo nabaviti ga?
Uz Verbumovo izdanje Šarića iz 2007. piše:
IzbrišiPoznati prijevod Biblije, rad nadbiskupa Ivana ev. Šarića, pojavljuje se po prvi put u novom popravljenom i potpuno osuvremenjenom izdanju, zahvaljujući dugotrajnom radu uglednih biblijskih stručnjaka koji su njegov prijevod uskladili sa znanstvenim izdanjima Biblije na hebrejskom i grčkom, poštujući jezik i stil prevoditelja.
Ne obećava...
Ne znam je li online verzija Šarića odgovara Verbumovom izdanju... Put pod noge do knjižare pa vidjeti.
IzbrišiDragi M.B., ja već dulje vrijeme koristim Šarićev prijevod za dnevno čitanje Sv. pisma. On je najbliži Vulgati, iako je nažalost riječ o "popravljenom prijevodu", tako da su sve bitne stvari usklađene s mazoretskim tekstom.
IzbrišiU Ps 139,18 stoji: "Ako im se kraju približim, još mi ti preostaješ!"
Također u Post 3,15: "On će ti satrti glavu." (u Vulgati naravno stoji ona).
Pročitao sam i ja članak koji spominješ. Jako je lijepo objašnjeno kako Vulgata predstavlja prijevod i apostolsku interpretaciju Svetog pisma u jednome. Ona dakle ne odgovara savršeno mazoretskom izvorniku, ali sama po sebi predstavlja još veće bogatstvo, jer u njoj nalazimo isprepleten drevni tekst čitan u svjetlu Kristove objave i pologa Vjere danog Crkvi.
Nema druge nego naučiti latinski pa čitati Klementinovu Vulgatu :-)
Još jedanput čestitam Fesap-u na krasnim prilozima, M.B. također.
IzbrišiOvaj put je rasprava konstruktivna i mnogima koji nabasaju na ove priloge nadasve korisna. Nedostaje nam Mihael-valjda mu nestalo inspiracije.
Inače, blagopokojni kardinal Kuharić se nije proslavio pred kraj života u onom "javnom dopisivanju" s također pokojnim nadbiskupom Franićem. Očito se bojao snage istine.
No, dok je on bio nadbiskup, biskupi su postajali uglavnom župnici, rijetko veliki teolozi, no bili su to dobri i sveti biskupi. Sjetimo se Ćire Kosa, Ante Jurića, Mije Škvorca(koji je bio teolog)...Progresističko krilo je režalo i napadalo, no, iz njihovih redova nije bilo biskupa. Sada se situacija nažalost promijenila. Košić, Huzjak i Šaško su čisti modernisti-pitanje je u što oni uopće još katoličko vjeruju. Pitam se slijede li Tanjić, Matulić i slični i gori...
Jedan mi je prelat iz Zapadne Europe pričao da je potkraj sedamdesetih studirao na Gregorijani i boravio na Germanicumu. Sjeća je hrvatskih bogoslova. Dolazili su u reverendi s brevijarom, no liberalni bi ih isusovci vrlo brzo "preobratili" na novu vjeru i oni su kasnije spadali u najveće progresiste na Germanicumu. Jedanput je, veli, vidio u nekoj brošuri da su svi oni na vodećim mjestima u Crkvi u Hrvata.
Fidelis
Hvala M. B.-u na vrijednim prilozima. Uistinu, nastojim proučavati koliko mogu biblijske znanosti, ali još nisam shvatio u čemu je srž razlika između tradicionalnih i novih prijevoda, ovdje je to na maestralan način sažeto. Nažalost, Jeruzalemska Biblija je prepuna zabluda u komentarima, gdje se otvoreno konstatiraju povijesne pogreške u tekstovima (gdje očito trebamo uzeti povijesnu istinu), tako da baš ne preporučam; a i Šarićev prijevod bi u svojem 'prerađenom' izdanju tendirao prema toj kategoriji. Stoga ne preostaje nego malo prekopati po antikvarijatima - što se tiče NZ-a postoji odličan prijevod evanđelja s komentarom (po kronološkom modelu) od p. Dude iz 1962. (tada se još tjerala ful-ortodoksija), od NZ-a bi valjalo istaknuti prijevod dr. Franje Zagode, kao i naravno Šarićev izvornik koji je ideal. Ako li se ne uspije u toj potrazi, uvijek ostaje mogućnost pribavljanja Douay-Rheims, što je vjerujem dobra opcija s obzirom da se danas naširoko barata engleskim.
