tag:blogger.com,1999:blog-6853093908290413340.post8393356464883089726..comments2024-03-23T10:39:11.706+01:00Comments on Toma Blizanac (i brat Marko): Liturgijski tjednik Život s Crkvom, broj 1 - 1934.Toma Blizanachttp://www.blogger.com/profile/08450554857253388840noreply@blogger.comBlogger10125tag:blogger.com,1999:blog-6853093908290413340.post-24174043162336098902019-12-02T19:27:46.936+01:002019-12-02T19:27:46.936+01:00Pogledajte ovdje, datoteke 49 do 52 su brojevi 1-4...Pogledajte <a href="https://archive.org/details/raznitekstovi_201810" rel="nofollow">ovdje</a>, datoteke 49 do 52 su brojevi 1-4 iz te godine. Toma Blizanachttps://www.blogger.com/profile/08450554857253388840noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6853093908290413340.post-61291284640202856322019-12-02T19:14:03.587+01:002019-12-02T19:14:03.587+01:00Jedno pitanje.. a ima li još skeniranih ovih tjedn...Jedno pitanje.. a ima li još skeniranih ovih tjednika, vidim samo br.1. Marijanahttps://www.blogger.com/profile/16821076640967833997noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6853093908290413340.post-52114110979205854832012-12-02T23:29:23.300+01:002012-12-02T23:29:23.300+01:00Zgodno je pročitati ovaj članak: http://www.fiuv.o...Zgodno je pročitati ovaj članak: http://www.fiuv.org/docs/FIUV_PP5_VulgateFinal.pdf<br />koji opisuje problem prijevoda Biblije, napose psalama. "Piov psaltir" je djelo kasnijeg kardinala Bee. Bea, Nijemac i isusovac, je bio direktor Papinskog biblijskog instituta 1930-1949. Bio je i ispovjednik pape Pija XII. (tražio sam godine, pa sam čak našao od 1945. do smrti 1958., ali postoje i oprečni podaci koji sugeriraju da je to bilo puno kraće). <br />U misalu iz 1962. broj mjesta po novom prijevodu psalama je razmjerno mali (većinom u pripremnim molitvama, minimalno u proprijima tj, samo kod novih blagdana kao Josip Radnik i Pio X., ili tamo gdje su bile izmjene, npr. gradual Velike gospe nakon proglašenja dogme 1950. jer je 1950. proprij skroz promijenjen). Časoslov iz 1962. (originalni) je imao nove prijevode. Bogu hvala, danas se može kupiti časoslov (npr. izdavača Nova et Vetera) prema rubrikama iz 1962. koji ima stari "Psaltir prema Vulgati". Logično, jer sumnjam da netko tko danas želi moliti časoslov latinskom pretpostavlja Bein prijevod sv. Jeronimu i Septuaginti. <br />Inače je Jeronim kao pravi učenjak načinio tri verzije psalama: tzv. rimsku, tzv. galikansku (koja je ušla u Vulgatu) i "iuxta Hebraeorum", od kojih je posljednji rađen prema onodobnim židovskim tekstovima, a prva dva prema Septuaginti i srodnim izvorima. <br />Za kraj recimo da je prijevod starozavjetnih tekstova prema mazoretskim modernistička fiks-ideja. Mazoretski tekstovi nisu ništa stariji od Jeronima (mislim da su mlađi), niti postoje sačuvani primjerci (pred)mazoretskih tekstova stariji od Vulgate. Osim toga, riječ je o poslijehramskom židovstvu te je nesumnjivo uneseno novo, njihovo tumačenje.<br />Stoga nema razloga da njihov sadržaj smatramo nekakvim originalnim, izvornim, a pogotovo ne boljim od Vulgate. M.B.noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6853093908290413340.post-87931433059026306452012-12-02T10:31:30.401+01:002012-12-02T10:31:30.401+01:00U nekim se, uglavnom manjim tradicionalnim zajedni...U nekim se, uglavnom manjim tradicionalnim zajednicama dobar dio svećenika vratio na misal sv. Pija X. Tradicionalni se svijet uglavnom slaže da su nedaće započele puno prije1962. godine. Napomenimo samo da je početak zlosretnog Bugninijevog djelovanja u Vatikanu već 1948. godine.<br />Mislim da je tradicionalni svijet dobrim dijelom odbacio reformirane obrede Velikog tjedna u vrijeme pontifikata (inače omiljenog)Pija XII, kao i novi latinski prijevod psalama. Tada su već djelovali Bugnini, kardinal Bea i ostali. Nisu se oni rodili šezdesetih.