Na zamolbu grupe vjernika,
odlukom uzoritog gospodina Josipa kardinala Bozanića,
u skladu s motuproprijem Svetog Oca pape Benedikta XVI.,
POČINJE U NEDJELJU 20.2.2011. U 11:30
U CRKVI SVETOG MARTINA, VLAŠKA 36, ZAGREB
redovito služenje
TRADICIONALNE SVETE MISE,
tj. mise prema misalu bl. Ivana XXIII. iz 1962.
također poznate pod nazivom tridentska misa ili
misa prema izvanrednom obliku rimskog obreda.
Misu će služiti preč. Stanislav Vitković.
Na prvoj misi pjevat će g. Ivan Kovačić.
Svi su pozvani da dožive ovo neprocjenjivo blago Crkve!
Prisustvovanje misi dakako ispunjava nedjeljnu obavezu.
Vjernicima će biti na raspolaganju mali latinsko-hrvatski misali
i letci s osnovnim informacijama o tradicionalnoj misi.
Još samo dva dana!
OdgovoriIzbrišiBogu hvala, ali stvarno zvuči nevjerojatno!
OdgovoriIzbrišiToma, čestitam na upornosti!!!
OdgovoriIzbrišial sam ljubomoran....
OdgovoriIzbrišibas vam zavidim sta sam toliko daleko 388km, no popratit cu vas molitvama...
necu moc izdrzat dugo, vajat ce se brzo uputit put gori
pozdrav iz splita
još jedan pozdrav i podrška iz splita!
OdgovoriIzbrišiSlava i hvala Euharijstijskom Isusu!!
OdgovoriIzbrišineka me niko krivo ne shvati, ali što ćemo razumjeti u toj misi?
OdgovoriIzbrišiPula, Bogu hvala, stize :)
OdgovoriIzbrišis.
split calling opet... napeti smo ko ekipa u green rumu kad je eurosong http://www.youtube.com/watch?v=78PeAkDbxow hočemo boga za oca svoga hoćemo boga za kralja vjek..... evo jedna lipa iz stari vrimena rado je upotrebljavam i danas, moje bakice a i mlaji private bokun... pa protestantima rastu nokti.... uzbudjenje raste ka da je božić
OdgovoriIzbrišiPustinjak, ovisi o tome sto pitas?
OdgovoriIzbrišiPretpostavljam da ce vecina ljudi razumjeti rijeci poput onih iz Kyrie ili Creda. Ako tko hoce, moze apsolutno sve pratiti iz misala + letak. S druge strane, koliko mi uistinu mozemo razumjeti sv. Misnu Zrtvu?
"S druge strane, koliko mi uistinu mozemo razumjeti sv. Misnu Zrtvu?"
OdgovoriIzbrišiOna je svakako Otajstvo koje tek odtajivamo - otkrivamo neprestano. Ali ako je na latinskom, sigurno ću je teže odtajivati ili nikako... liturgija kao takva mi ne smeta, ali da je barem na hrvatskom. Ma nemam ništa protiv, da me ne shvatiš krivo.
" Uoči blagdana sv. Tripuna 2. veljače, prema drevnom običaju u katedrali je pjevana svečana Večernja i Jutarnja prema obredniku iz XVI. stoljeća"
OdgovoriIzbrišiTo je današnja vijest iz Glasa Koncila
Radi li se o tradicionalnoj misi??? Zna li tko?
Ne znam, nažalost, odgovor na prethodno pitanje, ali ja bih malo o razumijevanju. To se pitanje razumijevanja često postavlja, ali uzmite primjer kad je bio onaj dan Taizéa u Zagrebu, kako je izgledala misa u župi; sad će ovaj dio moliti ili nešto izvesti mladi iz te i te zemlje na tom jeziku, pa drugi opet na svom, a tko zna sve te jezike? Latinski je nekako uvijek pod posebnim povećalom. Ja mislim da je šteta da se to univerzalno toliko zapostavilo pa se sad doživljava kao potpuno strano i kao neka prijetnja, a nije baš tako. Postoje koncerti, prijenosi na TV-u, čuje se Gloria, svako malo Ave Maria ili Handelova Aleluja (Mesija) i slično, samo što se latinski rijetko čuje u župama. To su opća mjesta koja su prepoznatljiva svugdje na svijetu. Zatim latinski u školama i fakultetima; šteta da se često svede samo na antiku ili stručni jezik, možda bi bio zanimljiviji da ga se češće može čuti na misi, da se vidi kako još ima 'uporabnu' vrijednost.
OdgovoriIzbrišiOve će mise biti dobra vježba i za redoviti obred kad baš treba odgovarati; kardinal će sigurno za blagdan Majke Božje od Kamenitih Vrata opet pozvati nekog stranog nadbiskupa ili kardinala kao što su bili iz Mađarske, ili bivši predstojnik Kongr. za biskupe, i uvijek celebrant predmoli na latinskom, a samo rijetki odgovaraju sa zborom. Sve je stvar vježbe, ako se nikad ne započne uvijek će ostati nerazumljivo.
Nešto za slušanje: Mozartova Krönungsmesse
OdgovoriIzbrišiKyrie
Gloria
Credo
Sanctus
Benedictus
Agnus Dei
Zamolio sam vlč. Finigana, vlasnika Bloga Hermeneutic of Continuity, da se sutra na pjevanoj tradicionalnoj Sv. Misi koju svake nedjelje u svojoj župi služi u 11.30 po vašem vremenu, pomoli za sve vas. Bože pomozi !!