IzbrišiDa se nadovežem malo o biskupima, jedna ilustracija te razlike između starije i nove generacije. Kaže mi jedan prijatelj da je nekom prigodom iznio biskupu Ivasu kakve se teze u pogledu sv. Pisma iznose na kbf-u, i da je ovaj ostao u nevjerici. I sam Rebonja u onom modernističkom ćaskanju koje je Toma prenio priznaje da mu biskupi znaju pisati protestna pisma s obzirom na reacionalističke teorije koje se promoviraju u Kani: http://tomablizanac.blogspot.com/2010/04/utopijski-projekt-bez-ekonomske.html
Još samo jedna primjedba o našim "cardinaletti".
IzbrišiKad sam ih spomenuo jednom pravovjernom njemačkom biskupu, reče mi:"Man kann sie nur an die Haie verfuettern".
Malo otrovno, no, zbilja je tako rekao.
Jedan je drugi prelat priznao da su mu se hrvatski biskupi(jedan ili dva?) tužili da ne znaju što će s njima kad se vrate iz Rima...
Kardinal Burke je pozvao vjernike da se mole za skoro vraćanje FSSPX-a u kanonske strukture Crkve.
Pater Schmidberger i mons.Felley su prije koji dan priznali da Sv.Otac silno želi da se ovaj problem skoro riješi i da će FSSPX pristati, odričući se nekih svojih zahtjeva kao preduvjeta(Koncil:ekumenizam, kolegijalnost i vjerska sloboda) te novus ordo-premda se borba nastavlja, tu se ne uzmiče, nipošto.No, ne žele da FSSPX lagano otplovi u sedisvakantizam, jer "Crkva je ta koja nas spašava".
A mi trebamo pozvati na molitvu za Crkvu u Hrvata.
Sjećam se da je svojevremeno Pro missa tridentina u Njemačkoj pozivala članove i simpatizere da svaki dan mole "Sancte Mihael arhangele...". Možemo dodati još tri Zdravomarije. Možda i jednu sv.Pričest godišnje/ili mjesečno na tu nakanu.
Sjećam se da su me nekada koljena boljela (katkad)od klečanja pred Bezgrešnom u jednoj zagrebačkoj Crkvi. Nakana je bila-povratak Tradicije u Crkvi u Hrvata. Godinama nisam vidio baš promjene. No, to je volja Božja. Treba još iskrenije moliti i treba još više molitelja( i posta dakako).
Fidelis
Desnica Gospodnja vraća Tradiciju tamo gdje joj je i mjesto. Strpljivo čekam dan pomirenja sa SSPX-om da čujem što će na to reći pojedini profesori KBF-a, umjesto stalnih poruga i objeda na račun Svete mise svih vremena, Tradicije i pobožnosti (pa čak i crkvene hijerarhije). Neka naše molitve budu uz Svetog oca u ovim teškim vremenima za Majku Crkvu.
IzbrišiA što je s onom "Franjevačkom Biblijom" koja se od nedavno pojavila u knjižarama? Nisam ju niti prolistao... zna li netko? Tko je napravio taj prijevod? Je li prevedeno s Vulgate ili s originala?
IzbrišiInače, zanimljivo je kako je ovo još jedan primjer toga kako modernisti od iznimke naprave pravilo. Ako se ne varam, sve do 1943. nije bilo dozvoljeno prevoditi Bibliju na narodne jezike sa izvornika, već isključivo sa Vulgate. Papa Pijo XII. tada je dopustio da se rade prijevodi sa izvornika, ali uz uvjet da Vulgata i dalje služi kao vodilja u svakom novom prijevodu. To se pretvorilo u da u zadnjih 50 godina nemamo ni jedan prijevod sa Vulgate, već isključivo sa izvornika...