<br />Bratstvo sv.Pija X. drži da sada valja spašavati Tradiciju, a kad zapuhnu vjetrovi pravovjerja u cijeloj Crkvi, onda će Rimski Prvosvećenik koji jedini ima vlast to učiniti, posložiti stvari kako treba. Dotada se drže misala iz 1962. i ne žele eksperimentiranje po kapelicama i crkvama, već zahtijevaju jedinstvo. S Bratstvom sv.Petra ista stvar premda i jedni i drugi shvaćaju neke nedostatke 1962.<br />Kad nastupi vrijeme pravovjerja, mislim da će se svi ozbiljno pozabaviti uzrocima reforme i da će se cijela Crkva „približiti“ misalu sv.Pija X., no opet nisam prorok pa je ovo čisto nagađanje.<br />Tada će se tražiti trezvenost i razboritost, jer su prejake reakcije nerijetko bile uzrokom novih nedaća u svetoj Crkvi.<br />Danas je ponovno otkriven simbol, ljudima je dosta dominacije riječi-tišina, kontemplacija i molitva, bez silnih didaktičkih uputa, stalnih napomena, tehnika i razbrbljanosti sada su „in“. Loša (i katastrofalna) iskustva s novim obredom zahtijevat će udaljavanje što je moguće više od protestantiziranosti!<br />Kikii<br />Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6853093908290413340.post-44371520018967039472012-12-02T02:29:02.620+01:002012-12-02T02:29:02.620+01:00Jedna zanimljivost koju su vjerujem oni pažljiviji...Jedna zanimljivost koju su vjerujem oni pažljiviji uočili, kako na današnjoj misi po verziji Misala sv. Pija X., stoje dvije komemoracije - sv. Bibiane i BDM (ne znam zašto nema još molitve contra persecutores Ecclesiae, koja se ovdje navodi: http://divinumofficium.com/cgi-bin/missa/missa.pl), koje izostaju u Misalu 1962. s obzirom da blagdani I. klase potiskuju sve komemoracije. To je jedna od važnijih razlika između dvaju varijanti Misala, i svakako zanimljivo pitanje za raspravu. Naravno, te su razlike nebo i zemlja neusporedive s novom misom ili čak prijelaznim fazama misala; ali sve u svemu nadam se da će jednom Sveta stolica - kao što dopušta bezbroj varijacija u novoj misi, dopustiti da se uzima i celebracija prema toj prijašnjoj verziji misala kao sastavni dio 'izvanrednog oblika rimskog obreda' jer sadrži lijepe dodatke koje bi mnogi tradicionalni katolici rado vidjeli u misi svih vremena.fesaponoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6853093908290413340.post-41085454595245119982012-12-01T23:33:12.517+01:002012-12-01T23:33:12.517+01:00Meni osobno "Missa dialogata" nije baš s...Meni osobno "Missa dialogata" nije baš sretno rješenje premda se uz tihu Misu često služi i u prioratima FSSPX-a. Prava tiha Misa meni je puno uzvišenija zbog tišine, kontemplacije...Ne znam što o tome reći! Na svečanim misama lijepo je da puk pjeva, no mene osobno ne privlače trad.Mise s Kyrie, Sanctus, Agnus Dei primjerice na njemačkome, a vjerujem da su naše tradicionalne Mise u Božićno vrijeme bile prekrasne(Radujte se narodi, Svim na zemlji, Kyrie eleison) no opet ona dilema-jesu li crkvene pjesme, koje su uglavnom isusovci uveli u liturgiju da spase pravovjerni nauk, liturgiju približe vjernicima, na neki način istisle koral, a time djelomično osiromašile liturgiju?! I pridonijele malčice reformi?! U crkvenim popjevkama dominira harmonija(bude se osjećaji, teku suze-"Čuj nas, majko!"-inače meni veoma drage pjesme) dok je gregorijanski koral čista melodija, najprikladnija glazba za liturgiju( Prisjetimo se trezvenosti i uzvišenosti prefacije: Vere dignum et iustum est...ili Pater Noster)! Opet ne smijemo biti isključivi poput cecilijanaca jer ono bitno se zbiva na oltaru, a ne na koru! <br />Nije baš pohvalno da svaki trady mora biti mali liturgičar! Jadna li vremena!