OdgovoriIzbrišiLijepo je to čuti i volim i mozarta i palestinu osobito. To je umjetnost koju jednostavni ljudi nisu mogli razumjeti, oni priprosti poput moje bake. Dok je trajal misa na latinskom ona je uredno ko i sve ostale brojila krunicu. i tu nije bilo rijesenja.
OdgovoriIzbrišiAkademski ljudi će nešto i shvatiti, ali oni manje akademski će se opet osjetiti udaljeno od svega kao i do drugog vatikanskog. Susreti s teizeom i koncelebrirane mise sa stranim svecenicima ili papom ove godine su nesto drugo.
Svakako da nisam protiv toga da jedna crkva u zagrebu ima svoju pa i redovitu misu na latinskom jeziku i starom obredu. Na koncu to je bogatstvo Crkve. No možda malo neukusno djelujem jer sam u zadnje vrijeme čuo pregršt komentara od zagovornika tridenskog obreda kako smo od drugog vatikanskog sabora svi u velikoj zabludi i sad ce papa sve napokon dotjerati u red i vratit sve na staro...
siguran sam da nije tako i da papa nije protivnik II vatikanskog koncila, ali kad vas netko izbombardira takvim informacijama i isključivošću, normalno da čovjek gleda oprezno na sve što se oko njega događa. I nisam rekao da neću doći :)
treba li zenama sutra veo?
OdgovoriIzbrišiBVB+
Sto se tice vela, prenosim prema uputama koje cete moci i sutra uzeti u predvorju:
OdgovoriIzbrišiIako danas više nije obavezno, pohvalno je da prema predaji koja seže u apostolska vremena, žene imaju pokrivene glave (marama, šešir, ...). Svi trebaju biti pristojno odjeveni (pokrivena ramena, koljena i dr.).
Pustinjak: ocito se krecemo u razlicitim krugovima jer ja takve komentare nisam slusao, a puno puta sam cuo komentare iz kojih se pokazuje da neki ljudi shvacaju 2. vatikanski kao koncil na kojemu je utemeljena nova crkva koja nema puno veze s onom predkoncilskom.
OdgovoriIzbrišiSto se tice jezika ocito je da on nije od apsolutne vaznosti (dovoljno je sjetiti se glagoljaskog bogosluzja na staroslavenskom), ali da je vazan i potreban jest. To je jos jedan oblik kontinuiteta s Crkvom svih vjekova i prostora i ne treba ga tako olako odbacivati. Danas je situacija drugacija i ljudi toboze razumiju cijelu misu i sve glasno cuju. Pa je li to pridonijelo vecoj ljubavi prema liturgiji, boljem shvacanju sv. Mise u narodu, povecanju poboznosti?
Veselim se početku redovitog služenja tradicionalne mise u Zagrebu. Bogu hvala. I naravno, čestitke Tomi na upornosti. Vidimo se sutra.
OdgovoriIzbrišiŠto se tiče razumijevanja, uz sve što je do sada rečeno, dodao bih još i ovo. Postoje u misi dijelovi kad se svećenik obraća narodu (npr. propovijed) i ti dijelovi su i u tradicionalnom obredu, naravno, na narodnom jeziku. No glavnina mise nije svećenikov razgovor s narodom, nego se on, ispred naroda, obraća Bogu. I tu uopće nije ključno da svatko od prisutnih razumije svaku riječ; bitno je da Bog razumije.
drago mi je da su Ciril i Metod zastitnici ovog bloga. meni je ipak važno čuti što to svećenik govori. necu više gnjaviti, ispricavam se na smetnji
OdgovoriIzbrišiDobro, ali osim toga vam je bilo ok?
OdgovoriIzbrišiI nije bila nikakva smetnja, vi ste rekli svoje misljenje, neki ljudi su odgovorili, koliko vidim svi su bili pristojni.
odgovor za anonimno u vezi sv tripuna , ja mislim da se tu ne radi o misi nego o vespere i vigiliji i to nemora biti nužno na latinskom, ja sam rođen 1964 i jako se dobro sijećam pjevanih večernjih(vespere) i viđilija užežin velikih blagdana i to se pjevalo na hrvatskom, a priča da narod nije u tome sudjelovao to su obične gluposti.Cila je crikva pjevala složno i oduševljeno iako se večernje i viđilije pojedinih svetaca pjevaju samo jednom na godinu.Dok to nije uništeno krajem sedamdesetih velikom zaslugom i župnika koji to uopće nije htio a možda ni mogao razumjeti.
OdgovoriIzbrišiVelika hvala Tomi Blizancu na upornosti, trudu i svakoj brigi oko organizacije.
OdgovoriIzbrišiMeni je danas prvi put da sam bio na tradicionalnoj misi i čovjeku nehotice kroz glavu prolaze dvije misli: 1. Radilo se o središtu naše kulture kroz vjekove, koliko je velike glasbe, slikarstva i ostalih oblika umjetnosti stvoreno na temelju nje; 2. Kakav je liturgijski i lingvistički kulturocid napravljen njenim potiskivanjem. Uvjeren sam, npr., da je konačni kolaps latinskog jezika kao čimbenika europskog kulturnog identiteta nastupio baš u vrijeme njegovog nestanka iz liturgije...
Neka vas dragi Bog blagoslovi....to je velika milost za sve nas....i nadajmo se da u nasoj dragoj Istri..mozemo dozivjeti tu milost!!
OdgovoriIzbriši