A što se tiče dokumentarističke hipoteze koja negira mojsijevsko autorstvo Petoknjižja i zamjenjuje ju (smiješnom) JEPD hipotezom... opet se dogodilo da je jedna hipoteza proizišla iz nove teologije postala standard i tumač sine qua non u svim izdanjima Biblije od Drugo Vatikanskog pa ovamo. Nju nailazimo i u novom izdanju Šarićeve Biblije, a o KS-ovom izdanju da i ne govorim. Više puta sam se opirao porivu da istrgam te stranice iz svog primjerka KS-ove Biblije. To je prestrašno, svakom događaj opisan u Petoknjižju oduzima se svaka povijesna vjerodostojnost, i to bez ikakvog valjanog razloga. Valjda se želi pokazati kako smo "nadišli" ideju da je Biblija, između ostalog, precizni i valjani povijesni dokument.
Slično se i dogodilo s prihvaćanjem darvinističke teorije evolucije. Papa Pijo XII. dopusti da se tema objektivno istražuje, a to se odjednom pretvori u dogmu nad svim dogmama. Modernisti će svaku dogmu Crkve bez problema dovesti u pitanje... ali ako se netko slučajno imalo kritički postavi prema (neo)darvinstičkoj teoriji porijekla čovjeka, bit će zasut drvljem i kamenjem, optužen za najvećeg nazadnjaka i bezumnika.
Luka, to nije ni najmanje čudno, s obzirom da je autor JEPD teorije protestanski teolog Julius Wellhausen, kao i većina "utjecajnih" bibličara, poput Gunkela, Notha i von Rada. Koliko protestanata, toliko i vjerskih "istina".
IzbrišiLuka, u više navrata spominješ pojam "originalnog teksta", a i ja sam gore jednom ili dvaput nedovoljno jasan oko Psalama. Modernisti papagajski klepeću o tome da je mazoretski tekst originalan. Zapravo je mazoretski standard bitno mlađi od Jeronimove Vulgate (a najstarije verzije su iz Kumrana, otuda toliko oduševljenje Židova i protestanata: pronašli su kopije svog kanona stare gotovo kao Septuaginta). I da, Vulgata jest prijevod s hebrejskog, ali je Jeronim uvijek pred sobom imao i Septuagintu i jezično-stilski vrlo kvalitetan Simahov grčki prijevod. Psalme je Jeronim prevodio, kao što sam i napisao, u tri verzije, od kojih je zadnja "iuxta Hebraicum", ponajviše znanstveni pothvat. Dok su druge dvije verzije, Rimska i Galikanska strogo po Septuaginti, a upravo su one ušle u bogoslužje i predstavljaju "pravi" prijevod koji ide uz Vulgatu. Dakako, bitno je lakše bilo Jeronimu prevesti s hebrejskog Petoknjižje nego Psalme, jer su Psalmi izuzetno slojeviti u značenju. Uostalom, upravo Psalmi, Mudrost, Sirah (potonje dvije knjige nisu dio židovskog ni protestantskog kanona, ali jesu Septuaginte, katoličkog i istočnjačkog; nije ni čudo!) sadrže izuzetno velik broj jasnih aluzija na Krista.
IzbrišiHvala, M.B. Nisam znao da mezoretski tekst i "original" nije jedno te isto :) Očito sam čitao previše modernističkih autora pa su mi se neke stvari usijekle u pamet, a da nisam o njima zdravo ni promislio.
IzbrišiAjde ako nekome dođe pod ruku "Franjevačka Biblija", neka napiše kratki komentar. Najviše me zanima Post 3,15 i Ps 139(138),18 - iz tih se redaka najbolje može procijeniti o kakvoj je Bibliji riječ.
A što je sa engleskim prijevodom mons. Knoxa? Čuo sam da je to jako kvalitetan prijevod, naravno sa Vulgate. Frank J. Sheed preporuča upravo taj prijevod u svojoj knjizi To Know Christ Jesus, knjizi koja je široko preporučivana u tradicionalnim krugovima.
Iako je potpuno nevezano, jel biste mi mogli pomoći i reći gdje mogu naći "stari časoslov" u pdf formatu, da mogu s kompjutera molit, ako već ne drukčije, po starom obredu?
