Crkvu svete Marije kraj Berma u Istri oslikao je u 15. stoljeću Vincent iz Kastva. Najpoznatije zidne slike ove grobljanske crkve prikazuju ples mrtvaca.
Dok čekamo gospođu s ključevima, prošećimo se oko crkve.
Trijem je dodan kasnije.
Probijanjem dodatnih prozora, neke su od fresaka oštećene kao što ćete uskoro vidjeti.
Mrtvački ples vidimo u gornjem dijelu sljedeće fotografije, a kasnije ćemo ga proučiti malo detaljnije.
 |
| Sv. Mihovil |
 |
| Ulazak u Jeruzalem i agonija u Getsemanskom vrtu |
Herodu koji je dao pobiti nevinu dječicu, kao i nekim njegovim pomoćnicima, vjernici su iskopali oči i urezali grafite na glagoljici.
 |
| Sv. Sebastijan |
 |
| Sv. Martin |
 |
| Sv. Apolonija i sv. Barbara uz nekog svetca |
 |
| Poznata basna o lisici i rodi |
 |
| Posljednja večera, Judina izdaja i odsijecanje uha slugi velikoga svećenika |
Ljude iz različitih staleža odvode kosturi koji predstavljaju smrt. Bogatstvo i čast ne mogu pomoći.
Svima nam je jednoga dana jednako poći. Dragi Bože, daj da budemo na to pripravni.
Ovaj svetac izmedju sv. Apolonije i Barbare je najvjerovatnije sveti Leonard pustinjak. Nosi tonzuru i verige.
OdgovoriIzbrišiMiro
Šteta što niste prenijeli tekst tih glagoljičkih grafita.
OdgovoriIzbrišihttps://hrcak.srce.hr/file/169774
Izbrišihttps://glagoljica.hr/?pr=i&id=581694
TB
Komentar koji sam primio na mail jer se nije htio objaviti (pretpostavljam zbog neke greske u samoj platformi):
Izbriši--------------------------
O plesu mrtvaca i grafitima iz knjige: Terra incognita, Branko Fučić, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1998.
(...)U Bermu, u crkvi sv. Marije na Škrilinah, povorka Plesa mrtvaca počinje kosturom-gajdašem koji svirkom i prebiranjem ogoljelim nogama pokreće ples i daje mu ritam. Zatim smrt - a to su kosturi - odvodi u grob redom: predstavnike crkve, papu, kardinala i biskupa. Potom raspojasani kosturi odvode predstavnike svjetovne vlasti, kralja i kraljicu, a na kraju i predstavnike drugih, nižih društvenih staleža i životnih dobi, a to su u Bermu debeli krčmar, maleno dijete, kljasti prosjak-hodočasnik, vojnik u oklopu i trgovac.
Beramska povorka Plesa mrtvaca završava anegdotom, u kojoj trgovac u dučanu punom svakojake robe pokušava podmititi smrt hrpom zlatnika, ali smrt je nepotkupljiva, pa trgovca hvata pod ruku i odvodi ga u grob.(...)
-grafiti
(...)Stanite pred fresku koja prikazuje Pokolj nevine dječice. Kralj Herod nalaže da se u Betlehemu pokolju sva mala djeca do dvije godine starosti kako bi među njima uklonio i malog Isusa. U provali pravedna bijesa jedan od glagoljaša probada i kopa na slici Herodu oči i piše na zidu riječi pogrde:"Lotre Irude, vraže nečisti!" I cijela četa beramskih glagoljaša piše svoje negodovanje:"Lotre Irude (tj. razbojniče, lopove, huljo), Vraže Irude!"(...) A u istoj crkvi beramskoj postoji freska koja prikazuje kako dvanaestogodišnji dječak Isus raspravlja sa židovskim pismoznancima u hramu. To je rasprava u kojoj su učeni doktori poraženi pa od jeda razdiru knjige, a evo glagoljaši im u sliku dobacuju porugu i pišu:"Deri, slipče nori to pismo!" "Deri slipče" (tj. varalice)-"Deri, deri"-Usrali se!"
To su živa reagiranja, kao da se danas nalazimo na nekoj nogometnoj utakmici.(...)