<br />KikiiAnonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6853093908290413340.post-33329384353259172522012-12-01T23:08:35.057+01:002012-12-01T23:08:35.057+01:00Da, razumio sam, nije bila kritika. Majstorski(isu...Da, razumio sam, nije bila kritika. Majstorski(isusovački)odraďeno.<br />Svi smo mi tradicionalisti oprezni kada se govori o tehnikama, metodama, prijevodima, uputama kao nerijetko danas, a na kraju, malo se zbilja moli. "A puno može molitva pravednikova" počesto pripomene p.M.Nikić. Puno, da, jako puno. A naša je Misa najbolja škola molitve. Sav ovaj prijezir i pogrde ništa su u usporedbi s primljenim darom premda smo ništa nego krhke glinene posude!<br />Uostalom, moje je izlaganje o sudjelovanju na sv.Misi samo subjektivan doživljaj obojen vlastitim karakterom, darovima (nedostatcima!?)...ako netko iz toga nešto nauči, Deo gratias!<br />KikiiAnonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6853093908290413340.post-89148715695093085102012-12-01T21:14:33.852+01:002012-12-01T21:14:33.852+01:00Zato i napisah da se ne moramo sa svime sloziti. M...Zato i napisah da se ne moramo sa svime sloziti. Mislim da su takve stvari najprikladnije za procitati prije mise ili kroz tjedan. A na misi vjernici imaju veliku slobodu, pa mogu birati hoce li pratiti prema misalima/letcima, hoce li moliti po molitvenicima ili pak krunicu, strelovite molitve, razmatrati itd.Toma Blizanachttps://www.blogger.com/profile/08450554857253388840noreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6853093908290413340.post-20795036508838195842012-12-01T20:34:09.631+01:002012-12-01T20:34:09.631+01:00Covjek ne zna sto bi rekao nakon reforme. Toliko u...Covjek ne zna sto bi rekao nakon reforme. Toliko učenja, tehnika, strategija-danas veći dio katolika uopće ne vjeruje u transsupstancijaciju.Jasno, vazda je potrebno i hvalevrijedno vjernike upoznavati s ustrojem sv.Mise, no meni se cini da je razmatranje i molitva srcem, pri tome se mogu moliti Ocenas,,Zdravomarija, Slava Ocu i ponavljati ili sv.Krunica ili strelovite molitvice, danas vrlo prikladan nacin sudjelovanja na sv.Misi. Mene zivcira ono stalno listanje Schotta po njemackim crkvama. Cak mi je jedan njemački svećenik napomenuo da ni on to ne drži vrhuncem. Možda su se ipak naše nepismene bakice više uspijevale približiti Misteriju na staroj latinskoj Misi nego učeni liturgičari. Uostalom, je li zbilja toliko bitno pročitati prijevod popričesne molitve 16.nedjelje kroz godinu ili je bitnije sjediniti se s Kristom nazočnim dušom i tijelom u sv.Pričesti i razmatrati veliku tajnu Utjelovljenja u tijeku čitanja posljednjeg Evanďelja, moleći sa sv.Ivanom Bogoslovom poput sv.Šimuna:"Et vidimus gloriam eius..." Je li zapadni čovjek, slijep za simbole, isfrustriran dominantnim protestantskim načinom života i razmišljanja, upravo zbog tog sljepila uništio srce vjerskom i kulturnog života cijelog zapadnog svijeta-tradicionalnu latinsku Misu? Hoće li povratak Tradiciji biti zapljusnut monaškim duhom misaone molitve, pjevanja, bdijenja, kaďenja, razmatranja i tišine? Kako god-sto reče (sada i mons.)dr.dr.Georg May, ako su se problemi predkoncilske Crkve mogli usporediti s teškom prehladom, danas je posrijedi teška upala pluća! Uz sve probleme, ipak je to "klapalo" s misalom, ili bez njega, Krunica ili Očenaši, razmatranja iz raznoraznih molitvenika!<br />KikiiAnonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-6853093908290413340.post-3061816666978313602012-12-01T20:16:00.361+01:002012-12-01T20:16:00.361+01:00O, super! Hvala, rado ću pročitati koliko stignem....O, super! Hvala, rado ću pročitati koliko stignem.ovesinahttps://www.blogger.com/profile/15796765793633617780noreply@blogger.com