OdgovoriIzbrišiNe znam za PDF, ali moliti preko kompjutera mozete na ovoj stranici: http://divinumofficium.com/cgi-bin/horas/officium.pl .
IzbrišiAko imate iPhone ili iPad, možete preuzeti cijeli brevijar ako kupite aplikaciju Breviarum Meum (BrevMeum). Pretpostavljam da nešto slično postoji i za druge "pametne" telefone.
Sretno :-)
5. svibnja: sv. Pio V., papa, dominikanac (rođen kao Antun Ghislieri, ulaskom u dominikanski samostan uzima ime Mihael).
OdgovoriIzbrišiMolitva iz proprija za misu na dan ovog sveca, 5. svibnja:
Deus, qui, ad conterendos Ecclesiae tuae hostes et ad divinum cultum reparandum, beatum Pium Pontificem maximum eligere dignatus es: fac nos ipsius defendi praesidiis et ita tuis inhaerere obsequiis; ut, omnium hostium superatis insidiis, perpetua pace laetemur.
(Bože, koji si se udostojao izabrati blaženog Pija velikog svećenika da potisne neprijatelje tvoje Crkve i obnovi bogoslužje, daj da nas brani njegova zaštita te tako prijanjamo uz tvoje zapovijedi da se svladavši zasjede svih neprijatelja radujemo trajnom miru)
Sv. Pijo V., moli za nas!
IzbrišiVeliki sv.Pijo V., ostaje uzorom u borbi za pravovjerje u tako teškim trenucima u Crkvi. Ne zaboravite, njegova se kapelica nalazi u rimskoj arhibazilici Santa Maria Maggiore, lijevo od oltara. A grob sv.Pija X. u bazilici sv.Petra.
OdgovoriIzbrišiInače, ovu sam knjigu čitao u mjesecu kolovozu 2005. Zbilja je tada napisana. Samo nekoliko mjeseci nakon izbora Benedikta XVI. Petrovim Nasljednikom.
U ono vrijeme, kad su još svi vikali "Santo subito", a taj "santo" nije volio staru liturgiju i ekskomunicirao je mons.Lefebvrea, nije ovo bilo lako ni napisati, a niti čitati. Sada se situacija drastično promijenila. Daj Bože, da za pet do sedam godina bude još drastičnije promijenjena u korist Tradicije i ozdravljenja cijele Crkve.
Meni se najviše sviđa poglavlje o "Nouvelle theologie", poglavlje o latinskome te završno poglavlje "Što nam je činiti".
Iskrene čestitke!
Fidelis
jutros trazeci kanale na tv-u stavim na HTV 2,a ono prijenos sv.Mise iz sisacke katedrale,taman pocinje propovijed,biskup Kosic,reko da cujem sto ce propovijedati.Izmedju ostalog kaze:"predsjedatelj Euharistijskog slavlja vas naziva bracom i sestrama"
OdgovoriIzbrišiJucer sam slucajno naisao na nesto na YouTube-u,preporucam Vam svima.Samo idite na YouTube i uguglajte:-Weapons of MASS Destruction pt 1-,te poslije toga Weapons of MASS Destruction pt 2.
Isto vam tako highly preporucam da na YouTube pogledate:
Latin Mass Study Pt 1 Rev Justin Nolan FSSP
te sve ostale dijelove,mislim da ih je 9,vrlo je poucno.
Alex
Izmedju ostalog kaze: "predsjedatelj Euharistijskog slavlja vas naziva bracom i sestrama"
OdgovoriIzbrišiSlušao sam to i ja na HKR-u. Zapravo nije rekao to, nego nešto još gore: "predsjedatelj euharistijske zajednice vas naziva braćom i sestrama..." Dakle, svi smo mi jedna velika "euharistijska zajednica", koja se okupila da slavi Boga (netko zločest će reći: i sami sebe), a kojom presjeda prezbiter, kao moderator nekog sastanka koji nema neku bitnu ulogu, već samo brine da se sastančenje odvija po nekom utvrđenom redoslijedu.
Ako netko toliko brutalno rabi protestantsku terminologiju, možemo slobodno pretpostaviti da ne vjeruje ni u transsubstancijaciju-u pravo Tijelo i pravu Krv Bogočovjeka Gospodina Našega Isusa Krista na našim oltarima pod prilikama kruha i vina. Nije isključeno da je Lutherova "impanacija", prava pravcata hereza, istjerala pravovjerni katolički nauk o svetoj Euharistiji. I što s klericima koji sumnjaju u istine koje su de fide?!Bože pomozi...
OdgovoriIzbrišiFidelis
luther je vjerovao u pretvorbu,ali se ta pretvorba nije desila nakon izgovorene rijeci pretvorbe nego vjerom nazocnih ljudi,znaci "svecenik"podigne hostiju te ta hostija snagom vjere nazocnih biva pretvorena u tijelo i krv.
OdgovoriIzbrišiTa ista teologija je vidljiva i u novus ordo,iako Crkva uci de se pretvorba desava vi verborum,to nije vidljivo u NO,dok u misi svih vremena svecenik odmah nakon koncetracije vrsi adoraciju,poklekne,u NO to vrsi nakon sto je hostiju pokazao vjernicima.Tu je ocita lutherova teologija.
Alex
Hvala Alex za ovo tako jasno izrečeno. Mnogo godina služim NO a nisam znao za ovo! A vjerujem da još ima puno svećenika koji uopće ne znaju da obavljaju svetinje promičući luterovu teologiju. Jole.
IzbrišiCuo sam od jednog franjevca da je to razlod zasto je pastor u lutheranskim bogosluzjima okrenut prema narodu.Od njega sam cuo i ono sto sam napisao,jos mi je rekao da je luther drzao da se narod neokuplja zbog toga sto je Bog prisutan(da bih susreli Boga),nego se Bog uprisutnjuje jer su se vjernici okupili,i bas tom snagom njihove vjere On postaje prisutan pod prilikama kruha i vina.
OdgovoriIzbrišiU svoje 62 tocke bugnini isto tu teologiju promulgira kada kaze"gdje su okupljeni dvoje ili vise tamo sam i ja.."da bi to nakon Ottavianiove intervencije promjenio,ali ne i u sv.Misi,to na jedan lukavi nacin ostavlja.-Ovo su rijeci Dr.Barzsi Balazsa,franjevackog priora u Madjarskoj
Alex
Jos bih napomenio da taj franjevac vise od 5 god.nesluzi NO,nego iskljucivo TLM
OdgovoriIzbrišiEvo i jednog predivnog dijela sv.Mise koju bas On sluzi iz jedne predivne crkve
www.youtube.com/watch?v=hNIFxRbSLXs
Alex
Puno je uznemirujućih novo-starih elemenata unijeto u novus ordo, a ti su elementi zbilja bili vremenske bombe koje su, osobito na Zapadu, dovele do gotovo posvemašnjeg otpada od katoličkog nauka o sv. Misi. Najprije novopečena razlika "Missa cum populo" Misa s narodom ili red Mise s narodom i bez naroda je poprilično ambivalentan. Potom ukidanje poklanjanja nakon izgovorenih riječi Pretvorbe, pa onda elevacija, tek nakon elevacije poklon, kod Misa s velikim mnoštvom s ogromnim hostijama-kao da je nužno da je svi vjernici pogledaju. Potom stalno brkanje stvarne prisutnosti u sv.Hostiji od Isusova obećanja da je duhovno prisutan gdje su dvojica ili trojica okupljenja u njegovo ime. A onda stalno napadanje žrtve u propovijedi, potom nebriga o česticama svete Hostije,ispadanje, čak i gaženje čestica, ekspresna purufikacija kaleža, smanjenje euharistijskog posta na minimum minimuma, više pričešćivanja u jednom danu itd.itd.-ta svojevrsna heteropraksija dovodi u konačnici i do heterodoksije.
OdgovoriIzbrišiA čim se počne sumnjati u vjersku istinu, sve krene nizbrdo.
1529. god. susreo se Luther s Zwinglijem i htjeli su riješiti teološke razlike, međutim oko Kristove nazočnosti u Oltarskom Sakramentu nisu došli do zajedničkog stava. Calvin je opet imao svoje mišljenje, još liberalnije od Luthera.Do danas u protestantizmu postoji nejedinstvo oko tih toliko bitnih pitanja. U sedamdesetima su se pokušali dogovoriti(Leuenberger Konkordie, ožujak 1974.) no nije uspjelo.Svatko opet tumači sve na svoj način.
Tragično je da katoličanstvo nakon Koncila doživljava sličnu sudbinu, unatoč toliko negativnom protestantskom primjeru i da svjesno pada u iste greške sa strašnim posljedicama.
Nizozemski su teolozi sa svojoj "transsignifikacijom" i "transfinalizacijom" pokušali učiniti ono u Katoličkoj Crkvi što reformatorskim herezijarsima nije pošlo za rukom.
Valja uzeti dekrete Tridentskog sabora, napisati ih zlatnim slovima i na koljenima ih čitati i srcem usvojiti.
Fidelis
I ljudi moji, kakav je to obred u kojem se ama baš sve mora izgovoriti na mikrofon kao da dragi Bog ne čuje upućene mu molitve bez ozvučenja. No, bitno je zborovanje okupljenje braće i sestara i u konačnici uništenje ministerijalnog svećeništva.
OdgovoriIzbrišiInače, i luteranski se pastori okreću prema križu kad mole molitve, a prema narodu kad propovijedaju-jedino katolici, jedina prava Crkva Kristova, u novoj Misi stalno krše temeljnu antropološku konstantu da se okrećemo prema nekome kad mu se obraćamo. Stoga se takva celebracija može s pravom nazvati "leđima prema Bogu". U staroj se Misi u toku propovijedi, svih mogućih blagoslova vazda okretalo i "versus populum"-"leđima narodu" je smiješna progresistička izmišljotina.
Fidelis
Još ako se sjetimo klasične definicije smrtnog grijeha: Aversio a Deo, conversio ad creaturam - da se čovjeku sledi krv u žilama!
OdgovoriIzbrišiluther je vjerovao u pretvorbu,ali se ta pretvorba nije desila nakon izgovorene rijeci pretvorbe nego vjerom nazocnih ljudi,znaci "svecenik"podigne hostiju te ta hostija snagom vjere nazocnih biva pretvorena u tijelo i krv.
OdgovoriIzbrišiTa ista teologija je vidljiva i u novus ordo,iako Crkva uci de se pretvorba desava vi verborum,to nije vidljivo u NO,dok u misi svih vremena svecenik odmah nakon koncetracije vrsi adoraciju,poklekne,u NO to vrsi nakon sto je hostiju pokazao vjernicima.Tu je ocita lutherova teologija.
Smiješno je tvrditi da bi svećenik podizanjem hostije 'tražio vjeru okupljenih ljudi' da bi se izvršila pretvorba (nakon pretvorbe!). Bitno da se u svemu nađe zrno protestantizma, pa makar i na silu?
Naravno da svećenik ne traži vjeru okupljenih ljudi za pretvorbu i naravno da je pretvorba posve valjana, vi verborum. Međutim, zaboravljaš da liturgiju čini niz formula koje se izgovaraju i niz gesta koje se pritom obavljaju. Svaka riječ i svaka gesta mogu imati neke aluzije, željene ili neželjene. Ovdje se radi o tome da određeni redoslijed gesta daje da je primisli o luterovskom utjecaju kojeg u gestama tradicionalne mise nije bilo. Iz tih gesta prilično jaka aluzija se javi u mnogim glavama, kako negativna u glavama zabrinutih katolika, tako i pozitivna u glavama nadobudnih sljedbenika luterovske teologije. Naravno da dojam koji nešto ostavlja ne mora odgovarati stvarnoj prirodi toga nečega. Međutim, liturgija je ozbiljna stvar. Kad se saberu na jednu hrpu sve promjene uvedene u NO, teško je ne steći dojam da je NO rađen baš da bude dopadljiv protestantima, a da je naprotiv načinjen rascjep prema istočnim liturgijama (carigradskoj, antiohijskoj, armenskoj, aleksandrijskoj).
Izbriši